brojne nelogičnosti sustava

Odvjetnica Miroslava Maškarina, mladića koji u rutinskoj operaciji slijepog crijeva završio s amputiranom lijevom potkoljenicom progovara o brojnim pogreškama u medicini


Valerija Bebek
23.01.2019.19:00
Odvjetnica Miroslava Maškarina, mladića koji u rutinskoj operaciji slijepog crijeva završio s amputiranom lijevom potkoljenicom progovara o brojnim pogreškama u medicini
Denis Jerkovic / CROPIX

sažeto

Ingrid Barić godinama zastupa Miroslava Maškarina, nakon što je u rutinskoj operaciji ostao bez potkoljenice, a svoje zaključke iz prakse podijelila je za 100posto


Valerija Bebek
23.01.2019.19:00

Liječničke pogreške ili pogreške u cijelom sustavu mogu biti kobne, čemu smo i svjedočili. Nakon smrti dječaka u Metkoviću u prosincu prošle godine još uvijek se u javnosti vode polemike tko je, a tko nije kriv. Liječnička komora dala je svoje mišljenje, a istragu je pokrenuo i DORH. Razgovarali smo s riječkom odvjetnicom Ingrid Barić koja zastupa Miroslava Maškarina, mladića s Raba koji je 2006. kao 21-godišnjak u rutinskoj operaciji slijepog crijeva u KBC-u Rijeka završio s amputiranom lijevom potkoljenicom. Nakon sudova koji su trajali 12 godina stekla je uvid u funkcioniranje sustava, možda više nego neki drugi.

"U svjetlu najnovijih događaja, mišljenja sam da bi trebalo na drugačiji način i pravna pravila koji uređuju odgovornost liječnika. Naravno da se svuda u svijetu događaju neželjene posljedice liječenja i dijagnostike, medicina je u vremenski kratkom razdoblju vrlo velikim koracima krenula dalje i svakim danom ima nova, moćnija i rizičnija sredstva rada dok s druge strane imam dojam da pravna znanost stoji ukopana u neka davna vremena, kao da se ništa ne događa oko nas", odvjetnica Barić htjela je naglasiti da u svakom poslu dolazi do grešaka, a kada se to dogodi u medicini posebno treba biti oprezan i izbjegavati progon liječnika.

Maksimalno bi trebalo umanjiti mogućnost da se liječnicima odgovornost utvrđuje u sudskim postupcima već bi trebalo odgovornost i protupravnost postupanja prvenstveno utvrđivati kroz disciplinske postupke Hrvatske liječničke komore, kazala je odvjetnica Ingrid Barić za 100posto

U razgovoru za naš portal kazala je da je do te spoznaje došla upravo nakon dugogodišnjeg zastupanja svog klijenta Miroslava Maškarina. Ono što su prolazili u tih 12 godina dovelo ju je do uvjerenja da bi u slučajevima eventualnih liječničkih pogrešaka glavnu riječ trebalo imati stručno tijelo - Liječnička komora, a ne kazneno poput DORH-a.

Za sada izvješća Komore nemaju težinu

"Međutim, tada taj postupak treba doživjeti određene promjene kako bi osnažio. Osobno smatram da bi u slučaju utvrđenja odgovornosti tijekom liječenja te u slučaju da je time nastupila i posljedica da bi se pacijentima tada postupak dobivanja naknade štete trebao olakšati, za što je također potrebna promjena propisa", dodala je odvjetnica tako napomenuvši da je ipak pacijentima koji su (trajno) oštećeni financijska naknada nešto što im u tako teškoj situaciji može pomoći da ostvare koliko toliko kvalitetan život.

Tea Cimas / Cropix

U svojoj dugogodišnjoj praksi koja traje od 1994. polje medicine postala joj je glavna preokupacija. To su prepoznali i na Medicinskom fakultetu u Rijeci gdje predaje kao vanjski predavač na kolegiju Medicinske sociologije, a time je još samo dublje ušla u tu problematiku. Iza nje su godine i godine medicinskih slučajeva u kojima je svjedočila brojnim nelogičnostima koje se javljaju u postupcima i suđenjima gdje svoju riječ ima Hrvatska liječnička komora.

"Svjedok sam slučajeva kada Hrvatska liječnička komora prilikom svojeg postupanja utvrdi da je postupano po pravilima struke i liječnik ne dobije nikakvu sankciju, međutim, na sudu se kroz druga medicinska vještačenja nedvojbeno dokaže da su tijekom liječenja počinjeni propusti. Onda stoji pitanje - što se događa s takvim nalazom HLK, zašto tek nakon sudske odluke slijedi reakcija nadležnih tijela komore? U konkretnom slučaju na nalaz komore se stavila oznaka tajnosti. Nalaz i mišljenje komore svakako bi trebalo imati snagu ravnopravnog medicinskog vještačenja, ali to podrazumijeva uvećanu odgovornost medicinskih stručnjaka koji su sudjelovali u njegovoj izradi. Tada, kao i kod drugih medicinskih vještačenja nema mjesta pristranosti i neobjektivnosti koji je najčešći prigovor žrtava i razlog podizanja sudskih tužbi", opisala je slučaj gdje je Liječnička komora nakon što su drugi vještaci ukazali na njezin propust, svoje izvješće pokušali 'sakriti' tako da su ga proglasili tajnim.

Ali susrela se i s drugačijim nelogičnostima, kada je komora utvrdila da je došlo do propusta u liječenju, ali nisu s tim istim nalazom htjeli svjedočiti na sudu.

"Također, imam drugi slučaj - kada je HLK u postupku po prijavi pacijenta u svojem nalazu, a na temelju liječničke dokumentacije, utvrdilo da se radilo u propustu u liječenju. Takav nalaz i mišljenje ponovno nije imalo potrebnu snagu koju je objektivno trebalo imati, iako se radilo o komisiji u sastavu vrhunskih kliničara pri HLK. Međutim, nikada nisu pristupili sudu kako bi činjenično obrazložili svoj nalaz i mišljenje budući da su u sudskom postupku, od suda angažirani medicinski vještaci tvrdili da propusta u liječenju pacijenta nije bilo. Dakle, radi se o potrebi da se odnos prema nalazima i mišljenjima komore promijeni - moraju postojati objektivne smjernice u svakom dijelu liječenja kojih bi se liječnici bili obvezni pridržavati kako bi i pacijenti mogli pratiti kvalitetu pružene usluge", tvrdi odvjetnica Barić.

Pravni propisi ne prate dovoljno promjene koje se događaju u medicini

Denis Jerkovic / CROPIX

Odvjetnica se referirala i na izjave koje su izrečene u HRT-ovoj emisiji Otvoreno emitiranoj 15. siječnja u kojoj su se gosti dotakli i opremljenosti ordinacija u mjestima koja su poput Metkovića udaljena od bolnice. Odvjetnica Barić smatra da minimalni uvjeti ordinacije koja se nalazi u centru Zagreba ne bi trebali biti jednaki onim minimalnim uvjetima ordinacije koja se nalazi 50 ili 100 kilometara od prve bolnice.

Privatni liječnik je poduzetnik kao i svaki drugi i mora postojati svijest da mora ulagati kako u svoju edukaciju, tako i u sredstva rada. Privatni liječnici u manjim sredinama moraju imati na raspolaganju više opreme za dijagnostiku i raznovrsnijih lijekova širokog spektra, koji možda u drugim ordinacijama ne trebaju, a koji su njihovo sredstvo rada

"A svjedoci smo da su prostori privatnih ordinacija često zastarjeli i u neadekvatnim prostorima. Ako postoje prepreke da se ordinacije suvremeno opreme, pravilnike treba mijenjati i liječnicima omogućiti da liječe sukladno dostignućima liječničke struke odnosno kako bi postupali po smjernicama. Ako nema dostupan laboratorij iz bilo kojeg razloga, a ima mogućnost pružiti takav dijagnostički postupak u okviru postupka u liječenju za što je nadležan, pravilnik o opremanju ordinacije to mora omogućavati kao i adekvatnu edukaciju za rad na tim uređajima. Time je sigurniji i liječnik i njegov pacijent", kazala je Ingrid Barić.

Odvjetnica je mišljenja da je pitanje povjerenja između pacijenta i liječnika te kvalitetan razgovor mora i dalje biti na prvom mjestu i prije dijagnostike uz sva sredstva i opremu. A pogotovo mora imati prednost pred administrativnim poslovima, popunjavanju obrazaca i sličnog posla koji opterećuje liječnike i uzima im vrijeme koje bi potrošili na pacijente.

"Opet se radi o propisima i normama koje ako ne valjaju moraju biti promijenjeni. Dakle, pravni propisi ne prate dovoljno promjene koje se događaju u medicini, pa to ostaje na teret sudskoj praksi da nadopunjava i prilagođava. Bolnice su sada spremnije i za razgovor o naknadi štete bez suđenja, posebno bez kaznene odgovornosti liječenja, informirani pristanak i potpis pacijenta sada je uobičajen postupka koji prethodi operativnom zahvatu. Isto tako, bolnice su se počele adekvatno osiguravati pa je postupak ostvarivanja naknade štete pacijentima isto tako olakšan, dakako uz nesporan, korektan nalaz i mišljenje medicinskih vještaka koji su ključni u ovim predmetima", zaključila je odvjetnica s dugogodišnjom praksom u medicinskom pravu.

medicina

liječnička odovornost

Ingrid Barić

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter