SERIJAL KULT(NE) LIČNOSTI

Najdugovječniji je vladar svijeta. Optuživali su ga za genocid i silovanje šestogodišnje djevojčice, a to ga nije spriječilo da već 37 godina kroji budućnost svoje zemlje


Daniel Radman
24.03.2019.14:00
Najdugovječniji je vladar svijeta. Optuživali su ga za genocid i silovanje šestogodišnje djevojčice, a to ga nije spriječilo da već 37 godina kroji budućnost svoje zemlje
Getty Images

sažeto

Kamerunski predsjednik Paul Biya od 1982. vodi ovu afričku državu kao njezin drugi predsjednik u čitavoj povijesti


Daniel Radman
24.03.2019.14:00

Koliko može biti neutaživa želja za vlašću jednog čovjeka pokazuje primjer aktualnog predsjednika Kaemruna Paula Biye. Biya se lani izbori za svoj sedmi predsjednički mandat: tada je napunio 85, što znači da će se na čelu države, ako ga priroda posluži, ostati do dobi od 92 godine. Nakon što je na čelu Zimbabvea odstupio Robert Mugabe, postao je najdugovječniji vladar na svijetu. Naravno, pod uvjetom da eliminiramo monarhe koji ionako vlast drže samo formalno.

U povijesti Kameruna, tek su dva čovjeka držala vlast. Prvi je bio Ahmadou Ahidjo, drugi sam Biya. Kao bivši premijer Biya je bio projicirani nasljednik Ahidjoa, što je za mnoge predstavljalo iznenađenje. Naime, Ahidjo je bio islamske vjeroispovjesti, a Biya je kršćanin, a to baš i ne bi očekivali u zemljama poput Kameruna gdje se vlast predaje po provjerenom principu, bilo da je riječ o plemenskom ili religijskom ključu. Njegov prethodnik vrlo je brzo požalio zbog odluke, no već je bilo prekasno. Biya je uzeo previše vlasti da ga se u tom trenutku moglo maknuti s trona.

Dobio 99,98 posto glasova

Profimedia

Predsjednikom je postao sad već davne 1982. godine, a već godinu poslije ušao je u konflikt s Ahidjom koji se otad mogao javljati samo iz egzila. Ahidjo i njegovi saveznici, tj. braća po vjeroispovijesti, pokušali su izvršiti državi udar. Međutim, bilo je to neuspješno. Ahidjo je u odsutnosti posuđen na smrt, što mu je kasnije, kao zaslugom Biyine dobre volje, smanjeno na doživotnu kaznu. Od same kazne daleko mu je važnije bilo da je konkurenta eliminirao iz političkog života.

Pokazalo se to već na izborima 1984., Biya je bio jedini kandidat, a rezultat od 99,98 posto bio je jasan znak da će se njegova vladavina otad pa nadalje smatrati diktaturom. No, barem mu je ostalo malo takta. Iako je Ahidja optužio za pokušaj državnog udara, odmazdu nije proveo nad svim muslimanima koji čine većinu na sjeveru zemlje, a koji su podržavali državni udar. Procijenio je, i to dobro, da je nacionalno jedinstvo vrijednije od odmazde.

Rat sa separatistima

Getty Images

Sve do 1990. Biya je zadržao jednopartijski sustav, a kad je prvi put izašao na slobodne izbore, rezultat je umalo bio poražavajući; 1992. osvojio je tek 40 posto glasova, i to u okolnostima kad je oporbu samo tolerirao, a koja je – posve očekivano – cijeli proces ocijenila velikom prevarom. Sumnje u prevaru postojale su i na svim idućim izborima, zaključno do lanjskih. A još je veći problem bio taj što mu je nakon tri mandata trebala biti ograničena mogućnosti reizbora. Ipak, Biya je našao soluciju, njegova tvrdnja bila je ta da se ne može ići protiv volje naroda, a taj narod njemu je davao neprikosnovenu podršku.

Logična stvar je bila da promijeni ustav. Naravno, nije ga on sam promijenio, već parlament, iako je svakomu jasno tko u stvarnosti vuče konce. Zadnje izbore, održane prošle godine, dobio je s više od 70 posto glasova, no malo tko je uopće povjerovao da je postojala šansa da padne.

Osim po religiji, Kamerun je podijeljen i na frankofonski i anglofonski dio zemlje. Ovaj drugi dio, dominantan na jugu, za njegove vladavine obilježile su i separatističke težnje na koje je odgovorio represijom. Anglofoni dio Kameruna zatražio je kreiranje nove države u državi, nazvali su je Ambazonijom, no zasad je to uzaludan posao. Biyine reakcije gušenja takvih pokreta nazvane su i genocidnim, a s obzirom na njegovu poznu dob – sve i da se dokažu – posve je jasno da za njih neće nikad odgovarati sve da mu se i dokažu. Njegovi protivnici kažu da je odgovoran za smrt stotina ljudi, a da je zbog njegove politike oko pola milijuna ljudi završilo u izbjeglištvu.

Dvaput se ženio

Profimedia

Prve sumnje u njegove probleme sa zakonom sežu još u doba dok je bio tinejdžer. Bio je 16-godišnji učenik kad su ga optužili za silovanje 6-godišnjakinje, zbog toga je čak bio i izbačen iz škole, a to je najgore što mu se dogodilo. Školovanje je uspio završiti, čak se može pohvaliti i diplomama prava i političkih znanosti koju je stekao u Francuskoj.

Dvaput se ženio, s prvom suprugom dugo vremena nije imao dijete te su se poslije odlučili za posvajanje, a u drugom braku – s 37 godina mlađom ženom - došao je do bioloških nasljednika.

U političkoj hijerarhiji se uspinjao prirodnim putem, kroz ministarstvo obrazovanja, sve do trenutka kad je, nakon što je bio premijer Kameruna, projicirano došao i do predsjedničke titule u jednopartijskom sustavu. U povijest sasvim sigurno neće ići kao pozitivac, ali ako uzmemo u obzir sve afričke tirane Biya je za većinu njih bio 'kamilica'.

kult(ne) ličnosti

Kamerun

Paul Biya

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter