most želi dati glas 16-godišnjacima

'Nije njima stalo do demokracije, oni ciljaju na one koji će 'pasti' na likove poput Pernara, Sinčića ili Petrova'


Daniel Radman
13.11.2018.20:00
'Nije njima stalo do demokracije, oni ciljaju na one koji će 'pasti' na likove poput Pernara, Sinčića ili Petrova'
Goran Mehkek / CROPIX

sažeto

"Želimo osnažiti glas mladih ljudi, a riječ je o skoro 100.000 osoba između 16 i 18 godina", kažu u Mostu


Daniel Radman
13.11.2018.20:00

Saborski zastupnici Mosta Božo Petrov i Robert Podolnjak predložili su danas nova izborna pravila. Traže, između ostalog, uvođenje dopisnog i e-glasovanja, smanjenje broja zastupnika u Saboru na 120, zatim da izborne jedinice prate granice županija...

No, od svih prijedloga najzanimljviji je onaj da se dobna granica za ostvarivanje biračkog prava snizi s 18 na 16 godina, a razlog je, kažu, uključenje mladih u politički život.

"Želimo osnažiti glas mladih ljudi, a riječ je o skoro 100.000 osoba između 16 i 18 godina", naglasio je Podolnjak.

Boris Kovacev / CROPIX

"Ovaj prijedlog bi se mogao svrstati među skupinu sličnih prijedloga manjih, redovito populističkih stranaka, koje već duže vremena na svaki mogući način žele mijenjati izborni sustav. Nije sporno da izborni sustav nije savršen i da bi trebao doživjeti određene modifikacije kako bi bio demokratičniji. Međutim, kada se za to zalažu male stranke, onda nije baš za vjerovati njihovoj želji za demokratičnijim sustavom. Da to zaista žele, onda bi se dotakli i nekih drugih pitanja, poput biračkih popisa i stvarnih razloga biračke apstinencije", kaže nam politički analitičar prof. dr. sc. Pero Maldini.

"Njihov primarni cilj jest izborni sustav koji bi njima pogodovao. Prije svega, žele spustiti izborni prag kako bi i sa slabijim izbornim rezultatom mogli ući u Sabor. Jedan od apsurda je što svoje zahtjeve za takvim promjenama legitimiraju željom za smanjenjem političke trgovine. Međutim, dogodilo bi se upravo obrnuto: smanjenjem izbornog praga umnožio bi se broj stranaka koje ulaze u parlament. Budući da ni jedna od njih ne bi mogla formirati većinu, morala bi ući u koaliciju s jednom od velikih stranaka, pa bi se politička trgovina bitno uvećala. Uz to, zahtjevi tih malih stranaka prema većinskom partneru, nerazmjerni njihovom izbornom legitimitetu, onemogućili bi normalno djelovanje političke vlasti. Tako bi visoka fragmentacija nužno dovela do političke nestabilnosti, a ne do veće demokratičnosti."

"Zahtjevom za spuštanjem dobne granice za sudjelovanje na izborima, oni ciljaju na dio mlađe populacije, koji će 'pasti' na likove poput Pernara, Sinčića ili Petrova, koji su njima atraktivni zbog populističkih buntovnih izjava ili nekog ispada, a ne zbog političkog sadržaja, koji redovito izostaje. Time žele osvojiti simpatije i glasove politički neiskusnih, sklonijih dojmu nego racionalnom promišljanju. Međutim, iako su mladi u prvom planu te inicijative, u nastavku oni navode iste stare zahtjeve vezane uz promjene izbornog sustava koje bi im pogodovale."

Maldiniju smo postavili pitanje je li preduvjet snižavanja dobne granice uvođenje građanskog obrazovanja u škole.

"Pravo na obrazovanje, pri tom ne mislim na opće, već na ono političko, jest jedno od temeljnih demokratskih prava. Mi to, nažalost, često zaboravljamo i, zapravo, nevjerojatno je da nakon 27 godina demokracije nemamo sustavno građansko obrazovanje. Ono što treba naznačiti, političkim ideologijama i svjetonazorima nije mjesto u državnim školama – to je privatna stvar svakog pojedinca. Međutim, ovdje je riječ o građanskom ili političkom obrazovanju, koje je prijeko potrebno da bismo imali politički kompetentne građane. Ako mladi čovjek ne poznaje politički sustav i svoju funkciju u njemu, tada nećemo imati ni građansku participaciju, bez koje – umjesto aktivnih subjekata koji sudjeluju u političkom životu i kontroliraju političku vlast – oni postaju pasivni recipijenti odluka političke vlasti, zaključuje Maldini.

izbori

MOST

mladi

glasovanje

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter