crkva na aparatima

Obred vjenčanja u Hrvatskoj traži samo 55 posto parova, svaki treći brak se razvodi


Sanja Rapaić
14.02.2018.19:05
Obred vjenčanja u Hrvatskoj traži samo 55 posto parova, svaki treći brak se razvodi
Reuters

sažeto

Crkva, iz godine u godinu, gubi utjecaj te sve manje Hrvata traži i plaća za njene usluge


Sanja Rapaić
14.02.2018.19:05

Iako se, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011., čak 86,2 posto Hrvata izjasnilo kao katolici, sasvim je očito da Crkva, iz godine u godinu, gubi utjecaj te sve manje Hrvata traži i plaća za njene usluge, poput, primjerice, sklapanja crkvenog braka. Potvrđuju to i statistički podaci na koje je, ovih dana, upozoreno, u sklopu Tjedna braka.

„U posljednjih 40 godina smanjen je broj sklapanja sakramenta braka za polovicu, svaki treći brak se razvodi, u gradovima i svaki 2,5; dob ženjenja se pomaknula prema 31, a udavanja prema 28 godina i više, čime se smanjuje generativna dob za rađanje i odgoj djece; broj rođenih izvan braka se povećao za više od polovice i prvi je put prešao granicu od 7000 djece; osnovni model obitelji u Hrvatskoj je jedno ili dvoje djece, a tek troje djece osigurava održanje naroda.

Sve su to pokazatelji kako čitava Hrvatska izumire. Dogodio se kolaps neženjenja i neudavanja, kolaps institucije braka (crkveni obred vjenčanja traži svega 55% parova), generativni kolaps je jer prosječna obitelj ima nešto više od 1,3 djeteta i četvrti kolaps su djeca opterećena razvodom i rastavom, a njih je danas u Hrvatskoj oko 200.000“, upozorio je, kako prenosi Informativna katolička agencija (IKA), akademik, prof. dr. Pero Aračić, na Tjednu braka, koji se 12. i 13. veljače, održao u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

Aračić smatra kako je za sve navedeno kriv „egzistencijalni strah, konzumerizam i nestajanje shvaćanja institucije kao nečeg trajnog i pozitivnog“. Među „glavnim sastojcima recepta za rješavanje problema“ je, kako tvrdi, razgradnja straha od budućnosti, neuspjeha, nezaposlenosti, a jednom od najvažnijih mjera, smatra povratak Hrvata u Domovinu te buđenje domoljublja. Obiteljima s više djece, tvrdi akademik, treba dati popuste kod kupnje automobila i povećati im mirovine jer, kako kaže, njihova djeca zarađuju za cijelo društvo.

Crkvu potresa najveća kriza u povijesti 

No, navedeni statistički podaci ukazuju i na još jedan kolaps - kolaps uloge Crkve koja, unatoč grčevitoj borbi, gubi vjernike, a time i svoj utjecaj, no za sada još uvijek ne i novac.

Podsjetimo, zbog sve manjeg broja vjernika, ali i svećenika, još je 2011. upozoreno da je Crkvu pogodila najveća krizu u povijesti te institucije. Primjerice, u Njemačkoj, u kojoj se 45 posto građana izjašnjava kao vjernici, samo tijekom 2010. više od 180.000 ljudi napustilo je Katoličku crkvu. U analizi Der Spiegelovog istraživanja Deutsche Welle je tada istaknuo kako su središnji problem Katoličke crkve učestali pedofilski skandali koji nepovratno ruše povjerenje vjernika u crkvene institucije. Iako se Vatikan branio tvrdnjama da se radi o izoliranim slučajevima, Biskupska konferencija je priznala da je Crkva u najvećoj krizi, kakva nije zabilježena još od Drugog svjetskog rata.

Reuters

Kada napori da se vjernike vrati u crkve nisu dali željene rezultate, papa Franjo je promijenio taktiku U svom govoru sudionicima 37. nacionalnog susreta Obnove u Duhu Svetom, 1. lipnja 2014., na Olimpijskom stadionu u Rimu poručio je svećenicima i vjernicima: „Izađite na ulice i evangelizirajte. Približite se siromašnima i dotaknite na njihovu tijelu ranjeno Isusovo tijelo. Dopustite da vas Duh Sveti vodi u slobodi: i molim vas, ne zatvarajte Duha Svetoga! Budite slobodni!“

No, svježi statistički podaci koji otkrivaju da crkveni obred vjenčanja traži svega 55 posto parova, potvrđuju da se kriza Crkve i dalje nastavlja. Osim što je sve manje brakova sklopljenih pred oltarom, Crkva, prema podacima iz 2015., odobrava više razvoda nego što ih odbija.

Oni koji su prošli kroz proceduru poništenja braka crkveni su razvod uspjeli dobiti tek nakon mukotrpne i složene procedure koja traje i po nekoliko godina. Podsjetimo, pjevačica Nina Badrić i Bernard Krasnić crkveno su poništenje braka dobili nakon četiri godine, a godinu manje trajao je proces poništenja braka Marka Perkovića Thompsona i pjevačice Danijele Martinović.

Uz sve to, tu su i troškovi koje snosi supružnik koji pokreće parnicu, a ni oni nisu zanemarivi. U prvostupanjskom postupku sudska pristojba iznosi 3000 kuna, vještačenje stoji od 800 do 1600 kuna. Za drugostupanjski postupak treba platiti još 2000 kuna te se troškovi postupka penju na najmanje 5000, a nerijetko i do 10-ak tisuća Kuna.

brak

crkva

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter