VIDEO: Šokantna praksa na kruzerima

Otpatci se s kruzera bacaju direktno u more, jedan zagađuje zrak kao milijun automobila, godišnje ispuste 3,8 milijuna litara otpadnih voda, a ugrozili su i Dubrovnik


Mia Mitrović
12.06.2019.16:00
Otpatci se s kruzera bacaju direktno u more, jedan zagađuje zrak kao milijun automobila, godišnje ispuste 3,8 milijuna litara otpadnih voda, a ugrozili su i Dubrovnik
Pomorac.net

sažeto

Dubrovnik je nedavno ušao među prvih deset svjetskih destinacija koje su kruzeri potpuno uništili 


Mia Mitrović
12.06.2019.16:00

Lani je na kruzerima plovilo 28 milijuna ljudi, a do kraja 2019. očekuje se da će brojka biti viša od 30 milijuna. Turistička grana ljetovanja na kruzerima nezaustavljivo raste, a s njom i ekološki problemi za koje su odgovorni kruzeri.

Ovih dana se na društvenim mrežama pojavila snimka koja prikazuje radnika na kruzeru koji nonšalantno kantu s otpacima prazni ravno u more i uopće se ne uzrujava oko toga. Da stvar bude gora, bacanje otpadaka u more najbenigniji je od svih ekoloških problema i katastrofa koje kruzeri uzrokuju.

Nedavno je izračunato da kruzeri u svjetska mora godišnje ispuste 3,8 milijardi litara otpadnih voda što znači da ih samo jedan kruzer s 3.000 putnika u more istovari pola milijuna litara.

Otpadne vode uzrokuju cvjetanje mora

Kanalizacija s kruzera puna je bakterija, teških metala, patogena, virusa, lijekova i drugih stvari koje mogu štetiti zdravlju ljudi i životu u moru. Otpadne vode je najbolje ispuštati u dubokim oceanima, no ima i onih koji ne poštuju tu praksu. Prije, kada je kruzera bilo relativno malo, oceani su mogli razgraditi njihov otpad, no sada to postaje sve teže. Da bi zaradile što veći novac, kompanije grade sve veće kruzere (najveći može primiti i do 8.000 ljudi), no srećom proizvođači paze da ugrađuju filtere otpadnih voda. Usprkos tome, procjenjuje se da dvije petine kruzera i dalje ima staru tehnologiju te da otpadne vode ne pročišćavaju.

Ilustracija/ Mario Todoric / CROPIX

Sustav tretiranja otpadnih voda ne čini puno da filtrira dušik i fosfor, kojih je u otpadu puno i kojima se alge hrane. Algi ima i u plitkim vodama, 12 nautičkih milja od obale gdje je kruzerima dozvoljeno ispuštati otpad. Svjetska mora i oceani zbog toga cvjetaju, smanjuje se kisik u vodi, guše se školjke, umiru koralji, riba i druge morske životinje.

Nadalje, izračunato je i da jedan kruzer zagađuje zrak kao i milijun automobila jer većina kao gorivo koristi mazut, nusprodukt naftnih rafinerija koji ostaje nakon što se proizvedu dizel, benzin i druga goriva. U Dubrovnik dnevno pristaje sedam kruzera što ovaj problem dovodi i u Hrvatsku.

Kao gorivo koriste kancerogeni mazut

"Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jeftina visokosumporna goriva!", često je citirana izjava dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam. Carić je dodao i da Hrvatska od kruzera zaradi 53 milijuna eura, no da zbog ekoloških šteta izazvanih turizmom pretrpi još 338 milijuna eura troškova.

Kruzeri prema studijama ne samo da zagađuju zrak već uzrokuju i eroziju kamenih građevina, a zbog njihova djelovanja na lokalnu zajednicu i kulturu života u gradu, Dubrovnik je, piše Express, nedavno uvršten na listu gradova koje su uništili kruzeri. Osim Dubrovnika na listi se nalaze Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard i Venecija koja je kao ekološki najdevastiranija kruzerima zauzela prvo mjesto na listi (a Dubrovnik trpi iste probleme).

Profimedia

Oceane spašava mladi Hrvat

Zbog svega toga jedan od najvećih norveških brodara najavio je da radi na tehnologiji kojom bi njegovi kruzeri i trajekti vozili na gorivo od pokvarene ribe što bi smanjilo zagađenje i emisiju CO2.

Osim otpadnih voda i zagađivanja zraka, veliki svjetski problem je i plastika koja u mora dospijeva i s kruzera što se lijepo može vidjeti u objavljenom videu. Tihim oceanom trenutno pluta ogroman otok smeća nazvan Velika pacifička zakrpa, a sadrži pet bilijuna komada plastike. Kako se uglavnom radi o mikročesticama plastike koja se u oceanu razgradila, teško ju je uočiti iz zraka, no procjenjuje se da bi mogla prekrivati površinu gotovo dvostruko veću od površine SAD-a!

Srećom, u jesen prošle godine pokrenuta je inicijativa The Ocean Cleanup koju je osmislio 18-godišnji Nizozemac hrvatskih korijena Boyan Slat. Cilj projekta je u narednih pet godina očistiti 50% pacifičkog plutajućeg smeća, tj iz oceana ukloniti oko 40.000 tona plastike.

Ljudi godišnje koriste više od milijardu plastičnih vrećica, bace 13 milijuna tona plastike u oceane i time ubiju više od 100.000 životinja. Svake minute u svijetu se kupi milijun plastičnih boca. Čak 90 posto vode koja se prodaje u bocama sadrži čestice plastike, kao i 83 posto vode iz slavine. Plastici treba oko 100 godina da se razgradi u prirodi.

zagađenje

plastika

kruzeri

onečišćenje mora

kologija

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter