HOĆE LI POSTUPITI PO ZAKONU?

Pravna stručnjakinja za 100posto: 'Ako migranti prijeđu granicu, makar i ilegalno, pa kažu da žele azil, policija ih mora pustiti u Hrvatsku'


Tomislav Kukec
23.10.2018.20:00
Pravna stručnjakinja za 100posto: 'Ako migranti prijeđu granicu, makar i ilegalno, pa kažu da žele azil, policija ih mora pustiti u Hrvatsku'
Ranko Suvar / CROPIX

sažeto

Tisuće migranata uoči zime intenzivno pokušavaju otići iz Bosne i Hercegovine u kojoj su zatočeni već nekoliko mjeseci


Tomislav Kukec
23.10.2018.20:00

Zima dolazi. 

Te dvije riječi uskoro neće biti samo citat iz planetarno popularne Igre prijestolja, već i stvarnost za nekoliko tisuća migranata koji u stravičnim uvjetima trenutno borave u Bosni i Hercegovini, pokušavajući se prebaciti u Hrvatsku i dalje prema zapadu Europske Unije.

Krenuli prema graničnim prijelazima

Hrvatska im to ne dozvoljava, naši policajci rade sve kako bi ih odvratili od ulaska u zemlju, a međunarodne humanitarne organizacije upozoravaju kako pritom pribjegavaju i neopravdanoj upotrebi sile. 

O tome smo detaljno izvještavali prije nekoliko tjedana, a još čekamo i rezultat istrage koju je obećao pokrenuti predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine Milorad Pupovac.

No, sada se dogodio novi trenutak. Ogorčeni migranti, među kojima je i velik broj malene djece, krenuli su prema hrvatskim graničnim prijelazima.  Njihov marš nema samo prosvjednu notu već bi mogao postati i prvorazredno pravno pitanje.

Naime, prema Schengenskom zakoniku, međunarodnom pravu te hrvatskom Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, hrvatska policija dužna je pripustiti u sustav sve one koji na našem teritoriju izraze zahtjev za azilom. Strogo tehnički uzevši, migranti bi zahtjev za azilom mogli postaviti na samom graničnom prijelazu, što je upravo ono što oni već danima pokušavaju, okupljajući se nedaleko graničnog prijelaza Izačić u Cazinskoj krajini.

Kada bi se držali zakona, policija bi tada morala registrirati te ljude, prevesti ih u neki od naših centara za tražitelje azila te pokrenuti postupak dobivanja azila. Ustanovi li se da im u matičnoj zemlji prijeti progon ili životna opasnost, dodijelio bi im se azil, a ako se ustanovi da je zahtjev neopravdan bivaju deportirani. 

No, to bi zahtijevalo procesuiranje nekoliko tisuća ljudi, a činjenica je da Hrvatska trenutno nema tih mogućnosti. Stoga se događa ono na što već neko vrijeme upozoravaju organizacije - Hrvatska migrante potiskuje nazad u Bosnu i Hercegovinu ne dozvoljavajući im da iskoriste svoje međunarodno propisano pravo za traženjem azila. 

Način ulaska u zemlju nije čimbenik

Doktorica pravnih znanosti Goranka Lalić Novak s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu objašnjava za 100posto.hr kako se radi o složenoj pravnoj problematici kroz kojuse provlači pitanje stvarne nadležnosti, odnosno državne jurisdikcije. 

"Azil je institucija zaštite zajamčena međunarodnim pravom, uključiujući i Schengenski zakonik. Svaka osoba ima pravo zatražiti azil te ga dobiti ustanovi li se da zadovoljava uvjetima za dobivanje azila. Međutim, mnogo je složenije pitanje do kuda dolazi jurisdikcija neke zemlje. Ona zapravo postoji tamo gdje država može faktično nadzirati kretanje tražitelja azila", objašnjava dr. Lalić Novak. 

Kaže kako hrvatska policija u teoriji mora, po zakonu, procesuirati tražitelje azila čak i kad oni ilegalno prijeđu državnu granicu. Odnosno, način ulaska na teritorij Republike Hrvatske nije čimbenik pri odlučivanju o azilu niti o pokretanju postupka traženja azila. 

Stoga bi postupanje policajaca, kada osobe zatečene u ilegalnom prelasku državne granice vraća nazad u Bosnu i Hercegovinu, bilo protuzakonito ako migranti zatraže azil. 

Volonteri različitih organizacija kažu nam kako je na terenu situacija upravo takva. Policija ne dopušta migrantima da zatraže azil u Hrvatskoj.

Naša sugovornica dr. Lalić Novak, pravna stručnjakinja koju se smatra autoritetom po pitanju međunarodnopravne zaštite, uputila nas je na članak kojeg je objavio Hrvatski pravni centar, a koji se tiče spomenute problematike. 

BiH im također može dati azil

"U praksi, zbog specifičnosti situacije u kojoj napuštaju svoju zemlju, tražitelji međunarodne zaštite vrlo često u Europu dolaze bez ikakvih dokumenata, dakle ne ispunjavaju uvjete za zakonit ulazak u zemlju. No, država može predvidjeti ulazak na svoj teritorij i u slučaju neispunjavanja uvjeta za ulazak. Tako se ulazak na hrvatski teritorij može odobriti strancu koji ne ispunjava uvjete za ulazak, ako to zahtijevaju ozbiljni humanitarni razlozi, nacionalni interes ili međunarodne obveze RH.

 Iako države imaju pravo odrediti uvjete za pristup na svoj teritorij, istovremeno imaju i obvezu poštivati međunarodne, europske i nacionalne standarde koji se tiču prava azila i pristupa postupku za odobravanje međunarodne zaštite. Jedan od međunarodnih standarda u pogledu pristupa teritoriju i sustavu azila odnosi se na načelo zabrane kažnjavanja za nezakonit ulazak u zemlju. U skladu s ovim načelom, osoba koja želi zatražiti međunarodnu zaštitu, a u zemlju uđe na nezakonit način (primjerice bez dokumenata ili s krivotvorenim dokumentima ili izvan graničnog prijelaza) ne smije za to biti kažnjena, ako su zadovoljeni određeni uvjeti propisani zakonom. Načelo nekažnjavanja sadržava i hrvatsko zakonodavstvo o azilu koje propisuje da se stranac koji je nezakonito ušao u RH, a došao je izravno s područja na kojem je proganjan zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ili na kojem je suočen sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde, neće kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka, pod uvjetom da bez odgode izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu i predoči valjane razloge to jest opravda svoj nezakoniti ulazak ili boravak", navodi se u članku. 

U drugom se pak izričito navodi kako bi "u slučaju zatvaranja granica Hrvatska mogla prekršiti načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja jer to načelo podrazumijeva obavezu države da u pravičnom postupku utvrdi je li osoba izbjeglica ili ne, pa ako osoba želi ući u zemlju zato da bi zatražila zaštitu, to joj se mora omogućiti".

Dr. Lalić Novak ipak ističe kako, kada su migranti koji pokušavaju u Hrvatsku ući iz BiH, postoji i drugo problematično pitanje. Naime, Bosna i Hercegovina također može omogućiti azil, što migrantima može predstavljati otegotnu okolnost za dobivanje azila u Republici Hrvatskoj, jer neće moći dokazati da azil trebaju baš u Hrvatskoj. 

policija

migranti

Bosna i Hercegovina

azil

pravo

tražitelji azila

Goranka Lalić Novak

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter