PIROVA POBJEDA ANGELE MERKEL

Pobijedila je četvrtog muškarca na S, ali i uvela Njemačku u stanje neviđeno od Drugog svjetskog rata


Tomislav Kukec
25.09.2017.12:40
Pobijedila je četvrtog muškarca na S, ali i uvela Njemačku u stanje neviđeno od Drugog svjetskog rata
Reuters

sažeto

Tijesna izborna pobjeda Angele Merkel i (ne)očekivano dobar izborni rezultat ekstremne desnice (AfD) uveli su tako Njemačku u novu eru političke i društvene fragmentiranosti, a tek će se vidjeti kako će se to odraziti na Europu


Tomislav Kukec
25.09.2017.12:40

Iako je osvojila četvrti uzastopni mandat, njemačka kancelarka Angela Merkel nema razloga za slavlje, jer je njen konzervativni blok, odnosno stranka CDU kojoj je na čelu i neraskidivim paktom vezan CSU, na ovim njemačkim izborima dosegnula povijesno dno - najlošiji rezultat od 1949.godine. 

Zbog toga će buduća njemačka vlada zasigurno biti plod koalicijskih sporazuma između partnera koji po naravi stvari to ne bi trebali biti, poput načelno liberalnih FPD-ovaca i Zelenih, no o tome nešto kasnije. 

Merkel navikla na impotentnu oporbu

Još je nešto Njemačku na ovim izborima vratilo u vremenski okvir Drugog svjetskog rata. 

Rezultati izbora pokazuju kako je Alterrnativa za Njemačku (AfD), mračna i opasna desničarska stranka izrazite protuimigrantske politike, postala treća politička snaga u zemlji, te ujedno i prva desno populistička stranka čiji će zastupnici sjediti u njemačkom parlamentu (Bundestag) nakon Hitlerovih nacionalsocijalista. 

Kancelarka Merkel će, pišu mediji, biti u situaciji s kakvom se u 12 godina vladavine dosad nije suočila. Političarka koja je dosad porazila četiri vrlo moćna lika njemačke i svjetske politike (zanimljivo svima prezime počinje na S - Merkel je porazila Schoredera, Steinmeyera i Steinbreucka, a sada i lidera SPD-a Martina Schulza), po prvi puta će morati politike kreirati u suradnji, bez mogućnosti neovisnih odluka i bez stvarne političke dominacije.  Merkel je, naime, dosad imala moćnu većinu i impotentnu oporbu, a to bi se trebalo radikalno promijeniti ulaskom AfD-a u Bundestag. 

Reuters

Antiislamizam i neonacizam

Riječ je o stranci čiji istaknuti političari javnost svakodnevno sablažnjuju izjavama za koje se vjerovalo da se Njemačkoj ne mogu dogoditi. Primjerice, Bjoern Hoecke tvrdi da je spomenik Holokaustu postavljen u njemačkoj prijestolnici Berlinu "sramotni spomenik kojim se pokušava ucijeniti njemački narod", a drugi AfD-ovac, Alexander Gauland, suvereno tvrdi da bi Njemačka trebala biti ponosna na postignuća Wehrmachta. 

I dok umjereni analitičari kažu kako su deplasirane teze o povratku Njemačke u mračna vremena jer se radi o zemlji vrlo razvijene demokracije, uz ekonomsku stabilnost kao kohezivni faktor koji najčešće odbija ljude od radikalizma, mnogi u Njemačkoj (poput 700 prosvjednika koji su se sinoć spontano okupili na berlinskom Alexanderplatzu) spremni su se zakleti kako nema veće razlike između današnjeg AfD-a i zločinačkih nacionalsocijalista.

No, iako ne baš takva, stvarna opasnost od AfD-a postoji, a odražava se najviše u tome što će se sada i u Bundestagu čuti glas radikalne, gotovo ekstremne desnice, koja se zalaže za protjerivanje imigranata, traži jaku nacionalnu državu, koketira s antiislamskim pokretima i neonacističkim ćelijama... Predsjednik Svjetskog židovskog kongresa Ronald Lauder izrazio je zabrinutost zbog 12,6 posto njemačkih glasova koji su otišli AfD-u rekavši, prenosi Hina, kako je to "sramotni i reakcionarni pokret koji podsjeća na najgore trenutke njemačke povijesti". Njegovo mišljenje dijeli i predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj koji je izjavio kako je AfD "dosad huškao protiv muslimana i izbjeglica, a sutra se može okrenuti i protiv nas".

Treba istaknuti kako je za uspjeh AfD-a na neki način zaslužna i sama Merkel koja je svojim pozivom bliskoistočnim izbjeglicama 2015. prouzrokovala najveći izbjeglički val u novijoj povijesti, što je posljedično dovelo do zatvaranja granica duž Europske Unije, narušavanja dobrosusjedskih odnosa zemalja na izbjegličkoj ruti, ali i uvelo Njemačku u stanje da se primorana baviti s oko milijun izbjeglica na svom teritoriju, neki kažu i više.

Propast plana za spas EU

Pirova pobjeda Angele Merkel i (ne)očekivano dobar izborni rezultat ekstremne desnice uveli su tako Njemačku u novu eru političke i društvene fragmentiranosti, a tek će se vidjeti kako će se to odraziti na Europu. Angela Merkel dosad je bila jedna od najmoćnijih žena Europske unije, a sa nedavno izabranim francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom trebala je ostvariti viziju nove Europe. Širenje EU i naročito eurozone bile su ideje okosnice francusko-njemačkog proeuropskog političkog partnerstva koje su sada dovedene u pitanje jer najizglednija koalicija osim Merkeličinog CDU-a i Zelenih sadrži i FPD koji se jasno protivi bilo kakvoj integrativnoj ekspanziji unutar Unije. Zbog toga će Merkel po prvi puta morati donositi odluke s partnerima dijametralno suprotnih stavova, što sigurno neće biti lak zadatak.

Naravno, gotovo je sigurno da će se politička situacija odraziti i na gospodarstvo. Već prvog dana nakon izbora iz Njemačke stižu vijesti o "oprezu ulagača", što je tek blag termin za pad trgovanja na burzama. Ulagači, jasno je, čekaju razvoj situacije jer tek treba vidjeti u kojoj će mjeri ovakva slabašna i potencijalno lomljiva koalicija (de)stabilizirati prilike u Njemačkoj, kako političke tako i ekonomske, čiji su tokovi nedjeljivi od zbivanja u Bundestagu. 

Sve ovo dolazi u vrijeme velike nestabilnosti i krize unutar EU koja još liže duboke političke rane nanesene Brexitom i kojoj su slaba Angela Merkel i jaka desnica u Njemačkoj trenutno krajnje štetni i nepotrebni. 

Njemačka

politika

izbori

Angela Merkel

desnica

AfD

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter