užas od skandinavije do portugala

Paklene vrućine haraju Europom: Stanje je alarmantno i klimatolozi tvrde da će biti još i gore!


Daniel Radman
06.08.2018.19:00
Paklene vrućine haraju Europom: Stanje je alarmantno i klimatolozi tvrde da će biti još i gore!
Reuters

sažeto

Nije isključeno da bi do 2100. Hrvatska sezonu mogla imati sezonu u danas zimskim mjesecima, a da bi turisti išli na ljetovanje u Švedsku


Daniel Radman
06.08.2018.19:00

Vrijeme u Europi, pa i šire, posve je poludjelo. I Hrvatsku je zadesio toplinski val, ali kad čujemo vijesti koje stižu iz inozemstva, još nam je i dobro. Sve zvuči apokaliptično, kao da se europske države natječu iz koje će stići katastrofalnije vijesti oko toplinskog vala.

Velike vrućine zahvatile su Veliku Britaniju, posve nenaviklu na visoke temperature, potom su stigle nevjerojatne vijesti o šumskim požarima u Švedskoj, nastavilo se s vatrenom stihijom u Grčkoj, a sada gori Portugal... No, nisu samo požari u pitanju. Vijesti iz Francuske govore da će isključiti tamošnje nuklearke sve dok ne prođe ova žega, Nizozemci pak zatvaraju svoje autoceste jer im se topi asfalt, a pošteđeni nisu ni Nijemci, Poljaci....

Možemo li se uopće boriti protiv ovakvih pošasti, pitamo se, a odgovor smo potražili kod dr.sc. Branka Grisogona, profesora na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, fizičara kojemu je uža struka upravo klima. 

Boris Kovacev / CROPIX

"U biti imamo dva strateška pristupa klimatskim promjenama, jedan je prilagodba, a drugi umanjivanje efekata. Ove sadašnje efekte jednostavno ne možemo umanjiti, negativni trendovi čekaju nas i idućih deset godina, a pitanje je hoćemo li i tada dotaknuti plafon i krenuti prema nižim vrijednostima. Dakle, sve što nam ostaje je privikavati se na ovakve efekte i pri tom biti svjesni da ovo vjerojatno neće biti najtoplija godina", kaže nam Grisogono.

Profesor je, inače, radio i kao predavač u Švedskoj, pa nam je ispričao i kako su se Šveđani, koji su se našli prvi na udaru loših vijesti, suočili s prijetnjom požarima.

"Oni su - kod nas bi se reklo – hladniji, flegmatični ljudi, i za njih je to bio ogroman šok. Bio sam tamo u svibnju, već tada su se malo bojali jer nije bilo kiše na koju su navikli. Pitao sam ih 'što ako vam dođu požari', no tada nisu željeli vjerovati da im se to može dogoditi. Zato ih je toliko i pogodilo", priča nam.

Osim toga, Grisogono upozorava da u ovakvim situacijama razvijenija društva postaju osjetljivija i ranjivija na nagle ekstremne pojave, a primjer toga su i Nizozemci koji su morali zatvarati autocestu.

"Ne čudi me ta vijest, nisu oni na sjeveru radili autoputove koji mogu izdržati temperaturu od 50 celzijusa, govorim o temperaturama koje se bilježe na tlu, drugačiji je to bitumen nego kod nas na jugu. Evo, imam i primjer još dok sam radio u SAD-u. Imao sam japanski auto i kad bih išao u pustinju Mojave, danju bi se kvario. Tek bi ga navečer iza 10 ponovno mogao voziti, kad se asfalt ohladi. Dakle, različite kulture imaju različite standarde i neke od njih nisu naviknute na takve ekstreme. A ima tu još jedan problem, u Europi i Americi ima sve više i više asfaltiranih i betoniziranih površina, a te površine jako upijaju toplinu i vrlo sporo ju otpuštaju", priča nam Grisogono.

Reuters

A eto, proizlazi da smo u nečemu čak i ispred Šveđana i Nizozemaca, dakle prilagodljiviji na ovakvu vrst iznenađenja.

"Imamo više iskustva od njih na uvjete ovakvog tipa, zato smo smo otporniji na takva iznenađenja i možemo se bolje postaviti. Pazite, kod njih su maksimalne temperature uglavnom išle oko 28-29 stupnjeva, a sad su danima imali preko 35".

No, u jednoj stvari nas ipak nadmašuju, a to je dugoročno planiranje. Hrvatska doduše ima Nacrt strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, no Skandinavci su puno dalje otišli.

"Vidio sam taj dokument, to je onako provizorno napravljeno, nije loše, ali treba ići nova 'pegla', razraditi plan i dalje jer 2040. je razdoblje od 20 godina. Nama treba srednjoročna, a i dugoročna prognoza za barem 40-50 godina, što je iznimno bitno, prije svega u šumarstvu, infrastrukturi za turizam, a i poljoprivredi. Švedani su se tog primili još 90-ih kada sam radio tamo divio sam se da oni razmišljaju toliko unaprijed."

REUTERS/Wolfgang Rattay

Švedani bi za razliku od nas, mogli i profitirati, no upozorava Grisogono, ni pozitivna promjena nije nužno poželjna ako dođe prebrzo. Pa čak i ako se radi o projekcijama da će Švedska biti ljetna turistička destinacija, a Hrvatska, eventualno, poželjna u (danas) zimskim mjesecima, kako stoji u nekim projekcijama za 2100. godinu.

"Koliko je to realno? To je negdje između čiste špekulacije i znanosti. Tu ima više parametara, ne ovise stvari o jednoj varijabli, ali da ima zrnca znanosti, da, ima. Skandinavci bi zaista trebali imati koristi, ne samo oko turizma, prije svega bi mogli postati veliki proizvođači žitarica. Sad im je donja petina pogodna, a za 50 godina pola Švedske će biti povoljno za dobru agronomsku proizvodnju. Kod nas je vrlo izgledno da će ljetna sezona biti jako ograničena, ali da, mogli dobiti sezonu u drugo vrijeme. S druge strane, ne mora sve biti ni loše. Evo, recimo i u Lici bi mogli proizvoditi rizling, ali bi bilo pitanje što onda s krumpirom i kupusom. Nisu sve klimatske promjene posve negativne, no problem je ako dođu prebrzo. I načelno pozitivna promjena, ako stigne prebrzo, ne mora donijeti dobro", zaključuje Grisogono.

Hrvatska

Švedska

vrućine

požari

klima

Branko Grisogono

Podijeli članak