Hrvatski znanstvenici rade na projektima budućnosti

'Mladost se sve više produžava, prije su 20-godišnjaci izgledali kao današnji 40-godišnjaci'


Sanja Rapaić
19.02.2018.17:45
'Mladost se sve više produžava, prije su 20-godišnjaci izgledali kao današnji 40-godišnjaci'
Niksa Stipanicev / CROPIX

sažeto

'Još uvijek ne znamo kako možemo mijenjati svoje glikane, no upravo pripremamo velike projekte kojima ćemo istraživati utjecaj životnog stila na njih', otkriva sugovornik


Sanja Rapaić
19.02.2018.17:45

Usprkos odličnim rezultatima i uspjesima naših znanstvenika Hrvatska se i dalje previše oslanja na turizam, a iznimno malo ulaže u znanost i istraživanje. Većina građana tako niti ne zna da je, upravo u našoj zemlji, prije deset godina, "rođen" suvremeni, prvi privatni DNA laboratorij u regiji. Iako su se, tijekom posljednjeg desetljeća, slični laboratoriji otvorili i u Srbiji i Sloveniji, hrvatski Genos i dalje čvrsto drži poziciju vodećeg DNA laboratorija na ovim prostorima. Tako ga je i ugledni The Scientist proglasio najboljim mjestom na svijetu za rad istraživača u industriji.

Koje se bolesti, zahvaljujući novim dostignućima mogu prevenirati, kada bi personalizirana medicina mogla postati dostupna pacijentima, hoće li projekti istraživanja glikana dati odgovor na vječno pitanje – može li se produžiti "rok trajanja mladosti", o tome, ali i o nizu drugih pitanja, razgovarali smo s prof. dr. sc. Gordan Laucom, čovjekom koji je na Medicinskom fakultetu u Osijeku osnovao i vodio Katedru za medicinsku kemiju i biokemiju, te DNA laboratorij za identifikacije žrtava Domovinskog rata, a potom je, 2007., osnovao Genos.

Mladost se produžava – nekada su studenti izgledali kao današnji 40-godišnjaci

Trenutačno pripremaju velike projekte koji će dati odgovore na pitanja kako životni stil utječe na glikane - najbolje biomarkere starenja. Prof. Lauca smo pitali jesmo li na pragu novog doba u kojem će se proces starenja moći usporiti, a "rok trajanja" mladenačkog izgleda produžiti?

"Osim što su najbolji biomarkeri starenja, glikani su i aktivni sudionici koji reguliraju kroničnu upalu, a upravo je kronična upala povezana s razvojem velikog broja bolesti, kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i neki karcinomi. Još uvijek ne znamo kako možemo mijenjati svoje glikane, no upravo pripremamo velike projekte kojima ćemo istraživati utjecaj životnog stila na glikane. Ako, primjerice, pogledamo fotografije studenata s početka dvadesetog stoljeća, vidjet ćemo da tadašnji dvadesetogodišnjaci izgledaju kao današnji četrdesetogodišnjaci. Dakle, ljudski život, a što je još važnije - mladost, sve se više produljuju i za sada još uvijek ne uočavam usporavanje tog trenda", pojašnjava naš sugovornik.

Cilj je personalizirana medicina

"Kada smo, prije deset godina, započeli s radom, zapošljavali smo samo dvoje mladih istraživača, a danas zapošljavamo preko 40 ljudi, od kojih su 33 znanstvenici. Prateći najnovije trendove u području genetike, naša poslovna strategija je razvoj novih testova koji mogu pomoći u prevenciji i liječenju bolesti te poboljšanju kvalitete života. Svi projekti, kao dugoročni cilj, imaju razvoj personalizirane medicine kroz razvoj genskih ili glikanskih biomarkera. Generalna ideja personalizirane medicine je da svaki pacijent dobiva optimalnu terapiju u pravom trenutku. Na žalost, personalizirana medicina još uvijek nije u potpunosti zaživjela niti u razvijenim zemljama, a u hrvatskom javnom zdravstvu je gotovo uopće nema, te je jedino bolnica Sveta Katarina primjer gdje se kliničke odluke donose na temelju individualnih predispozicija pacijenta. No, to je područje u kojem imamo velike planove, kroz Centre kompetencija za personaliziranu medicinu i molekualarnu dijagnostiku. Kroz te centre  u suradnji s vodećim javnim znanstvenim institucijama (IRB, PMF, Medicinski fakulteti u Splitu i Osijeku) te bolnicama razvijat ćemo nove metode. Na žalost, od medicinskih istraživanja do konkretne primjene na pacijentima uvijek treba proteći više godina, tako da nije za očekivati da će itko, barem još 5-6 godina, imati konkretnu korist od naših projekata“, pojašnjava prof Lauc.

Mali laboratorij uz bok vrhunskim institucijama u svijetu

Samo u prva dva tjedna 2018. godine objavljeno je čak šest radova znanstvenika tog laboratorija koji pokazuju važnost glikozilacije u različitim biološkim sustavima, a upravo su objave u znanstvenim časopisima temeljni način na koji znanstvenici mjere rezultate svog rada.

"Što je veće i značajnije otkriće, to ga je moguće objaviti u boljim znanstvenim časopisima. Činjenica da smo, u svega nekoliko mjeseci, objavili šest znanstvenih radova u vrhunskim časopisima, potvrda je da su naši rezultati prepoznati i priznati u svijetu, te da se, iako smo mali, privatni laboratorij, prema znanstvenim rezultatima možemo mjeriti s vrhunskim institucijama u svijetu", kaže prof Lauc, čiji tim stručnjaka pomiče granice u znanosti, iako su hrvatska ulaganja u znanost sramotno mala. 

Hrvatska iznimno malo ulaže u znanost i istraživanje

"Istraživanja u području medicine i molekularne biologije su jako skupa, te bez ozbiljnog financiranja nije moguće imati rezultate na svjetskoj razini. Na žalost, Hrvatska iznimno malo ulaže u znanost i istraživanje, te zbog toga nije niti moguće očekivati vrhunske rezultate. Mali broj znanstvenika u Hrvatskoj uspijeva dobiti značajna sredstva iz međunarodnih izvora, što im omogućava da budu međunarodno konkurentni. Takvih je toliko malo da su učinci, na razini države, vrlo skromni. Naše gospodarske strategije previše se oslanjaju na turizam, dok smo, s druge strane, svjedoci da naši ljudi radije biraju odlazak u inozemstvo, nego sezonski rad na moru. Tako se sve više nalazimo u apsurdnoj situaciji da naši ljudi odlaze, a mi radnu snagu za turizam tražimo u inozemstvu. Ako želimo opstati kao zemlja, naša Vlada mora hitno promijeniti strategiju te fokus usmjeriti na obrazovanje, znanost i inovacije, jer jedino one mogu osigurati opstanak države“, poručuje prof. Lauc. A upravo je ovaj laboratorij najbolji primjer koji pokazuje da Hrvatska može zadržati domaće, ali isto tako i privući vrhunske strane stručnjake, koji pridonose napretku.

Naime, u ovih 10 godina, otišle su samo dvije znanstvenice, no u isto su vrijeme došli su raditi državljani Kine, Rusije, Kanade, Australije, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Irana, Srbije, Kosova i BiH. Neki od njih su došli privremeno, dok su drugi odlučili trajno ostati u Hrvatskoj.

znanstvenici

otkriće

laboratorij

dna

gordan laucom

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter