PROBLEMI U ZAŠTITARSKOJ BRANŠI

Nemaju adekvatnu opremu, izloženi su vrijeđanju i mecima: 'Sjećam se još toga dana kada je pljačkaš uperio pištolj direktno u mene i pucao mi u prsa. Da nisam imao pancirku, bio bih mrtav'


Matej Devčić
16.07.2019.14:00
Nemaju adekvatnu opremu, izloženi su vrijeđanju i mecima: 'Sjećam se još toga dana kada je pljačkaš uperio pištolj direktno u mene i pucao mi u prsa. Da nisam imao pancirku, bio bih mrtav'
Tonci Plazibat/CROPIX

sažeto

Posao zaštitara u Hrvatskoj nije idiličan, a probleme s kojima se osobe koje rade u ovoj branši susreću dodatno je produbila i tragedija u Đakovu


Matej Devčić
16.07.2019.14:00

Svakog dana viđate ih u bankama, poštama, klubovima dok rade jedan od najopasnijih poslova na svijetu. Svakodnevno su izloženi opasnostima od udarca, pa čak i vatrenog oružja.

"Posao kao posao nije loš, niti zastrašujuć. Ovisno o mjestu rada. Banke i pošte su uvijek zeznute jer se tamo najviše radi s prijenosom novca", priča mi jedan zaštitar.

Plaća za koju radi daleko je niža od prosječne hrvatske plaće koja iznosi 6434 kune. "Da sam gazda, plaće bi sigurno povećao. Imajte na umu da s obzirom na manjak radne snage u Hrvatskoj možda se plaće napokon povećaju", govori s nekim iskrivljenim optimističnim tonom.

Izloženi mobingu, omalovažavanju i vrijeđanju

Darko Tomas/CROPIX

Posao zaštitara u Hrvatskoj nije idiličan, a probleme s kojima se osobe koje rade u ovoj branši susreću dodatno je produbila i tragedija u Đakovu. "Evo, jedan kolega koji radi kao zaštitar na socijalnom u jednom gradu kaže da je bilo nekoliko situacija u kojima je nastala 'gužva'. Srećom, nije bilo tragičnih ili ozbiljnijih fizičkih posljedica", priča.

Pave Kumarić, predsjednik Udruge Ujedinjeni Hrvatski Zaštitari i zaštitar tvrtke Sokol Marić, koji deset godina radi u zaštitarstvu i koji je bio jedan od članova osiguranja na uvijek burnim skupštinama Hrvatskog nogometnog saveza, objasnio je za 100Posto s kojim se problemima svakodnevno susreću zaštitari.

"Da pitate 90 posto zaštitara oni će vam reći da je problem plaća, ali problemi zaštitara su veći od plaće jer neki nemaju adekvatnu opremu, rade u svakojakim uvjetima i izloženi su mobingu, omalovažavanju i vrijeđanju. A da ne govorimo o nedostatku treninga, educiranja vježbanja", objašnjava.

Pljačkaš mu pucao direktno u prsa

Kaže kako su u Udruzi napravili projekt u kojem bi napravili prostor s teretanom, dvoranom i jednom učionicom gdje bi se njegovi kolege i kolegice zaštitari mogli svakodnevno graditi vježbati i educirati.

"Naravno krenuli bi prvo u Zagrebu, a onda i šire po Lijepoj našoj", priča Kumarić. No do realizacije projekta, nažalost, nije došlo. "Ne možemo naći adekvatan prostor, a osobe koje bi nam mogle u tom pomoći nas ne žele primiti na razgovor, recimo gospodin gradonačelnik grada Zagreba kojemu smo pisali pa se nikad nitko nije javio", tvrdi.

Koliko je riskantan posao zaštitara dovoljnoj govori jedna crtica iz Kumarićeve karijere. Prije tri godine, Kumarić je spriječio pljačkaša koji je pokušao orobiti poštu u Ulici Marijane Radev.

Kumarić nam priča kako pljačkaš nije ni uspio ući u poslovnicu jer mu je, kada je vidio što se događa, prišao i odgurnuo ga prije nego što je uspio ikoga napasti. "U naguravanju nije pao već je uperio revolver u mene i pucao mi direktno u prsa", prisjeća se Kumarić.

"Nisam htio pucati jer se 20 metara dalje nalazio vrtić"

Metak mu se, na sreću, zabio u pancirku koja mu je spasila život. "Izvukao sam svoj pištolj i repetirao ga da ga uplašim. Nisam htio pucati jer se samo 20 metara od poslovnice nalazio vrtić i jer je bilo ljudi", priča Kumarić.

Nakon što je pljačkaš pobjegao, Kumarić je radnicima poslovnice rekao da pritisnu tipku za opasnost, osobno je pozvao 112 i javio kolegama u Sokol Mariću da je došlo do pokušaja pljačke.

Priča kako je na mjesto događaja došao veliki broj policajaca koji su krenuli u potragu za pljačkašem. Kumarića su nakon svega poslali na pregled kako bi se vidjelo ima li unutarnjeg krvarenja i je li nešto slomljeno. Ustanovljeno je da na prsima ima ranu od udara metka.

Petorica zaštitara poginula zbog pljačkaša

Ivo Ravlic/CROPIX

"Kako su rekli liječnici, metak bi mi, da nisam imao pancirku, probio pluća. Na mjestu gdje sam pogođen ostala je masnica veličine dlana", priča Kumarić. da mu se to opet dogodi učinio bi isto. "Kad vidite na čovjeku da je spreman pucati nemate što razmišljati već jednostavno morate reagirati kako ta osoba ne bi naudila ljudima", tvrdi.

Pitam ga zna li koliko je zaštitara izgubilo život na poslu, a Kumarić odgovara kako su petorica zaštitara poginula od strane pljačkaša, a jedan na kojeg su pala teška vrata stradao je zbog nemara komitenta. "Svakim danom su kolege i kolegice izložene ogromnom stresu", dodaje.

Dotičemo se i teme koja se uvijek provlači u pričama o zaštitarskoj profesiji. Zašto oružje mogu imati samo zaštitari koji su vezani uz poslove s novčarskim institucijama?

"Zakon je tu jasan. Zaštitari koji rade u novčarskim institucijama, pratitelji novca i drugih vrijednosti te tjelohranitelji mogu nositi oružje", priča Kumarić. Spominje i slučaj u Đakovu i objašnjava kako situacija nije tako jednostavna.

Hoće li zaštitari nositi balistički prsluk ovisi o komitentu

Igor Sambolec/CROPIX

"Vezano za Đakovo i općenito Centre za socijalnu skrb i ostale objekte gdje postoji neka vrsta opasnosti, a nisu novčarske institucije, postoji način da
se poboljša zaštita uvođenjem recimo rentgena, detektora metala i slično. Ali sve to je komitentu skupo i malo tko će na to pristati, to MUP i ostali moraju rješavati zakonima i propisima", objašnjava.

Slična je i situacija po pitanju nošenja balističkog prsluka koji je Kumariću spasio život. "Zakon o novčarskim institucijama nigdje ne piše da zaštitar mora imati balistički prsluk. To isključivo ovisi o komitentu koji ugovara zaštitu objekta s nekom zaštitarskom firmom.

Naravno da bi bilo lijepo kad bi to stajalo u Zakonu o novčarskim institucijama ali ovdje moramo reći da je to veliki trošak zaštitarskim firmama zbog toga što im je sama nabavna cijena visoka, nemaju nikakvu olakšicu na nabavu opreme, a ono najbitnije da komitent s kojim se ugovara ne želi platiti uslugu jer zakon nabave kaže da je najbolja ponuda ujedno i najmanja što apsolutno ruši cijenu rada i zbog čega imamo ovakvo stanje u zaštitarstvu.

Što se tiče ostalih objekata koji nisu novčarske i tu postoje načini kako da se poboljša rad zaštitara i zaštitite, ali nažalost komitent je taj koji odlučuje koliko će platiti uslugu", tvrdi. Naglašava i da bi zaštitari trebali dobiti status službene osobe. "Ako vi kao zaštitar radite sve u okviru svojih ovlasti ste zaštićeni ali ako prekoračite izvan svojih ovlasti tu može biti problema pa čak doći do gubljenja licence", tvrdi.

Traže da se u zakon uvede minimalna cijena rada zaštitara

Kumarić objašnjava i što to znači da zaštitari u ovom trenutku nemaju adekvatne ovlasti, odnosno koje su im ovlasti uskraćene, a koje mogu koristiti.

"Ovlasti koje zaštitari imaju datim Zakonom o privatnoj zaštiti iz članka 27. zakona su:

-Provjeriti identitet osoba

-Izdavati upozorenja i zapovjedi

-Privremeno ograničiti slobodu kretanja

-Pregledati osobe, predmete i prometna sredstva

-Osigurati mjesto događaja

-Upotrijebiti čuvarskog psa

-Upotrijebiti tjelesnu snagu

-Upotrijebiti vatreno oružje

Znači to su zakonske ovlasti zaštitara po ovom zakonu, a u novom su još stavljena sredstva prisile poput lisica ili suzavaca. Mi smo još za to da se uvede elektrošoker i izvlačna palica ali da se za te dvije stvari obavezno u MUP-u, koji ima instruktore, za to položi rukovanje", tvrdi Kumarić.

Kaže kako su zaštitari također svjesni da je to nemoguća misija jer se radi o stvarima koje su skupe u nabavi. "Jedan elektrošoker dođe oko par tisuća kuna, kao i prava izvlačna palica koja dođe oko tisuću kuna što je za firme jako skupo, a opet one ne mogu naplatiti svoju uslugu dok se ne promjeni Zakon o nabavi te se uvede u zakon minimalna cijena rada zaštitara ispod koje nijedna firma ne može ići", tvrdi Kumarić.

Moraju raditi prekovremene da bi zaradili pristojnu plaću

Darko Tomas/CROPIX

Kada već to spominje, prepričavam mu razgovor s nekoliko zaštitara koji ističu kako je problematičan kolektivni ugovor iz 2011. kojeg ocjenjuj manjkavim. "Što se tiče kolektivnog ugovora iz 2011. mislim da on i nije zaživio.

Koliko znam, novi kolektivni ugovor nikad nije potpisan između firmi koje se bave privatnom zaštitom, a o tome bi nešto više trebalo pitati sindikate. Istina je i to nije nikakva tajna da je plaća u zaštitarstvu niska i da većina zaštitara mora raditi prekovremene da bi zaradili bar neku pristojnu plaću.

Što se tiče sindikata postoje koliko ja znam Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti i Republički sindikat radnika Hrvatske i mislim da bi se tu trebalo sjesti za stol s firmama i naći u budućnosti zajednički jezik i napraviti jedan jaki kolektivni ugovor koji bi bio na zadovoljstvo i radnika i poslodavca."

Kaže i kako u svim firmama koje se bave privatnom zaštitom fali ljudi, a razlog tome su mahom problemi spomenuti ranije u tekstu. "Zaštitara itekako fali. Po našoj procjeni riječ je o brojci od oko 1500 do 2000 zaštitara. Nažalost i tu moramo nadodati da je velik broj mladih ljudi otišao iz ove profesije na drugi posao gdje ima bolje uvjete rada i dosta ih je otišlo vani izvan granica", zaključuje Kumarić.

zaštitari

Pave Kumarić

Ujedinjeni Hrvatski zaštitari

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter