Serijal mafija: Automafija u BiH

Naoružani su, opasni, ne libe se pucati u policiju, automobile kradu za manje od minute, a posao im olakšava Daytonski sporazum


Mia Mitrović
12.05.2019.19:00
Naoružani su, opasni, ne libe se pucati u policiju, automobile kradu za manje od minute, a posao im olakšava Daytonski sporazum
iStock (ilustracija)

sažeto

Nedostatak suradnje između entitetskih policija automafiji uveloike olakšava posao. Vlasti u RS i dalje inzistiraju da na području njihovog entiteta može djelovati samo njihova policija.


Mia Mitrović
12.05.2019.19:00

U maglovito jesensko jutro 26. listopada Sarajevo su probudili rafali iz automatske puške AK-47. Oko pet ujutro naoružani, maskirani kriminalci u naselju Alipašino polje u blizini trgovačkog centra Bingo otvorili su rafalnu vatru na policijsku ophodnju koja ih je slučajno zatekla u krađi Golfa 6 hrvatskih registracija. Nakon pucnjave s mjesta zločina su pobjegli u Golfu 5 i Range Roveru i udaljili se u smjeru Istočnog Sarajeva gdje im se izgubio svaki trag. 

Policajci Adis Šehović i Davor Vujinović nisu ni stigli izaći iz svog Golfa 7, niti uzvratiti im vatru. Adis Šehović preminuo je na licu mjesta, dok je Davor Vujinović podlegao ozljedama na Sveučilišnom kliničkom centru nakon reanimacije i bezuspješne operacije.

Samo dvije godine ranije, u kolovozu 2016. kradljivci automobila otvorili su vatru na policajce koji su ih zatekli prilikom krađe automobila na Ilidži. Trojica kriminalaca tog su puta izvukli deblji kraj jer su policajci uzvratili i ranili dvojcu pripadnika zloglasne bosanske automafije.

Unosan biznis

Krađa automobila u Bosni i Hercegovini unosan je biznis koji se nesmetano odvija već više od dvadeset godina. Ubijeni sarajevski policajci prve su žrtve mafijaške hobotnice koja u BiH na krađi automobila godišnje zaradi oko 100 milijuna konvertibilnih maraka. Sarajevski su automafijaši izuzetno dobro organizirani, naoružani i opasni, a posjeduju najsuvremeniju tehnologiju koja im omogućava da auto ukradu u roku od maksimalno dvije minute.

U Bosni i Hercegovini u prosjeku se ukrade od tri do pet vozila dnevno. Potom se režu u dijelove ili preprodaju u Crnoj Gori, Albaniji, Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu…

iStock (ilustracija)

Statistički gledano, najčešće se kradu Volkswagenova vozila (lani ih je ukredeno 261), slijede ih Škode (60), potom BMW (44) te Audi (31). Samo u veljači ove godine Federalna uprava policije raspisala je 17 potraga za ukradenim vozilima, a u siječnju čak 32. usprkos krvavom trgu koji je iza sebe ostavila, bosanska automafija nema namjeru stati sa svojim operacijama.

U 2018. na području Federacije BiH evidentirane su 494 krađe automobila što je za oko 24% manje nego godinu prije. Usprkos prividnom smanjenju broja krađa, automafija postaje sve organiziranija, sofisticiranija i opasnija.

Kako bi se suzbio autokriminal, poduzeto je nekoliko velikih akcija, no sve je ostalo na sitnim kaznama, a mnogi od optuženih bacili su se nazad u posao čim su izašli iz pritvora. Zabilježeno je da su neki od optuženika čak rukovodili operacijama krađa iz svojih pritvorskih ćelija.

U BiH se puno isplativije baviti krađom vozila nego drogom jer su kazne puno blaže, zarada izvrsna i rizici manji nego kod narkotika. Bosanska je mafija dio dobro uhodanog biznisa koji na krađi automobila diljem Europe godišnje zaradi čak osam milijardi eura, a u istom periodu diljem Europe ukrade se oko 1.200.000 vozila, javlja Interpol.

Interpol i Europol tvrde i da su centri automafije u ovom dijelu svijeta Sarajevo, Banja Luka, Bijeljina, Podgorica, Priština, Sofija, Skoplje, Beograd, Novi Sad, Šabac, Split i Zagreb. Sarajevo je uz Beograd među njima apsolutni rekorder, a u proteklih deset godina u Sarajevu je ukradeno oko 7.500 automobila.

Uhodani kriminalni lanac

U Bosni i Hercegovini djeluje dobro uhodani kriminalni lanac koji se specijalizirao za krađu uglavnom skupocjenih automobila marke Volkswagen, Audi i BMW. Sjedišta tih skupina su na sarajevskim Palama, Sokocu i Istočnom Sarajevu, a tijekom noći svoje najčešće tročlane ekipe šalju preko međuentitetske granice na lokacije gdje bi im izvidnici dojavili da se nalazi plijen.

Kada ih policajci i spaze, lako im je  pobjeći jer sarajevska policija nema ovlasti u potjerama prijeći na teritorij Republike srpske do kojeg lopovima treba desetak minuta brze vožnje.

Kada sarajevska policija alarmira kolege u drugom entitetu, lopovi su već miljama daleko, a ukradena vozila sakrivena u tajnim garažama planina koje okružuju Sarajevo. Nedostatak suradnje između entitetskih policija olakšava im posao. Vlasti u RS i dalje inzistiraju da na području njihovog entiteta može djelovati samo njihova policija. Sve drugo se smatra narušavanjem ustavnog ustroja države. Takvo stanje stvari olakšava svaki kriminal u BiH, ne samo autolopovluk.

Apsurdnost nesuradnje entitetskih policija najbolje ilustrira odgovor MUP-a RS na zahtjev Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela u BiH koji je predložio uspostavu jedinstvene radio-veze centara svih policijskih agencija u BiH. Zahtjev za suradnjom stigao je samo nekoliko tjedana prije pucnjave u Sarajevu u kojoj su ubijeni policajci.

Pedja Milosavljevic/CROPIX/Ilustracija

MUP RS taj je zahtjev odbio, a ravnatelj uniformirane policije RS Darko Ćulum imao je genijalno objašnjenje zbog čega sustav jedinstvenih radio-veza nije potreban. Po njegovom mišljenju radi se o 'protuustavnom prijenosu ovlasti', a suradnju entitetskih policija smatra zadovoljavajućom jer si međusobno – šalju depeše.

"To nam nije potrebno jer imamo komunikaciju sa svim policijskim agencijama u BiH putem akata i depeša koja je u određenom dijelu šifrirana kada je to nužno. Komunikaciju imamo i putem redovitih sastanaka, komisija i tijela koja se uvode na razini BiH", kazao je visokopozicionirani policajac u zemlji koju su prozvali švedskim stolom za automafijaše.

Da od njih nitko nije siguran te da žrtvom krađe može postati svatko bez obzira na društveni status, vjersku ili entitetsku pripadnost pokazuje slučaj vladike zahumsko-hercegovačkog Gregorija kojem je automafija početkom 2008. ukrala VW Passat. Lopov je prilikom jurnjave oštetio vozilo te ga ostavio u Popovom polju kod Trebinja gdje ga je policija pronašla nakon dva sata. Vladika je nakon toga u javnosti bjesnio da je vrijeme da policija počne hvatati i kažnjavati automafiju. Prestao je sa svojim apelima kada su mu počeli prijetiti.

Policija je posao odradila mehnički 

Koliko pripadnici automafije u BiH nemaju srama pokazuje i tragikomična vijest iz listopada 2010. Tada je naime ispred zgrade u kojoj stanuje s obitelji crna Škoda Octavia ukradena Marku Dominikoviću, zamjeniku ravnatelja SIPA-e.

U ljeto iduće godine bez službenog BMW-a 5 ostao je Božo Ljubić, dopredsjedavajući predsjedništva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Žrtvom automafije pao je i HDZ-ov Bariša Čolak, bivši ministar sigurnosti i pravosuđa, a slično iskustvo doživjeli su i brojni drugi državni dužnosnici.

Većina žrtava automafije ne želi govoriti za medije jer se još uvijek boje za sigurnost sebe i svoje obitelji, no uspjeli smo razgovarati s jednim Zagrepčaninom koji je u Sarajevu prošao pakao nakon što mu je ukradena Golf šestica, automobil koji je, prema statistikama omiljeni plijen bosanskih automafijaša.

„Bio sam kod prijatelja u Sarajevu na godišnjem. Smješten sam bio iznad Baščaršije. Auto sam ostavio ispred njegove kuće jer sam se kretao taksijem ili pješke. Nakon drugog dana trebao mi je auto da obavim neke stvari po gradu. Došao sam na mjesto gdje sam parkirao automobil, no tamo ga nije bilo. Oblio me hladan znoj, no onda sam zaključio da ga je pokupio pauk. Nazvao sam službu, a oni su mi rekli da automobila kod njih nema i tada sam shvatio da je ukraden. Bio mi je to možda jedan od najstresnijih dana u životu, ne samo zbog materijalne vrijednosti auta, već zbog cijele situacije“, opisuje naš čitatelj svoj neugodan susret s bosanskom automafijom.

„Bio sam na policiji, gdje su čitav posao odradili mehanički jer zaprimaju slučajeve krađe automobila gotovo svaki dan pa su pomalo nezainteresirani. Ispunio sam zapisnik, kupio avionsku kartu za Zagreb jer se nakon čitavog tog kaosa nisam htio voziti busom 12 sati“, nastavlja on te dodaje da mu se iz policije nitko nikada nije povratno javio s informacijom. Nisu mu se javili ni automafijaši s ponudom otkupnine.

„Nisu me zvali, a i čuo sam da to u posljednje vrijeme izbjegavaju jer je rizično. Kad sam se ja probudio i shvatio, moj Golf vjerojatno je bio daleko. Preko teritorija Republike Srpske vjerojatno je stigao u Srbiju ili je prodan u dijelovima. Sve u svemu, jako loša epizoda nakon koje sam neko vrijeme imao napade panike za volanom“, ispričao nam je Zagrepčanin koji se trenutno nalazi u suludoj situaciji da otplaćuje dva kredita za automobil – prvi za ukradenog golfa, drugi za novo vozilo koje je kupio.

Neke žrtve automafije imale su nešto više sreće pa su nekoliko dana nakon krađe dobili telefonski poziv u kojem je od vlasnika traženo od 1.000 do 10.000 eura otkupnine, ovisno o vrsti automobila.

Tehnologiju nabavljaju preko interneta 

U Sarajevu se uglavnom krade noću ili u rano jutro kada je pozornost građana smanjena. Često u lopovluk kreću i za vrijeme vremenskih nepogoda. S njima su sve češće i djevojke jer su kao par manje sumnjivi. Snažnije organiziranije grupe imaju i suradnike u policiji, a nije rijetkost da kriminalci u vrijeme akcije slušaju radio podešen na policijsku frekvenciju tako da u svakom trenutku znaju gdje su patrole. Za bande rade i 'tiperi' koji na terenu prikupljaju informacije o kretanju potencijalne žrtve.

Kradljivci u akciju idu najčešće u dva vozila, od kojih je jedan takozvani čistač, koji u slučaju da naiđe patrola, namjerno napravi saobraćajni prekršaj da bi ga zaustavila i kontrolirala, a za to vrijeme ostatak bande produži dalje ukradenim vozilom.

Tehnologije za krađu stižu upravo iz inozemstva mogu se naći na internetu i koštaju i do 13 tisuća dolara. Uređaji su inače namijenjeni za policiju i druge sigurnosne agencije.

O modelu koji je meta ovisi i tehnologija koju će koristiti prilikom krađe. U usporedbi s automafijom, pripadnici snaga reda daleko su slabije opremljeni i educirani.

Zeničanin Sanel Kahriman zbog krađe automobila osuđen je na devet godina zatvora, a bošnjačkim je medijima detaljno opisao kako je posao funkcionirao.

„Krali smo širom BiH, pretežno Volkswagenov program automobila. Krađom smo zarađivali i to nam se obilo o glavu. Dobivali smo od tisuću do dvije i pol tisuće eura po autu“, kaže on.
Neka vozila su, kaže, završavala na autootpadima, drugima su falsificirani dokumenti i odvezeni su preko granice. U lov su kretali u malim timovima, u vozilima koja nisu bila regularna, a onda putovali, kako sam kaže, od grada do grada, od sela do sela, i tražili plijen. Krali su isključivo noću.

„Imali smo poseban alat, dekodere manje od kutije cigareta. Bravu otvorimo fizički, uđemo u vozilo, izbijemo unutrašnju bravu u koju ide ključ, a onda damo kontakt šrafcigerom. U servis-džek uključimo dekoder koji poništi postojeće kodove i ubacimo kod koji omogućava paljenje automobila. Nakon toga damo kontakt šrafcigerom i gotovo“, pojasnio je cijeli proces ekipi magazina Start BiH automafijaš.

Nestali za 60 sekundi 

Realno, krađa traje i kraće. Golf IV, opisuje, ukrade za 50 sekundi, golfa V za oko dvije minute, Passata za 60 do 90 sekundi, pod uvjetom da imaju tvornički alarm.

Drugi sugovornik magazina Start, Vedran Gavrić iz Lukavca držao je autootpad, gdje je sjekao ukradena vozila u dijelove, koje je potom prodavao.

„Neka od vozila sam vraćao vlasnicima, ali za novac. Nisu bile iznude već su mi se ljudi obraćali i molili me za pomoć. Radio sam to za 2.000-2.500 eura. Imao sam par poznanika za koje sam znao da se bave krađom vozila pa sam ih nekada kontaktirao telefonom, a nekada su se oni meni sami obraćali i nudili. Za dan sam znao u dijelove isiječi i po dva vozila. Plaćao sam oko 1.500 eura po autu, a u dijelovima sam ih mogao prodati i za 10.000 maraka. Nekome motor, nekom mjenjač, nekom prednji kraj... Telefon mi je stalno zvonio jer su uvijek tražili dijelove“, naveo je on.

iStock (ilustracija)

Na području BiH postoji veliki broj auto-otpada, njih oko 400, a na mnogima od njih otkriveni su dijelovi ukradenih automobila.

Prilikom krađe vozila automafija koristi već prethodno ukradene automobile s nepripadajućim registarskim tablicama. Grupe koje vrše ova krivična djela, najčešće su maskirane te naoružane pištoljima i automatskim puškama. Jedan čuva stražu dok drugi vrši nasilno otvaranje.

Po ulasku u vozilo, kriminalci takozvanim dekoderom zaobilaze ili deaktiviraju imobilizator elektronskog uređaja u vozilu, koji sprečava pokretanje pogonskog motora bez originalnog koda, koji se nalazi u memoriji ključa vozila.

Zanimljiv je primjer Gorana Pećaranina iz Beograda, elektroinženjera koji je priznao povezanost s automafijom i učešće u čak 43 kaznena djela. Tužilaštvo BiH je tražilo da bude oslobođen jer je istražiteljima otkrio na koji način se koristi oprema za krađu skupocjenih automobila, a što je policiji, do tada, bila velika nepoznanica. Ovaj primjer najbolje ilustrira razlike u opremljenosti policije i kriminalaca, pišu mediji u BiH.

Operiraju i u Hrvatskoj 

Velik dio zarade od krađe odlazio je i na podmićivanje policajaca, osoba iz pravosuđa kao i na nabavljanje specijalizirane opreme. Svoj dio dobivaju i majstori, koji prekucavaju brojeve šasija, kao i pojedinci koji “sređuju” dokumentaciju, tako da bi ukradeni automobil granicu BiH napuštao potpuno “legalno”.

Automafija iz BiH katkad operira i u Hrvatskoj, a na meti su se nedavno našle četiri rent-a car agencije iz Slavonije i ukupno njih desetak iz cijele Hrvatske. Skupina je ukrala pedesetak automobila različitih marki tako što ih je unajmila i jednostavno odvozila preko granice na teritorij BiH.

Protiv automafije u BiH pokrenute su dvije velike policijske akcije. U prvoj nazvanoj Kamen, provedenoj 2011. uhićeno je više od 30 ljudi uključujući jednog pripadnika Granične policije i vlasnike hercegovačkih autootpada.

Središte organizacije bilo je na području Tuzle, a poslovali su u svim dijelovima Federacije. Tuzlanska automafija uhićena u akciji Kamen blisko je povezana s automafijom u Sarajevu, Banjoj Luci i Zvorniku.

Rezultat akcije je zatvorska kazna od 11 godina za vođu skupine Šemsudina Hodžića što je ujedno i najveća izrečena zatvorska kazna za ovo kazneno djelo.

U drugoj i najvećoj akciji Volan u srpnju 2018. kada je policiji za rukom pošlo razbiti četiri organizirane kriminalne grupe koje se sumnjiče da su rukovodile krađom automobila na području Sarajevskog, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog Kantona još od 2001.

Slušali policiju preko radio stanice

Ubrzo je podignuta i jedna od najopsežnijih optužnica u povijesti BiH protiv 27 osoba iz oba entiteta. Tereti ih se da su naoružani i maskirani krađe izvršavali specijalističkim alatom i priborom, uz upotrebu radio-stanice podešene na policijske frekvencije kako bi pratili kretanja policije.

U vrijeme dok je kazneni postupak bio u tijeku dogodilo se ubojstvo policajaca u Sarajevu. Osumnjičenik za ubojstvo, Sergej Trifković nalazi se među 27 optuženih u akciji Volan, a koliko se može vidjeti iz priloženog, sitnica da se protiv njega vodi kazneni postupak nije ga omela u tome da se nastavi baviti krađom automobila.

Iz optužnice se moglo čuti da je on rukovodio krađom Škode Octavie na Alipašinom polju istog dana pokušali su ukrasti Golf 6 u čemu su ih omeli ubijeni policajci. Zbog sumnje da je umješan u ubojstvo policajaca Trifkoviću je produžen pritvor, no optužnica još uvijek nije podignuta. Osim Trifkovića, u pritvoru je i njegov ortak Miloš Obradov te Nedjeljko Lizdek.

Ključni svjedoci protiv Trifkovića, supružnici Tanja i Božo Vukoja iz Gruda požalili su se Dnevnom Avazu da im Trifković prijeti smrću iz zatvora.

Bračni par posvjedočio je da ih je Trifković nakon ubojstva policajaca nazvao i rekao im 'da je bio belaj u Sarajevu i da su njegovi bahati klinci ubili policajce' pa im stoga ne može dovesti automobil kako su se dogovorili.

Svjedocima prijeti iz zatvora 

Tanji i Boži Trifković šalje prijeteće SMS-ove iz KP-a Zenica.

"U ćeliji sam, od kolege je broj, ne mogu pričati" i "Šta trebate, je l', Božo, u prdekanu si me utrpao, pošalji pare za kauciju, kunem se, isjeći ću te, kruh sam ti dao, dužan si mi, a ti si nas izdao", stoji u SMS-ovima koje im je navodno poslao Trifković.

Osim svjedočanstva bračnog para Vukoja protiv Trifkovića nema čvrstih dokaza i zbog toga još uvijek nije podignuta optužnica. Istovremeno, automafija i dalje krade po sarajevskim ulicama.

Od automafije se obični građani mogu zaštitit suradnjom dodatne opreme koja osigurava automobil od krađe, no kradljivci brzo nađu način da probiju zaštitu.
Stručnjaci kažu da gotovo da i ne postoji auto koje je nemoguće ukrasti, pitanje je samo koliko je kradljivcu potrebno vremena da pređe sve prepreke. Proces krađe može trajati od jedne minute do sat i po.

Kada napuštate vozilo, pa bilo to i nakratko, ugasite motor, izvadite ključ iz kontakt-brave, zaključajte i ne ostavljajte dokumente. Postavite dodatnu zaštitnu bravu za upravljač ili polugu za njegovu blokadu. Ugradite alarmni uređaj i elektroničku blokadu motora (skriveni prekidač strujnog kruga). Ugradite poluge za blokiranje mjenjača, papučice, kočnice i kvačila.

Zatvorite pomoćni krov i prozore. Ne ostavljajte vozilo na mračnom i pustom mjestu duže vrijeme bez nadzora. U slučaju nestanka i uočenoga oštećenja brave, obavijestite policiju, a nakon toga promijenite bravu i vozilo premjestite na sigurnije mjesto. Kad nadgledate svoje vozilo, pogledajte i susjedovo, savjetuju iz policije.

BiH

krađa automobila

automafija

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter