KULT(NE) LIČNOSTI

Obožavala je bunde i nakit, čija je vrijednost bila tolika da se moglo sagraditi 17 stadiona. Nakon Drugog svjetskog rata skrivala je naciste i ustaše


Valerija Bebek
14.04.2019.14:00
Obožavala je bunde i nakit, čija je vrijednost bila tolika da se moglo sagraditi 17 stadiona. Nakon Drugog svjetskog rata skrivala je naciste i ustaše
Profimedia

sažeto

Još za života, ova prva dama Argentine, stekla je kultni status u svom narodu, a nakon smrti njezina subina zaintrigirala je ostatak svijeta 


Valerija Bebek
14.04.2019.14:00

Bila je prva dama Argentine od 1946. do 1952. Eva Perón od milja zvana Evita stekla je status živuće ikone u svojoj zemlji, a njezina slava nakon smrti proširila se i na cijeli svijet. Kontroverzan život pun nepotvrđenih pretpostavki inspirirao je Tim Ricea i Andrew Lloyd Webbera da postave mjuzikl 'Evita' na Broadwayu, kasnije je on dobio i filmsku verziju u kojoj je glavnu ulogu igrala Madonna.

Čak i Evitino puno ime otkriva da joj život od najmanjih nogu nije bio miran. María Eva Duarte de Perón, ali rođena je kao Eva María Ibarguren. Bila je peto, najmlađe dijete bogatog farmera francusko baskijskog porijekla Juana Duartea i Juane Ibarguren, koja je bila španjolsko-baskijskog porijekla. Jedini problem je bio taj što je Juan Duarte već imao ženu i djecu. Tako su Eva, njezinih četvero braće i sestara i majka bili Duarteova druga, nelegalna, obitelj. Otac ih je ostavio i vratio se prvoj ženi, kada je Evi bilo samo godinu dana. Ostavio ih je siromašne, navodno samo s potvrdom da su djeca njegova. Eva je imala šest godina kada joj je otac umro 1926. Iako je njih petero došlo u crkvu, nakratko su ih pustili da mu odaju počast, ali zbog zabrane prve žene, nisu smjeli prisustvovati sprovodu.

Profimedia

Juana Ibarguren i njezina djeca bili su prisiljeni preseliti se u najsiromašniji dio Junína, Los Toldos koji je imao reputaciju kao pusto mjesto krajnjeg siromaštva. Evina majka je prehranjivala obitelj tako što je postala krojačica i šivala za susjede. Ipak, obitelj je pratila velika stigma zbog napuštanja oca i ilegalnog statusa prema argentinskom zakonu. Zbog svega toga uvijek su nekako bili izolirani, mlada Eva obožavala je gledati filmove koji su joj bili svojevrstan bijeg. U to vrijeme često je sudjelovala u školskim predstavama i koncertima.

Od gladne djevojčice postala najbolje plaćena glumica

U Buenos Aires otišla je 1934. kada je imala 15 godina sa žarkom željom da postane glumica. I oko njezinog preseljenja u Buenos koji je 30-ih godina nosio naziv "Pariz Južne Amerike", postoje različite teorije. Jedna od njih, koja je prikazana i u mjuziklu 'Evita', govori da je Eva Duarte u glavni grad Argentine pobjegla s pjevačem tanga Augustínom Magaldijem. Mnogi povjesničari i biografi tu su verziju proglasili lažnom. Ne postoje dokazi da je Magaldi nastupao u Junínu 1934., a i da jest uvijek je putovao zajedno sa ženom. Evine sestre su tvrdile da je 15-godišnja Eva u Buenos Aires otputovala s majkom. Doña Juana svoju najmlađu kćer pratila je i na audiciju na radijskoj postaji te je dogovorila da Eva odsjedne kod obiteljskih prijatelja Bustamante.

Profimedia

Ispočetka joj je bilo jako teško jer nije imala niti formalno obrazovanje niti veze. U svom profesionalnom debiju 1935. odigrala je malu rolu u kazališnom komadu 'Gospođa Perez', za koju je dobila pohvale kritike. Iduće godine proputovala je zemlju zajedno s kazališnom trupom, radila je kao model i glumila u B-filmovima. Početkom 40-ih financijski se osigurala zahvaljujući angažmanu u radio dramama, tada jako popularnim 'sapunicama', pisanim komadima za reklamiranje deterdženata.

Do 1944., godine kada će upoznati Juana Peróna, zarađivala je između pet i šest tisuća pesosa mjesečno i bila je popularno lice u gradu. Eva i budući predsjednik Argentine upoznali su se zahvaljujući razornom potresu u San Juanu zbog kojeg je poginulo 10.000 ljudi. Vojni pukovnik Juan Perón koji je tada vodio Ministarstvo rada, organizirao je dobrotvorno događanje kako bi se prikupili novci za mnogobrojne žrtve. Glumica i radijska zvijezda Eva Duarte pozvana je da prisustvuje događaju, svog budućeg supruga upoznala je na gala balu u Luna Park Stadiumu. Par se vjenčao iduće godine, unatoč velikoj razlici u godinama, ona je bila u srednjim dvadesetima, a on u kasnim četrdesetima.

Profimedia

Eva Peron ubrzo je počela rušiti sve razlike između spolova, zahvaljujući svom angažmanu u suprugovoj predsjedničkoj kampanji, a i nakon što je 1946. osvojio izbore s ogromnom prednosti. Eva je u svojoj radijskoj emisiji držala žestoke govore na tjednoj bazi, koristila je tešku populističku retoriku kako bi potaknula siromašne da se udruže i uključe u Perónov pokret. Nakon pobjede njenog muža na izborima i dalje je aktivno sudjelovala u društvenim zbivanjima.

Ministrica 'iz sjene'

Kao prva dama nije bila ništa manja angažirana u život nacije nego suprug predsjednik. Evita je neslužbeno preuzela Ministarstva zdravlja i rada. Ogroman dio vremena odvajala je za susrete sa siromašnim Argentincima, posjećivala je bolnice i sirotišta. Osnovala je Žensku Perónist stranku, političku stranku koja je uključivala žene.

Profimedia

Vjerovala je da sve žene imaju pravo glasa, te svoje stavove također je prenosila putem radija, pisala je članke, davala govore i debate podržavajući ženska pitanja. Iako neki povjesničari tvrde da je njezina uloga i politička moć po pitanju ženskog prava glasa pretjerana, ona je uspjela u svom naumu. Argentinski senat donio je odluku, 1946., a iduće godine žene u toj zemlji dobile su pravo glasa i mogućnost političkog kandidiranja. U srpnju 1948. Eva je osnovala María Eva Duarte Social Help Fondaciju,m koja je ubrzo preimenovana u Eva Perón Fondaciju, za borbu protiv siromaštva u Argentini.

Rastrošan život

Iako je bilo izuzetno humanitarno aktivna, mnogi su joj zamjerali rastrošnost te je navodno trošila sredstva iz fondova, no je bilo teško dokazati jer se nisu vodile financijske knjige. Obožavala je skupocjenu odjeću i obuću pa je tako posjedovala više od stotinjak bundi i oko 1000 pari cipela od krokodilske i zmijske kože te nekoliko stotina torbi i više od 600 šešira.

Posjedovala je i neprocjenjivu kolekciju nakita i velike sume novca na računima u nekoliko švicarskih banaka. Navodno kako neki tvrde za sumu na koju je procijenjen njen nakit moglo izgraditi 17 nogometnih stadiona. Jedan od najvrijednijih komada bila je ogrlica od platine sa dragim kamenjem i biserima, poklon Staljina. 

Snažan socijalan angažman osvojio je srca Argentinaca

Većinu vremena odvajala je na davanje novca i lijekova siromašnima, obilazila je bolnice gdje je dodirivala i ljubila bolesnike, a stalno je skretala pažnju na stanje 'descamisados'-a (siromašni radnici, doslovno: 'ljudi bez košulje'). Novac za njezinu fondaciju dolazio je od sindikata, poreza i pristojbi, kao i od tvrtki koje su bile prisiljene donirati novac. Fundacija je dijelila stvari poput obuće, posuđa i odjeće siromašnim Argentincima, iz nje su se plaćale izgradnje bolnica, škola, domova za beskućnike, žene i djecu.

Profimedia

Eva Perón 1947. zaputila se na turneju Europom, obišla je Španjolsku, Italiju, Francusku i Švicarsku. Na tom njenom 'Duginom putovanju' susrela se s Franciscom Francom, papom Pijom XII i Charles de Gaulleom. Dotjerana od glave do pete dijelila je novac siromašnoj djeci u Španjolskoj, obišla je dvorac Versailles i susrela se s prosvjednicima u Švicarskoj koji su bacali kamenje i rajčice na nju. Neki Europljani nisu joj vjerovali zbog nacističke vladavine Juana Peróna i njegovih veza s nacističkim ratnim zločincima, dok su joj drugi zamjerali ono što su vidjeli kao 'prostituiranje slave'.

Prema novijim istraživanjima, Evita je pružala pomoć odbjeglim nacistima i fašistima, uključujući osobe poput Mengelea i Eichmanna da pronađu utočište u Argentini, a navodno pružala je utočište i unosne poslove odbjeglim nacistima i fašistima, među njima je bio i ustaški poglavnik Ante Pavelić. 

Sumnjiva lobotomija i tragičan kraj

Evita je dobila i svoj grad, smješten u širem području Buenos Airesa Ciudad Evita dobio je ime po Fundaciji Eva Perón, koja je financirala izgradnju tog predgrađa za radničku klasu Argentinaca. Ali osim imena, taj dio grada joj i sliči, iz zraka je vidljivo da je Ciudad Evita izgrađen u obliku njezinog desnog profila i prepoznatljive punđe. Nakon vojnih pučeva 1955. i 1976. te svrgavanja Juana Peróna i njegovih pristaša, Evitin grad je dva puta preimenovan. Ali danas on opet nosi ime Ciudad Evita i u njemu živi oko 70.000 ljudi.

Profimedia

Tragičan kraj života argentinske miljenice počeo se odvijati u siječnju 1950. kada se Eva Perón onesvijestila, ubrzo su joj dijagnosticirali uznapredovali karcinom cerviksa (neki izvori govore da je imala rak maternice). Prošla je različite procedure uključujući histerektomiju, bila je prva osoba u Argentini koja je primila kemoterapiju, ali rak je metastazirao.

Čak je 1951. objavila svoju kandidaturu za potpredsjednicu zemlje, dok je njezin suprug predsjednik. Imala je potporu milijuna radnika u zemlji, kao i članova sindikata, ali vojna elita nije ju podržavala. Zbog njihova protivljenja, ali i zbog lošeg zdravstvenog stanja, bila je slaba, mršava i u strašnim bolovima, povukla se iz izborne utrke.

Profimedia

Njezina smrt kao i točan uzrok i danas su predmet spekulacija. Medicinska dokumentacija pokazuje da je vjerojatno imala prefrontalnu lobotomiju u lipnju 1952., mjesec dana prije nego je preminula. Iako je svrha te lobotomije predstavljena kao kontrola boli i anksioznosti uzrokovane napredovalim rakom, neuroznanstvenik s Yalea Daniel Nijensohn tvrdio je da je Juan Perón naredio lobotomiju zbog političke urote.

Profimedia

Na taj je način pokušao zauzdati njezino nasilno i nestalno ponašanje, ona je, moguće zbog bolova i bolesti, počela sve oštrije i agresivnije razgovarati s onima koji nisu dijelili njezino mišljenje. Lobotomija je bila savršen način da smiri Evitu i da joj olakša bol. Nakon lobotomije, prestala je jesti. Bez obzira na prave motive te operacije, Eva Perón umrla je 26. srpnja 1952. kada je imala 33 godine.

Iako su je neki klevetali i prezirali, vidjeli ju kao megalomanijaka, milijuni Argentinaca su je voljeli i gledali je kao sveticu. Prije nego je umrla kongres joj je odijelio titulu "Spiritualnog vođe nacije". Njezin posljednji ispraćaj bio je i više nego kraljevski, ispred predsjedničke kuće rijeke uplakanih ljudi žalovali su i donosili cvijeće, a na sprovod i misu u Buenos Airesu došlo je tri milijuna ljudi. U nepreglednim redovima čekali su kako bi vidjeli njezino tijelo u Ministarstvu rada izloženo na odru.

Profimedia

.

Argentina

kult(ne) ličnosti

prva dama

Eva Perón

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter