ONE SU STRAH I TREPET KRIMINALACA

Nova šefica USKOK-a u zatvor je strpala Sanadera, otkrivamo koliko je još moćnih i hrabrih žena u našem pravosuđu


Tomislav Kukec
02.12.2018.19:00
Nova šefica USKOK-a u zatvor je strpala Sanadera, otkrivamo koliko je još moćnih i hrabrih žena u našem pravosuđu
Cropix

sažeto

Europski podaci govore kako je Hrvatska među rijetkim zemljama u kojima su žene u većini na glavnim pravosudnim dužnostima


Tomislav Kukec
02.12.2018.19:00

Imenovanjem na mjesto ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić, žena koja je hrvatskoj javnosti najpoznatija po optužnici koju je podignula protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, ušla je u klub najmoćnijih žena u hrvatskom pravosuđu. 

Iako je pravosuđe u hrvatskoj na zlu glasu, USKOK se i dalje vrlo visoko percipira,upravo zbog brojnih slučajeva kaznenih progona najviših državnih dužnosnika ogrezlih u kriminal, odnosno uhvaćenih s "prstima u pekmezu". Do imenovanja, gospođa Marušić bila je vrlo uspješna kao županijska državna odvjetnica u Rijeci, a rad na slučaju INA-MOL, gdje je bila tužiteljica protiv Sanadera i MOL-ovog čelnika Zsolta Tamasa Hernadija smatra se vjerojatno najambicioznijim antikorupcijskim predmetom u Hrvatskoj. 

Sanadera uvijek pitala ime i prezime

Na tom je predmetu surađivala s još jednom moćnom damom hrvatskog pravosuđa, Tamarom Laptoš, koja je USKOK-om rukovodila do travnja prošle godine, a onda i kao v.d. ravnateljice do imenovanja Marušić. Moćna Čakovčanka je, kako su mediji pisali, u tužiteljskim vodama završila gotovo slučajno iako je htjela karijeru graditi u poduzetništvu, a suradnike je oduševila svojom sistematičnošću i profesionalizmom.

Cropix

Još se prepričava kako je Sanader, kojem je i Laptoš radila "o glavi" kao zamjenica ravnateljice USKOK-a, bio potpuno sluđen njenom hladnokrvnošću. Tako ga je svaki put pitala da navede ime, prezime i zanimanje. To je, naravno, standardni propisani obrazac, no Sanader je vjerojatno bio zgrožen što upravo on mora odgovarati na pitanje kako se zove. 

Žene su, osim u tužiteljstvu, jake i na sudovima, pa je Hrvatska prema međunarodnim statistikama jedna od tek šest europskih zemalja u kojima je više žena predsjednica sudova. Na toj je listi donedavno bila i Jasna Omejec, sada bivša predsjednica Ustavnog suda.

Cropix

Odvjetnica Dalija Orešković, koja upravo planira političku karijeru, omiljena je među građanima radi razdoblja u kojem je vodila Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Nije pritom, kao što je poznato, štedjela nikoga, pa su na njenoj vrućoj stolici našli brojni hrvatski moćnici poput Siniše Varge, Bože Petrova, Branimira Glavaša, Josipa Đakića, Milana Bandića... Zbog svoje je nemilosrdnosti prema njima stekla i nadimak "Crna Dalija".

Damjan Tadic / CROPIX

Ponovno Sanader, ali što ćemo kad je riječ o jednom od nauzahtjevnijih i najvećih predmeta u zemlji. Još jedna žena u tom je predmetu aktivna, ali na strani obrane.

Branila političare, poduzetnike, estradnjake...

Riječ je, naravno, o Jadranki Sloković, koju mnogi nazivaju najpoznatijom hrvatskom odvjetnicom, a koja je dosad radila na nizu najvećih kaznenih predmeta u zemlji. Iskusna odvjetnica dio je i tima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji se također na sudu pokušava "oprati" od različitih optužbi, no nije predmet ove priče. Zastupala je i Severinu i Vlatku Pokos, ali i kontroverznog Zdravka Mamića kao i bivšeg čelnika HGK-a i strastvenog sakupljača trofeja Nadana Vidoševića. 

Cropix

Teško je i pobrojati sve žene koje su se svojim radom vinule u vrh pravosuđa, bilo kao samostalne odvjetnice, sutkinje, predsjednice sudova ili tužiteljice, pa neka se ne uvrijede one koje nismo spomenuli. 

Jer podaci Europske komisije za učinkovitost pravosuđa pokazuju kako čak 70 posto sudskih i 68 psoto državnoodvjetničkih dužnosti pripada ženama, 63 posto žena predsjednice su prvostupanjskih sudova, a 62 posto svih javnih bilježnika su - žene. One čine i 63 posto svih tužiteljica u državi te 70 posto svih hrvatskih sudaca. 

Imala je Hrvatska i dvije ministrice pravosuđa, Anu Lovrin te javnosti mnogo poznatiju Vesnu Škare Ožbolt, koja se nakon politike posvetila privatnoj odvjetničkoj praksi te je upravo doktorirala na temu menadžmenta u pravosuđu. Škare-Ožbolt pitamo kako to da su žene toliko moćne u hrvatskom pravosuđu, a ona nam kroz smijeh kazuje da je to zato što žene vole "uvoditi reda". 

Tuđman bi ju uvijek saslušao

"Ja sam svoju političku karijeru započela još devedesetih kao jedina savjetnica u Kabinetu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Svi su bili u šoku kada sam Predsjedniku prvi puta rekla da se ne slažem s njime. Ali nije mi 'odjetjela glava' niti mi je uništio karijeru, dapače, uvijek me je saslušao, a nekad i poslušao", prisjeća se Škare-Ožbolt. 

Cropix

Kaže kako su žene sistematičnije i sklonije uvođenju reda, te često ljubaznije prema suradnicima, zbog čega se nekada lakše probijaju u pravosudnim krugovima. Dodaje kako je upravo to trend u menadžmentu u pravosuđu, gdje se traži iznimna predanost i organiziranost. S druge strane, žene se rjeđe otkrivaju za samostalnu odvjetničku karijeru, što pokazuju i podaci EU prema kojima su u Hrvatskoj odvjetnici većinom muškarci (doduše, 54 posto, ali ipak u većini). 

"Odvjetnički posao zahtijeva 24-satni agnažman i mnogo izbivanja od kuće, a mnoge žene ipšak žele uz karijeru zasnovati i obitelj, zbog čega se rjeđe odlučuju na samostalne odvjetničke karijere", kaže Škare-Ožbolt. 

Jedna od odvjetnica zagrebačkog gradonačelnika Bandića je i Ksenija Vržina o kojoj se, mladosti unatoč, u pravosudnim krugovima već itekako dobro zna. Magistrica pravnih znanosti posvetila se kaznenom pravu, a nedavno je otvorila i samostalni odvjetnički ured u Zagrebu.

Cropix 

"Ja doista volim svoj posao, odvjetništvo je moj život. Strast prema odvjetništvu me je nagnala da se upustim u avanturu vlastitog ureda. I nisam požalila niti jednog trenutka. Veseli me svaki novi radni dan", kaže Ksenija ali se slaže da je žena ipak manje u odvjetničkim krugovima. 

'Ne hodamo s aktovkama punim novca'

"Činjenica da ima više muških odvjetnika uopće ne iznenađuje jer je to doista “muška profesija” s obzirom na zahtjevnost te profesije. Danas u odvjetništvu nemate više radnog vremena, radi se po cijele dane. Povrh toga ako imate samostalni ured suočavate se mnogo administracije, državi trebate plaćati visoka davanja. Država je jako stroga prema odvjetnicima i ne daje im nikakve povlastice niti ih štiti. U Hvatskoj se polazi od pretpostavke da su odvjetnici “ušminkani” i da hodaju s “aktovkom punom novca” a što je daleko od istine", objašnjava. No, iako podaci pokazuju kako je žena više u pravosudnim ustanovama, Vržina ipak otkriva i drugu stranu priče, ističući kako bi ipak trebalo sagledati čelne pozicije u pravosuđu, od ministra, predsjednika Državnog sudbenog vijeća, Ustavnog suda, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda, Visokog prekršajnog suda... Sve te funkcije, ističe zagrebačka odvjetnica, obnašaju muškarci. 

"Smatram da je generalni stav u Hrvatskoj da su muškarci predodređeni za vodeće funkcije, a posebno u pravosuđu. Iako smatram da muškarci nisu bolji pravnici od žena. Štoviše smatram da su žene bolje jer su prodornije, privreženije poslu, temeljitije i konačno lojalnije", kaže Vržina. 

 

žene

pravosuđe

Jadranka Sloković

Vesna Škare Ožbolt

Vanja Marušić

Ksenija Vržina

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter