pravobraniteljica za ravnopravnost spolova za 100posto

'Muškarac postane nasilan kad posumnja da žena želi prekinuti, u Hrvatskoj je to nasilje sve brutalnije, raste broj ubijenih žena. Naše mjere nisu učinkovite'


Valerija Bebek
10.01.2019.19:00
'Muškarac postane nasilan kad posumnja da žena želi prekinuti, u Hrvatskoj je to nasilje sve brutalnije, raste broj ubijenih žena. Naše mjere nisu učinkovite'
Goran Mehkek / CROPIX

sažeto

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, za 100posto skenira stanje položaja žena u Hrvatskoj


Valerija Bebek
10.01.2019.19:00

Djevojčicu od 18 godina pretukao bivši dečko, slomio lavabo u kafiću. Danas je na Općinskom sudu u Zadru kažnjen s pet godina bezuvjetnog zatvora. Ova presuda ulazi u samo sedam posto bezuvjetnih kazni zatvora koje se dosuđuju u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja. Nekoliko dana prije Božića nedaleko Đakova Jozo A. (81) nasrnuo je na svoju suprugu Ankicu (70) električnom pilom, zaključavši ju u sobu te odrezavši dva prsta, a imala je posjekotine po glavi i vratu. Susjedi se čude što mu je došlo. U centru Viškova pored Rijeke djevojka (19) je napadnuta i ozlijeđena te je dulje vrijeme provela onesviještena na asfaltu, napadač Šime L. (26) dobio je kaznu od 15 dana zatvora. Ima mogućnost žalbe, što je njegov odvjetnik i najavio. Napao ju je jer ga je prema izjavi jednog svjedoka, ona odbila.

Djevojka zasigurno nije popila dovoljno alkohola, jer kako se tvrdi na edukativnim materijalima grada Zagreba "konzumiranje alkohola kod žena 'dovodi do neopreznog upuštanja u spolne odnose s nepoznatim osobama". Koliko nedovoljne kazne i ovakva retorika u javnom prostoru održavaju i podgrijavaju atmosferu u Hrvatskoj, koja se prema ženama ponaša kao zemlja koja mrzi žene. Razgovarali smo s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić o situaciji u zemlji.

"Primjeri koje navodite, kao i brojni drugi slični primjeri na kojima smo radili tijekom godina, odraz su okruženja u kojem živimo i prakse raznih društvenih čimbenika. Predrasude i stereotipi su i dalje veliki problem jer su duboko ukorijenjeni i jer ih veliki broj građana i građanki nije uopće svjestan. Mnogi niječu značaj seksizma ili ga niti ne prepoznaju u sadržajima kojima smo svakodnevno okruženi, od školskih udžbenika do reklama i izjava javnih osoba", rekla je Višnja Ljubičić za 100posto. Dodala je kako nažalost promjena svijesti dugo traje i nemoguće je očekivati rezultate uvođenjem samo jedne mjere ili više njih u jednom području.

Dragan Matic / CROPIX

"Obrasci kojima su nas učili i koje smo gledali oko sebe i tako usvajali, teško se mijenjaju. Za to je potrebno osvijestiti ih, razumjeti zašto postoje i biti spremni mijenjati ih. Budući da su rodni stereotipi prisutni u svim područjima, neophodno je djelovanje sviju u onim sferama u kojima će učinak tog djelovanja biti najvidljiviji", kazala je Ljubičić.

Da tako premlati susjeda ili poznanika osuda bi bila jača

Pravobraniteljica ne negira kako su i muškarci žrtve nasilja u obitelji, ali ističe statistiku koja nedvojbeno pokazuje kako su u Hrvatskoj u velikoj većini žene žrtve, a muškarci počinitelji. Prema službenim podacima MUP-a udio žena počiniteljica je od osam posto za kaznena i 23 posto za prekršajna djela, dok je udio muškaraca počinitelja od 77 posto za prekršajna djela nasilja u obitelji i 92 posto za kaznena djela s elementima nasilja među bliskim osobama do 100 posto za kaznena djela protiv spolnih sloboda.

"Takva statistika, koja se manje-više godinama ne mijenja ili se povećava na štetu žena, svjedoči o neproporcionalnosti ili nerazmjeru u kojem su žene osobe prema kojima je nasilje počinjeno, a što je jedan od razloga zbog kojeg se nasilje prema ženama definira kao rodno uvjetovano", kazala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Da se na isti način kao što maltretira svoju ženu, ili bivšu partnericu, netko ponaša prema poznaniku, susjedu ili zaposleniku u društvu bi doživjele jaču osudu ili bi bile kažnjive. A kada se agresija usmjeri prema ženskoj osobi, pronalaze se opravdanja pogotovo ako se nasilje dogodilo unutar obitelji.

Žene u velikom broju slučajeva postaju žrtvom nasilja muškaraca upravo onda kada ne ispunjavaju svoju društveno nametnutu rodnu ulogu, ne ponašaju se sukladno partnerovim željama ili očekivanjima. Analiziramo li svaki pojedinačni slučaj nasilja prema ženama uočit ćemo da u većini slučajeva muškarac postane nasilan ako posumnja da žena želi prekinuti vezu ili se rastati ili kad je to već učinila

Kako tvrde iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova penalna politika u Hrvatskoj je blaga, čini ju samo sedam posto bezuvjetnih kazni zatvora. Upravo zbog toga raste nepovjerenje žrtava u rad institucija, prvenstveno pravosuđa. Vidljivo je to i iz neuobičajenog istupa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je reagirala u slučaju 'Daruvarac', nakon što je muškarac koji je brutalno prebio djevojku pušten da se u drugom dijelu suđenja brani sa slobode.

Dragan Matic / CROPIX

"Napominjem da ne postoji jedno rješenje za rodno utemeljeno nasilje, baš kao što ne postoji samo jedan uzrok. Da bi se nešto promijenilo treba djelovati sinergijski. Svaki društveni dionik treba preuzeti na sebe odgovornost za promjenu postojećeg stanja u svom području", kazala je Višnja Ljubičić. Ipak, pretpostavka svake učinkovite promjene je dobar zakonodavni okvir kojeg kontinuirano treba poboljšavati.

Porast femicida u posljednje 2 godine

"Drugi važan mehanizam promjene stanja je edukacija o nenasilnom rješavanju sukoba, toleranciji različitosti, štetnosti rodnih stereotipa, suzbijanju seksizma, koja bi trebala biti uključena u sve razine odgojno obrazovnog procesa i cjeloživotnog učenja. Neophodno je i sustavno educiranje stručnih osoba koje rade u zdravstvenim institucijama, policiji, pravosuđu i centrima za socijalnu skrb koje su, prema nekoliko protokola i Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, dužne pružiti pomoć i podršku žrtvama nasilja. Na kraju, tu su i kampanje osvještavanja javnosti kao i senzibiliziranog medijskog izvještavanja i informiranja u svrhu promjene percepcije rodno utemeljenog nasilja kao privatne stvari, umjesto društvenog problema s kojim se gotovo sva društva još uvijek bore", objasnila je pravobraniteljica.

Uz jasan trend brutalizacije nasilja, odnosno tranzicije nasilja nad ženama i nasilja u obitelji iz područja prekršajnog u područje kaznenog prava, uočeno povećanje broja ubojstava žena već dvije godine za redom ukazuje na to da zakonske, pravosudne, medijske te druge obrazovne i edukacijske mjere suzbijanja nasilja nad ženama ipak nisu polučile željenim rezultatima u smislu smanjenja broja slučajeva nasilja nad ženama s najgorim ishodom, već broj ubijenih žena nažalost raste

Ova institucija osmislila je EU projekt 'Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama', koji i provodi, a bavi se ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama, s posebnim naglaskom na femicid - slučajeve ubojstava žena.

Od 50 do 65 posto svih pritužbi građana i građanki koje stižu na adresu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova odnose se na spolnu diskriminaciju iz područja rada i zapošljavanja te socijalne sigurnosti. To uključuje diskriminaciju žena već na razgovoru za posao, zatim prilikom napredovanja, radnih uvjeta, otpremnina, plaća i spolnog uznemiravanja. Uglavnom se javljaju žene.

Srdjan Vrancic / CROPIX

"Muškarci se također pritužuju zbog diskriminacije prilikom zapošljavanja u zanimanjima koja se tradicionalno percipiraju kao ženska, npr. odgajatelji u vrtićima, blagajnici, čistači. Veliki broj pritužbi (od 25-30 posto) odnosi se na nasilje u obitelji i također se u većem postotku obraćaju žena, a muškarci se najviše pritužuju na diskriminaciju prilikom određivanja skrbništva nad djecom nakon brakorazvodnih parnica", kazala je Ljubičić. Ostale pritužbe ulažu se zbog seksizma u medijima, stereotipe u obrazovnim materijalima.

Žene ne prijavljuju spolno uznemiravanje na poslu

Neravnopravnost žena i muškaraca najprisutnija je u području rada i zapošljavanja i socijalne sigurnosti, potom u podzastupljenosti žena u području političke participacije i na mjestima odlučivanja. A njihovu ravnopravnost nemoguće je postići ako se nešto čini samo na jednom planu, a ništa na drugom.

Ako pogledamo područje rada i zapošljavanja, žene čine većinu nezaposlenih čak 54 posto, zarađuju 11 posto manje od muškaraca, žrtve su spolnog uznemiravanja na radnom mjestu u 100 posto slučajeva, kada žele napredovati nailaze na 'stakleni strop', djelatnosti su i dalje segregirane na muške i ženske djelatnosti, s tim da su ženske one koje su manje plaćene

"Velik broj žena je na radnom mjestu izložen spolnom uznemiravanju. Jedan dio njih prijavljuje takvo uznemiravanje, ali veliki dio potom odustaje od daljeg postupanja iz straha da će izgubiti radno mjesto ili doživjeti (a često i doživljavaju) osudu kolega i kolegica", kazala je.

Žene se doživljava kao slabije, one koje moraju biti poslušne, udovoljavati drugima, ne prigovaraju i ne iskazuju svoju volju koja je protivna volji njihova partnera ili bliske osobe, sve nabrojano je rodna komponenta nasilja prema ženama. A upravo to je razlog zbog kojeg se i muškarci srame prijaviti nasilje koje žene čine prema njima, pa ga radije trpe ili negiraju. "Pokušavajući izdržati i prebroditi taj sramotan čin, smatrajući da su neuspješni i/ili slabi ako ne izdrže, te bojeći se stoga poruge i ismijavanja društva. Drugim riječima, boje se poistovjećivanja s rodnom ulogom namijenjenoj ženama, budući da rodna uloga muškaraca propisuje drugačije osobine", kazala je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Osim što rodni stereotipi direktno i u većoj mjeri štete ženama, oni štete i muškarcima.

Hrvatska

nasilje nad ženama

Višnja Ljubičić

pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter