Panika zbog upisa

'Oni nisu normalni, kći i ja smo već mjesec dana u grču, primaju me napadi panike pa pijem lijekove. Puno bi mi lakše bilo da je upisala strukovnu'


Mia Mitrović
02.07.2019.17:00
'Oni nisu normalni, kći i ja smo već mjesec dana u grču, primaju me napadi panike pa pijem lijekove. Puno bi mi lakše bilo da je upisala strukovnu'
Damir Krajač/CROPIX

sažeto

 Stres oko upisa u srednju počinje već u petom, najgore je u prirodoslovnim gimnazijama, a neki roditelji lažiraju da su im djeca disleksična kako bi imali izravan upis: Za sve je kriva STEM pomama


Mia Mitrović
02.07.2019.17:00

Kraj lipnja i prva polovina srpnja najstresnije je doba u godini, pogotovo za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola, kao i za njihove roditelje. I dok maturanti s nestrpljenjem i grčem u želucu iščekuju rezultate državne mature i prijemnih ispita, ništa lakše nije ni osmašima i njihovim roditeljima.

Ove godine u Hrvatskoj se upisuje 47.491 učenik u 2218 razrednih odjeljenja, a broj upisnih mjesta u odnosu na prošlu godinu manji je za 245 mjesta. Konačne rang liste bit će poznate 13. srpnja, dan prije nego rezultati državnih matura.

Bauk prijemnog na MIOC-u

„Oni nisu normalni. Pisala sam godišnji od 10. srpnja misleći da će do tad sve biti gotovo. Moja Matea je superodlikašica, ali smo svejedno pod ogromnim stresom otkako je završila škola jer je za zagrebačku XV. gimnaziju (MIOC), koju Matea želi upisati, ogromna navala. Obje smo već mjesec dana u grču, primaju me napadi panike pa pijem lijekove. Sutra je prijemni pa smo svi na iglama, a nakon toga se nadam da će biti malo lakše“, govori nam ekonomistica Dunja (39), mama osmašice Matee koja, poput mnogih, želi upisati ovu elitnu zagrebačku prirodoslovnu gimnaziju te dodaje da bi joj puno lakše i financijski isplativije bilo da je dijete upisala u strukovnu školu. 

iStock

Da je Dunjin stres opravdan pokazuju i prošlogodišnje statistike. U MIOC lani zbog lošeg rezultata na prijamnom nije upisano oko 60 učenika koji su osnovnu školu završili s prosjekom 5,0, dok je nekoliko učenika koji nisu bili superodlikaši zbog izvrsnih rezultata prijemnog uspjelo izboriti upis.

Prijemni za MIOC i ostale razvikane zagrebačke prirodoslovne gimnazije česta je tema razgovora na roditeljskim kavama. Prvi tabor strahuje od prijemnog, dok drugi smatra razloge za strah imaju jedino oni koji su iz matematike peticu dobili na poklon, a takvi ionako nemaju što tražiti u matematičkoj gimnaziji.

„Matea ima kliker za matematiku. Zbog toga želim da upiše MIOC i da kasnije studira neki od STEM fakulteta. Međutim, zabrinuta sam. Što ako ju uhvati trema na prijemnom? Što ako se zablokira ili zadaci jednostavno budu preteški? Jedva čekam da završi ova agonija. I mene sve to muči, a nad njom je pritisak još veći“, priča nam Dunja te dodaje da ako ne uspije izboriti upis u MIOC, ima alternativa.

„Peta gimnazija je još uvijek odlična prirodoslovna gimnazija, baš kao i Prelog. Ali ipak, svima nam je želja MIOC“, govori nam Dunja.

Stres oko upisa počinje već u petom

Zbog sve veće popularizacije tzv. STEM-edukacije (obrazovanje fokusirano na dobivanje znanja iz četiri ključna područja- prirodnih znanosti, informatike, inženjerstva i matematike) iz godine u godinu raste broj zainteresiranih za upis u prirodoslovne škole. Zbog navale učenika, većina prirodoslovnih gimnazija traži visok broj bodova iz osnovne škole, a mnoge od njih uvele su prijemni ispit kako bi detektirali učenike s lažnim peticama.

istock

Lani se tako u zagrebačkoj gimnaziji Tituš Brezovački dogodilo da je dvoje osmaša koji su iz osnovne došli s peticom iz matematike, na prijemnom iz tog predmeta osvojilo nula bodova.

Zbog šizofrene situacije oko upisa u srednje škole, stres osjećaju i roditelji čija djeca još nisu osmaši, a zbog toga nam se pojadala i Mihaela (33), majka jedne petašice.

„Kad razmišljam o upisima u srednje, dobijem napadaj anksioznosti. Kći je peti razred prošla s četiri, a iz matematike joj je zaključena dvojka. To me potpuno izbacilo iz takta pa sam zadnjih mjesec dana škole provela kljukajući se Normabelima. Ulovila me grižnja savjesti jer nisam s njom dovoljno radila matematiku (za koju sam i sama dibidus) i panika oko upisa u srednju. Kada čujem priče roditelja oko upisa u škole i čitam o tome u medijima, ispada da oni koji nemaju 5,0 ne mogu upisati niti jednu kvalitetnu zagrebačku gimnaziju. Danima me to mučilo, a nisam ju htjela previše forsirati oko škole u petom jer sam željela da se sa što manje stresa prilagodi na promjenu koju donosi peti razred“, ispovjedila nam se Mihaela koju je umirio susret s bivšim razrednim kolegom na proslavi 15-godišnjice mature.

„Završila sam Klasičnu gimnaziju i tamo dobila sveobuhvatno obrazovanje iz svih predmeta. Svi moji razredni kolege uspješni su mladi ljudi najrazličitijih profesija, a jedan od njih nastavio je raditi u našoj školi te mi je rekao kako za upis u Klasičnu nije potreban 5,0 prosjek. Naravno, to neću reći kćeri, ali kad sam to čula, malo sam odahnula“, ispričala nam je Mihaela koju pomalo živcira pomama za STEM-om. MIOC je, smatra, precijenjen.

Što će im tablet kada ne znaju pisati?

„Nisu sva djeca za STEM i mislim da se s tim pretjeruje. Sve to STEM-anje poprimilo je bolesne razmjere i loše utječe kako na djecu, tako i na roditelje. Oduvijek je bilo djece koja su nadarenija za prirodne predmete i onih kojima bolje idu društveni. Zbog STEMA se onima kojima loše ide matematika stvara osjećaj manje vrijednosti“, kaže Mihaela te dodaje kako je cilj STEM-a pripremiti djecu za globalno tržište rada. Iluzorno je, smatra, očekivati da će sva djeca postati IT stručnjaci.

Goran Mehkek/CROPIX

„Matematika je važna, no što je s književnošću, filozofijom, povijesti i ostalim predmetima koji djeci daju širok svjetonazor i opću kulturu? Pod navalom STEM-a umire klasičan, humanistički ideal na kojem počiva naša civilizacija. Zbog toga mi nije jasno što će današnjim klincima tablet u rukama kada ionako većina djece u razredu moje kćeri, čak i odlikaša, u bilježnicama pišu velikim tiskanim slovima jer im je tako lakše?! Prvo ih valja naučiti čitati, pisati i razumijevati svijet. Računala i tablete ionako kuže bolje od onih koji bi ih na njima trebali podučavati“, smatra Mihaela koja je sve sklonija ideji da dijete upiše u strukovnu školu.

„Oko STEM-a i upisa u gimnaziju stvorio se nekakav elitizam koji mislim da je duboko pogrešan, toksičan, čak i zastario. Ako kvalitetno izuči neki zanat, možda ima veću prednost da postane uspješniji radnik na globalnom tržištu nego neki 'STEM'-ovac. Uostalom, ionako će ona sama izabrati kada za to dođe vrijeme“, zaključuje Mihaela.

Zbog svog elitizma umalo sam ga odgovorila od Drvodjeljske 

Strukovne škole sve su veći trend među osmašima, a očekuje se da će ove godine navala biti još veća otkako je vlada najavila stipendije onima koji upišu obrtničke škole za deficitarna zanimanja. Anamariju (42) šokirala je želja njenog osmaša da upiše smjer stolar u Drvodjeljskoj školi jer se do zadnjeg trenutka potajno nadala da će ga uspjeti nagovoriti na opću gimnaziju.

Zeljko Puhovski / CROPIX

„Leon je od malih nogu opsjednut izrađivanjem predmeta od drveta i često je pomagao djedu koji je profesionalni stolar. Vrlo dobar je učenik s odličnim ocjenama iz predmeta koji su potrebni za upise u većinu zagrebačkih gimnazija. Međutim, on je još kao mali odlučio da će poput djeda biti stolar. Uzalud sam ga nagovarala da završi gimnaziju i nakon toga upiše dizajn na arhitekturi, no sada prihvaćam njegovu odluku i pomalo se čudim svom glupom elitizmu“, smije se Anamarija.

„Drago mi je da sam popustila, a koliko čujem, do kraja srednje škole država će ga stipendirati što će svakako biti dobro za naš kućni budžet“, kaže nam te dodaje da ju je iznenadio velik broj Leonovih razrednih kolega koji su se odlučili upisati strukovne škole.

„U razredu ih je dvadeset i troje, a njih čak 16 se sprema u strukovne škole, dok ih sedam misli u gimnaziju što me zapanjilo. Dio ih se sprema u Ruđer i Teslu, dio u Kemijsku, Tekstilnu, Prehrambenu i Hotelijersko-ugostiteljsku“, otkriva nam.

Krivotvotrenje liječničkih nalaza zbog upisa 

Da su strukovne škole u trendu potvrđuje nam Zrinka, profesorica u jednoj uglednoj zagrebačkoj gimnaziji.

„Svake nam se godine upisuje sve manji broj učenika. Prvi je razlog sve manji broj rođene djece u zemlji koji će kako vrijeme prolazi biti sve izraženiji, a drugi popularizacija strukovnih škola. Mnoge strukovne škole iskoristile su fondove EU i sada imaju respektabilne programe“, govori nam Zrinka te dodaje da su gimnazije precijenjene te da pojedini roditelji oko upisa djece u željenu gimnaziju ne biraju sredstva.

Nenad Dugi / CROPIX / Ilustracija

„U zadnje vrijeme se kod nas, a to mi potvrđuju i kolege iz drugih škola, upisuje sve više djece s poremećajima poput disleksije i disgrafije. Takva djeca, ovisi o stupnju poremećaja, imaju izravan upis u školu. Kad svojih učenika s disleksijom i disgrafijom primijetila sam da njih oko 40% zaista ima problem, dok drugi funkcioniraju posve normalno. Roditelji naime, vrše pritisak na školske liječnike i krivotvore se nalazi, sve zbog utrke za što boljom školom, a nikakve inspekcije to ne kontroliraju“, opisuje nam nečasnu praksu Zrinka koja također smatra da se oko ocjena i upisa danas pretjerano dramatizira.

„Svojim učenicima često ponavljam da oni sebi sami kroje svoju sudbinu, a ne ocjene i škola. Da uče zbog sebe, a ne zbog ocjene, no većina ih to shvati tek nakon srednje.“

školstvo

STEM

upis u srednju

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter