Izvješće Freedom Housea

Građanske slobode u Trumpovoj Americi ravne onima u Hrvatskoj. SAD je u šoku, a mi u dobrom društvu


Mia Mitrović
06.02.2019.08:00
Građanske slobode u Trumpovoj Americi ravne onima u Hrvatskoj. SAD je u šoku, a mi u dobrom društvu
Reuters

sažeto

Čini se da se u Americi zadnjih par godina zbiva ono što je u Hrvatskoj prisutno već dvadesetak 


Mia Mitrović
06.02.2019.08:00

Od ranih 70-ih američka neprofitna organizacija Freedom House, osnovana 1941. kako bih osvijestila američku javnost o pogubnom djelovanju nacizma, svake godine objavljuje izvješće o stanju političkih i građanskih sloboda u svijetu.

Ove je godine Amerikance zapanjila vijest da SAD padaju već drugu godinu, a u najnovijem poretku, umjesto da budu uz Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo kao i do sad, srozali su se u puno lošije društvo pa su u rangu s -Hrvatskom, na opće zaprepaštenje američke javnosti. Ove godine, što se građanskih sloboda tiče, Hrvatska ima 85, a SAD 86 od mogućih 100. Treba li nam to biti čast ili ne, nismo sigurni, no nekako nam se čini da je ono što se zadnje dvije godine događa u SAD-u, u Hrvatskoj na snazi otkako je samostalnosti. Polarizacija društva, populizam i korupcija obilježile su našu mladu demokraciju, a slične obrasce preuzela je Trumpova Amerika.

Sloboda u svijetu pada već 13. godinu

Profimedia

Izvješće za 2018. pokazalo je da je SAD već drugu godinu u padu što pomalo šokira, piše New York Times. Od sto maksimalnih bodova, SAD ima tek 86, dok je prije 10 godina , 2009. iznos bio visokih 94. Michael Abramowitz, predsjednik Freedom Housea izjavio je kako je ovo do sad najlošiji plasman SAD-a otkako je mjerenja. Iako još uvijek spadaju u slobodne zemlje, SAD su pale ispod Kanade, skandinavskih zemalja, ali i Grčke, Latvije i Mauricijusa. 

Trumpovi pokušaju da zadovolji mase rasističkom demagogijom okrenuli su javno mnijenje protiv njega, piše NYT. Zbog toga se u SAD-u ponovno budi uspavani građanski aktivizam, a usprkos lošem rezultatu, želja građana za političkim slobodama je u porastu.

Ipak, dva su razloga za uzbunu, smatra New York Times. Prvi je taj što iskustvo pokazuje da su za potpuni kolaps demokracije potrebne oko dvije godine što pokazuju slučajevi Mađarske, Venezuele i Turske, koje pod autoritarnim režimom bilježe povećanje korupcije i smanjivanje transparentnosti, što su rani znakovi poteškoća u demokratskim procesima neke zemlje koji uzrokuju smanjenje povjerenja javnosti u legitimitet sustava.

Drugo, iako Amerikanci ignoriraju ono što Trump govori i kod njih to uglavnom proizvodi kontraefekt, to ne znači da ga ostatak svijeta ne sluša. Autoritarni režimi sve su popularniji u svijetu, a prema Freedom Houseu, ovo je već 13. godina u kojoj su globalne slobode u padu. Trumpov mandat posljedica je tog trenda, ali ga i ubrzava.

A gdje smo mi 

Što se ostatka svijeta tiče, i on stoji loše. U izvješću piše da se većina zemalja koje su demokratizaciju doživjele nakon Hladnog rata (a među njih spada i Hrvatska) suočava s korupcijom, populističkim pokretima i posrnućem vladavine prava. Taj trend preuzimaju i zemlje s dugom tradicijom demokracije.

Boris Kovacev / CROPIX

Kao najveći problem s kojim će se globalne građanske slobode suočavati u narednom periodu ističu se populistički pokreti krajnje desnice koji ne skrivaju svoje antiimigrantske stavove i vrlo se agresivno bore da osvoje politički prostor.

Od zemalja koje je Freedom House označio kao 'neslobodne' najgora je situacija u Siriji, Turkmenistanu, Eritreji, Sjevernoj Koreji, južnom Sudanu, Saudijskoj Arabiji, Sudanu, Somaliji, Uzbekistanu, Libiji, Tadžikistanu i Srednjoafričkoj Republici jer se u nekim od ovih zemalja događaju unutarnji sukobi i provodi etničko čišćenje.

Antidemokratski vođe- najveći problem Europe i Balkana

Srednja Europa i Balkan suočavaju se sa sve češćom pojavom antidemokratskih lidera koji nastoje prekoračiti svoje ustavom regulirane ovlasti te potkopavaju institucije koje štite građanske slobode i vladavinu prava.

Kao ilustraciju takvog vođe ističu mađarskog premijera Viktora Orbana. Njegova odstupanja i gušenja građanskih sloboda najviša su ikada zabilježena unutar granica EU otkako Freedom House vrši godišnja ispitivanja.

REUTERS/Bernadett Szabo/File Photo

Orban je vrlo metodički ukinuo institucije civilnog društva, oporbene medije što je pomoglo da njegova desna, nacionalistička stranka Fides u parlamentu osvoji super većinu na lanjskim izborima. Vlada je zatvorila i Sveučilište Srednje Europe (CEU) koje je 1991. u Budimpešti osnovao američki milijarder George Soros. Ipak, krajem 2018. na ulice su izašli demonstranti koji se ne slažu s Orbanovim metodama.

U Poljskoj problem predstavlja stranka Pravo i pravda koju vodi Jaroslaw Kaczynski i koji je u toj zemlji dominantna politička figura, iako formalno nije ni na jednoj funkciji izvršne vlasti. U drugim zemljama bilježe se napadi na neovisnost medija, a kao primjer navodi se nova desno-desna austrijska vlada, češki premijer Andrej Babiš kao i ubojstvo slovačkog istraživačkog novinara Jana Kuciaka.

Od balkanskih zemalja izdvajaju srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Crne Gore za koje navode da generiraju svu moć oko sebe i svojih kadrova. Osvrnuli su se i na kršenje građanskih sloboda u Turskoj. Hrvatska, nekim čudom nije spomenuta. A ni puno problematičnija BiH, a temeljito izvješće za naše zemlje još nije objavljeno.

Donald Trump

SAD

new york times

freedom house

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter