Psiholog za 100posto o slučaju preminule djevojčice i zlostavljanju dječaka

'Osobe koje su kroz život imale teška iskustva i emocionalno su oštećene ne mogu niti prema djeci ostvariti normalan odnos'


Matej Devčić
09.07.2019.18:00
'Osobe koje su kroz život imale teška iskustva i emocionalno su oštećene ne mogu niti prema djeci ostvariti normalan odnos'
Profimedia

sažeto

Stručnjak za 100Posto objašnjava moguće razloge i propuste do kojih je došlo u slučaju smrti četverogodišnje djevojčice i zlostavljanja dvogodišnjeg dječaka


Matej Devčić
09.07.2019.18:00

Slučaj četverogodišnje djevojčice iz Rovinja koju je 33-godišnji otac prošlog četvrtka u Rovinjskom Selu ostavio u vrućem automobilu na parkiralištu te slučaj zlostavljanog dvogodišnjeg dječaka koji je u subotu došao u zagrebačku Klaićevu bolnicu s više ozljeda šokirali s Hrvatsku.

Epilog slučaja četverogodišnje djevojčice završio je tragičnim ishodom jer je podlegla posljedicama toplinskog udara i dehidracije, zbog kojih su joj bili oštećeni vitalni organi. Policija je po završetku kriminalističkog istraživanja protiv 33-godišnjeg oca Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu, a osumnjičen je za kazneno djelo povrede djetetovih prava.

Detalji koji su isplivali u slučaju zlostavljanog dječaka gotovo su jednako grozomorni. Dječaka je u subotu u bolnicu dovela susjeda pa je liječničkim pretragama otkriveno da je dijete imalo dva prijeloma na podlakticama koji nisu medicinski sanirani i koji su sami zacijelili te da dijete ima trbušne ozljede i ozljede zdjeličnih organa.

Zanemarivanje djece postaje jedan od ozbiljnijih problema

Prema informacijama iz bolnice, dječak nije spominjao mamu niti ono što mu se dogodilo, a posljednja dva mjeseca živio u šupi s 20-godišnjom dadiljom koja je poznanica njegove majke i koja je dugi niz godina bila u sustavu socijalne skrbi. Majka i dadilja su uhićene te je u tijeku kriminalističko istraživanje.

Cropix

S ovakvim vijestima ponajviše smo se susretali preko stranih medija i teško je bilo zamisliti da bi se ovakve stvari događale kod nas. No nekoliko slučajeva kojima svjedočimo u posljednjih nekoliko godina otkrivaju nam malo drugačiju stvarnost o našoj okolini.

Zanemarivanje djece u Hrvatskoj postaje jedan od ozbiljnijih problema, a o toj temi, kao i o recentna dva slučaja koja smo spomenuli na početku teksta, porazgovarali smo sa psihologom Ivanom Modrušanom.

"To je dio njihovog svjetonazora"

"Postoji niz programa poput Nacionalnog programa za suzbijanje nasilja i zanemarivanje i zlostavljanja djece te raznih međuresornih programa u državi i uvijek se pozivaju na istraživanja koja govore da je sve povezano ponajprije uz odgoj, odnosno situacije u kojima su takvi roditelji, odgajatelji ili skrbnici sami odrastali.

Kako su sami bili u lošim situacijama, ako su naviknuti na tjelesno zlostavljanje ili emocionalno zanemarivanje vjerojatno je da će se odgajatelji pokazati takvima jer je to dio njihovog svjetonazora neovisno o tome da li im se to sviđalo dok su sami to proživljavali ili ne. Tako su navikli i tako se ponašaju.

U tom smislu iz ovog primjera djeteta iz Klaićeve, vjerojatno su i mama i dadilja bile osobe iz takvih situacija i same nisu dobro prošle u životu pa se podrazumijeva da nisu mogle prema djetetu postupati drugačije", smatra Modrušan.

Iako to nije sasvim istraženo, Modrušan tvrdi da bi se moglo vjerovati da je bilo nasilnih postupaka ili postupaka kojim je djetetu direktno nanesena tjelesan ozljeda, odnosno direktno je doveden život u opasnost.

Profimedia

Potreba za efikasnijim kaznenim zakonom i učešćem sudova

"Kada bi se nešto moglo to bi trebalo tako da postoji bolja prevencija, da se društvo svojom organizacijom postavi tako da ovi primjeri budu uočljivi i da to ne može dugo trajati. Iz primjera u Klaićevoj vidi se da je netko od susjeda reagirao, a ne netko iz obitelji. Tko zna koliko bi tro trajalo da netko od susjeda nije primijetio da se radi o nekakvoj šupi u dvorištu koje je dio problema od prije kad je vlasnik prodao stan i da sve skupa treba prijaviti i alarmirati.

To je dio prevencije. Ako bi društvo bilo bolje organizirano, ako bi centri za socijalnu skrb ali i ustanove zdravstvene zaštite i prosvjete bile na neki način senzibilizirane za takve situacije toga bi bilo manje.

Ako bi stvari koje se tiču kaznenog zakona i učešća sudova bile dobro regulirane i postupci ne bi beskonačno trajali, nego bi se na efikasniji način svemu tome pristupalo, onda bi se smanjio jedan broj tih stvari", smatra Modrušan.

Nismo na stupnju da na pravi način reagiramo na nasilje

Ako bi Hrvatska jedan dan bila bogatija te ako bismo bili bolje organizirani kao društvo, vjerojatno bi se količina takvih pojava smanjila, ističe Modrušan. "Inače, neka istraživanja pokazuju da je većina djece izložena bilo emocionalnom, bilo tjelesnom zlostavljanju. Čak trećina djece je doživjela neki oblik zlostavljanja u svom životu. Meni se čini da je to dobrim dijelom vezano uz kulturu.

Hrvati sa svojom kulturom, ono što je u materijalnom i duhovnom smislu posjedujemo, nisu još došli do tog stupnja da bi se recimo na fizičko ili verbalno nasilje reagiralo na pravi način. Normalna je stvar da se kod nas ljudi vrijeđaju i tuku i da se to vidi u odgoju djece, a onda je normalna stvar da ta djeca kada postanu odrasli koriste takve metode jer im je to normalno", tvrdi Modrušan.

Pixabay

Po pitanju slučaja smrti četverogodišnje djevojčice Modrušan govori kako je izvjesno da će se provesti postupak vještačenja i da će netko procijeniti kakva je otac osoba i koliko je stvarno bio ubrojiv, odnosno koliko je sposoban za odgajatelja.

"Starinsko razmišljanje i ponašanje danas se ne bi trebali tolerirati"

"To da netko ode na posao i zaboravi na dijete, to mi se čini malo sumnjivo. Nemoguće je to zaboraviti. To je slično kao i u prvom primjeru. Osobe koje su kroz život imale teška iskustva i emocionalno su oštećene ne mogu niti prema djeci ostvariti normalan emocionalni odnos jer ga nikad nisu sami imali.

Tu je dobro pitanje koliko je njemu uopće bilo stalo do kćeri, žene, koliko je on sposoban emocionalno reagirati na jedan primjereni način. To spada u epidemiologiju društva. Postoje razna nacionalna tijela koja bi se morala time baviti i stalno donositi nove mjere u skladu s novim vremenima kojima bi se pokušalo suzbiti starinske načine razmišljanja i ponašanja koji su se mogli tolerirati nekad, ali se danas ne bi trebali tolerirati.

Mediji imaju stanovitu ulogu u tome da se senzibilizira javnost, da javnost sazna za takve stvari i da se podrže programi i politike koji će to rješavati na kvalitetniji i sustavniji način. Uvijek kažem na takve stvari da suradnja školstva, zdravstva i socijalne zaštite mora biti bolja nego što je. To je uvijek jedna te ista gnjavaža i svi se drže svog resora ali to je nemoguće riješiti ako nemate međuresorne suradnje i ako sva ta djelatnost nije bolje usklađena", zaključuje Modrušan.

djeca

zlostavljanje

Ivan Modrušan

zanemarivanje djece

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter