Ma bravo, političari

Treća Vlada u godinu i pol? Hrvati ruše i talijanske rekorde


Ružica Matić
30.04.2017.11:15
Treća Vlada u godinu i pol? Hrvati ruše i talijanske rekorde
100posto

sažeto

Recentna zbivanja na političkoj sceni Hrvatsku guraju bliže stilu naših susjeda Talijana, koji vlade mijenjaju kao trendseterice garderobu...


Ružica Matić
30.04.2017.11:15

Hrvatska bi uskoro mogla ponovno imati parlamentarne izbore, treće u samo godinu i pol, ako se održe - ekspresno. Teško da bi itko osim krajnje nekritičnih pobornika određenih političkih opcija našu zemlju nazvao idealom uređene demokracije, no u svojih 25 godina postojanja Hrvatska je, unatoč svim svojim problemima, ipak bila stabilna država. Znalo se da se predsjednika bira svakih pet godina, a Sabor i Vladu svakih četiri (u ritmu dvaput HDZ, jednom SDP, pa ajmo ispočetka).

Recentna zbivanja na političkoj sceni Hrvatsku guraju bliže stilu naših susjeda Talijana, koji vlade mijenjaju kao trendseterice garderobu. U posljednjih pet godina Italija je promijenila jednako toliko premijera. Od 1946. do 1993. godine imala je 52 vlade s prosječnim trajanjem od 10,8 mjeseci. U posljednjih 23 godine Italija je promijenila 13 vlada i administracija, što znači da su izbore imali u prosjeku svakih 21,2 mjeseci. Usporedbe radi, Njemačka je od 1946. imala 24 vlade, a Velika Britanija 25. 

Mnogo je analiza napravljeno o specifičnostima talijanske politike i razlozima tako čestom mijenjanju vlada. Ugledni The Economist ističe kako uzroke treba tražiti u povijesti i činjenici da je Italija duboko podijeljena zemlja. Na referendumu 1946., godinu dana nakon Mussolinijeva konačnog pada, talijanski jug glasovao je za monarhiju, sjever za republiku. Pri donošenju ustava Talijani su htjeli postići dvije stvari: ublažiti podjele između sjevera i juga te onemogućiti nekom novom Mussoliniju da zauzme vlast. Rezultat je bio sustav sa slabom izvršnom vlasti, sustav u kojem premijera trebaju podržati i Zastupnički dom i Senat kako bi vladao.

Osim podjele između sjevera u juga, Hrvatska je Italiji slična i po podjeli na političkoj sceni. I tamo se dijele na 'komuniste' i 'korumpirane nacionaliste', iako ne pitaju jedni druge gdje su bili '91.

Za Italiju je osim toga karakteristično da ima mnogo malih stranaka koje ulaze u parlament, pa je svaka vlada nužno koalicijska, što je automatski čini krhkom. Dovoljno je da jedna od tih stranaka izađe iz koalicije i vlada pada, a to je nešto na što se u posljednje vrijeme navikavaju i Hrvati.

Pojava Mosta protresla je bipolarnu hrvatsku političku scenu i onemogućila već uigranu izmjenu vlasti između HDZ-a i SDP-a. Politička pozornica time postala nam je nepredvidivija, a hoće li to na državu imati pozitivan ili negativan učinak tek ćemo vidjeti.

Kaos na hrvatskoj političkoj sceni od izbora 2015. – turbulentni brak HDZ-a i Mosta, čudnovati premijer Timmy i ostale zanimljivosti - dosad se nije negativno odrazio na gospodarstvo. Dapače, BDP nam raste deveti kvartal zaredom, a u posljednjem tromjesečju gotovo je dostigao 3,4 posto, kao i davne, sretne, predrecesijske 2008.

Dok čekamo rasplet najnovije krize na državnom vrhu nije nam se loše podsjetiti na to, a zanimljiv je i primjer države koja je najduže funkcionirala bez vlade, Belgije, još jedne duboko podijeljene zemlje (sjever i jug tamo čak ne govore istim jezikom).

Nakon izbora 2010. u Belgiji se vlada nije uspjela formirati punih 589 dana, a građani to nisu ni osjetili. Sve institucije i službe su najnormalnije radile, a gospodarstvo je procvjetalo. Bio je to period u kojem se EU izvlačila iz recesije s prosječnim gospodarskim rastom od 1,5 posto, dok je Belgija imala 2,1 posto, a nezaposlenost je pala ispod europskog presjeka.

Možda se, dakle, naizgled kaotične situacije zapravo i ne treba bojati. Možda bi, recimo, u godinu dana bez vlade i Hrvatska procvjetala. Još kad bi nekako na bar godinu dana ostali bez Todorića i sličnih…gdje bi nam bio kraj?

Hrvatska

HDZ

SDP

Italija

MOST

vlada

Belgija

kriza vlasti

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter