Najveće poplave u Hrvatskoj

Nabujala Sava 'slomila' je Zagreb prije 50-ak godina, a područje oko Županje još se oporavlja od velikog potopa


Mia Peretić
13.03.2018.21:20
Nabujala Sava 'slomila' je Zagreb prije 50-ak godina, a područje oko Županje još se oporavlja od velikog potopa
Screenshot:Youtube

sažeto

S poplavama se Hrvatska suočavala mnogo puta, Sava, Drava i Dunav izlijevali su se iz svojih korita nanoseći velike štete od kojih su se ljudi oporavljali godinama


Mia Peretić
13.03.2018.21:20

Nakon što je završio val polarne hladnoće koji je diljem Hrvatske donio obilje snježnih oborina, početkom ožujka izdana su upozorenja na mogućnost porasta vodostaja zbog topljenja snijega. U poplavama tradicionalno ugroženom Karlovcu već su ranije počele pripreme za zaštitu od poplava i postavljene su takozvane box barijere, a danas su medije preplavile snimke iz Hrvatske Kostajnice gdje je, zbog prodora podzemnih voda, došlo do urušavanja obiteljskih kuća. 

S poplavama se Hrvatska suočavala mnogo puta. Sava, Drava i Dunav izlijevali su se iz svojih korita nanoseći velike štete od kojih su se ljudi oporavljali godinama, ovdje smo naveli neke od najvećih katastrofa uzrokovanih poplavama u Hrvatskoj. 

1. Poplava u Zagrebu 1964. godine

Poplava koja se u noći s 25. na 26. listopad 1964. dogodila u Zagrebu je najveća prirodna katastrofa koja je do sada pogodila metropolu. Nabujala Sava probila je savske nasipe i poplavila trećinu Zagreba, a najviše su stradali kvartovi Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb. U starom dijelu Zagreba su oglasila zvona za uzbunu, dok u ostatku grada uzbune nije bilo.

Screenshot:Youtube

Poplave su obuhvatile područje na kojem je živjelo 180 tisuća stanovnika, a vodostaj Save popeo se na 512 cm. Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafo-stanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65 posto građevinskog materijala iz skladišta, a štete su nanijete i na niz drugih materijalnih i kulturnih dobara.

Screenshot:Youtube

Stanovništvo je brzo organizirano za podizanje privremenih nasipa i spašavanje ljudi koji su pohrlili u više dijelove grada, a Savskom cestom su, uz tramvaje, vozili i čamci.

Nakon poplava odlučeno je da će se sagraditi sustav obrane od poplava Srednjeg Posavlja, koji čine gradovi Zagreb, Karlovac i Sisak, uz obrambene nasipe, brane od poplava i odteretne kanale.

2. Poplava u Metkoviću 2010. godine

Početkom prosinca 2010. Metković je zahvatila poplava. Najkritičnije je razdoblje bilo kada je Neretva prešla razinu od 4.00 m i došla na 415 cm, te se izlila iz korita, probila kroz kanalizacijski sustav i prodrla u grad. Proglašeno je izvanredno stanje, a u noći s prvi na drugog prosinca angažirano je preko 160 vatrogasaca iz cijele županije koji su neumorno punili vreće i pravili zečji nasip kako bi spriječili ulazak vode u sami centar. Voda je ipak, izbijajući šahtove, potopila veliki dio desne strane grada Metkovića. Potopljeni ili vodom ugroženi bili su mnogi poslovni prostori i javne ustanove poput banke, staračkog doma, Općinskog suda i doma zdravlja. 70 posto grada praktički je bilo pod vodom, piše na stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice.

To je bio drugi puta 2010. godine da je desna strana Metkovića bila pod vodom zbog lošeg sustava obrane od poplava. Uslijed izlijevanja vode iz Neretve i zaobalnih voda, nastale su velike štete na stambenim i gospodarskim objektima te na dugogodišnjim nasadima, poljoprivrednim kulturama i drugoj imovini građana i gospodarskih subjekata. 

Tadašnja premijerka Jadranka Kosor je u pratnji lokalnih političara obišla poplavljena područja gdje je utvrdila razmjere katastrofe te obećala izgradnju nasipa, a obećala je i milijun kuna za podmirenje najosnovnijih potreba stanovništva.

3. Izlijevanje Drave kod Varaždina 2012. godine

Velike poplave koje je izazvao rekordno velik vodeni val na Dravi na evakuaciju su natjerale više od 150 stanovnika Varaždinske županije. Poplavljene su kuće mještana naselja Lovrečan Otok, Virje Otok i Vratno Otok, malenih sela na hrvatsko-slovenskoj granici gdje su snaga i količina vode bili najveći. Poplavljeno je oko 100 kuća u kojima živi oko 300 ljudi, a najgore je bilo u Lovrečan Otoku gdje je troje ljudi ostalo bez domova.

Tada je izmjeren protok vodenog vala od čak 3.300 metara kubnih u sekundi. Stručnjaci Hrvatskih voda spomenuti protok nazvali su “tisućljetnom vodom”, odnosno, razinom koju rijeka Drava dostiže jednom u tisuću godina. Vatrogasci iz JVP Varaždin i interventna jedinica policije organizirali su akcije spašavanja i čamcima iz potpuno poplavljenih kuća izvukli tri obitelji i staricu koja je u vodi bila do grla. Šteta od poplava u Varaždinskoj županiji procijenjena je na 27,5 milijuna kuna.

4. Poplave u istočnoj Hrvatskoj: Gunja, Rajevo selo, 2014. godine

Daleko najgore posljedice ostavile su velike poplave u svibnju 2014. koje su pogodile istočnu Hrvatsku. Najugroženiji su bili dijelovi županjske i brodske Posavine: rijeka Sava dostigla je rekordnu razinu te je probila nedavno obnovljene nasipe kod Rajevog sela i Račinovaca. Evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika Gunje, Račinovaca, Rajeva Sela, Bošnjaka, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića, Posavskih Podgajaca i Soljana.

U katastrofalnim poplavama poginule su dvije osobe, a tisuće ljudi ostalo je bez domova. Voda je za sobom ostavila tone mrtvih životinja i golemu materijalnu štetu. Tada su najveći dio posla odradili vojska, GSS i vatrogasci koji su u određena mjesta mogli ulaziti samo amfibijama. 

GSS, vojska i brojni volonteri iz različitih udruga diljem zemlje danima su spašavali životinje: krave, svinje, pse, mačke, perad, papige, a izvukli su tvora, pauna i pitona. 

Vlada se obvezala da će obnoviti ili potpuno izgraditi kuće te da će onima koji žele obnavljati ili graditi sami dati financijsku pomoć. Gunji je naknadno darovana i pučka kuhinja, a zahvaljujući stranim investitorima stigli su i kontejneri u kojima su ljudi privremeno stanovali.

Osim katastrofalne štete, za slučaj Gunje vežu se brojne afere kao ona oko cijena obnove kuća, teorije oko puknuća nasipa i tužbi protiv države zbog zakašnjele odluke o proglašenju katastrofe i evakuaciji stanovništva. Ali i bez afera, Gunja danas nije mjesto za sretan život jer, iako obnovljena, suočava se s drugom vrstom katastrofe: odlaskom mladih i radno sposobnih ljudi.

 Cropix

Cropix

Hrvatska

poplave

katastrofa

šteta

Podijeli članak