LAŽNJAKE NOSE I POZNATE OSOBE

‘Naručila sam čizme iako sam znala da nisu original. Oduzeli su mi ih na carini te pozvali da gledam njihovo spaljivanje‘


Matej Devčić
07.05.2019.21:00
‘Naručila sam čizme iako sam znala da nisu original. Oduzeli su mi ih na carini te pozvali da gledam njihovo spaljivanje‘
iStock

sažeto

U MUP-u trgovanje lažnjacima ozbiljno shvaćaju, a za kaznena djela nedopuštene uporabe znakova za obilježavanje robe predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina


Matej Devčić
07.05.2019.21:00

Carinici u suradnji s policijom nedavno su u jednoj trgovini u Sesvetama zaplijenili veću količinu krivotvorene odjeće, obuće, muških i ženskih torbi te galanterije. Sva roba bila je označena krivotvorenim žigovima renomiranih modnih marki kao što su Louis Vuitton, Hugo Boss, Emporio Armani, Adidas, Nike, Prada, Lacoste, Gucci, D&G, Timberland.

Taj slučaj evocirao je uspomene na lažnjake koje su u Konjščinskoj ulici u Dubravi prodavali trgovački ekshibicionisti sa švercerskom domišljatosti, čiji su se kupci htjeli jeftino i dobro obući.

Pritom treba spomenuti i operativnu akciju "Žig" u kojoj je prije pet godina na nekoliko lokacija u Zagrebu policija zaplijenila strojeve, repromaterijal za proizvodnju krivotvorina i robu lažnih marki vrijednu 60 milijuna kuna.

Ahmet Kalajdzic/CROPIX

Za nedopuštenu uporabu znakova za robu predviđena kazna zatvora

Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svom posljednjem izvješću o trgovini krivotvorenom robom navode da se količina krivotvorenih robnih marki i brendova na svjetskim tržištima između 2013. i 2016. povećala za gotovo 50 milijardi dolara.

Kako se navodi na internetskoj stranici "Stop krivotvorinama i piratstvu", u najvećem broju slučajeva zemlje koje predstavljaju izvor proizvodnje krivotvorina koje se uvoze u zemlje EU-a, pa i u Hrvatsku, su Kina, Tajland i Turska.

Od Carinske uprave zatražili smo informaciju koliko je lažnjaka zaplijenjeno u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor. Ipak, ako je suditi prema medijskim napisima, problem s lažnjacima u Hrvatskoj je puno dublji. U MUP-u trgovanje lažnjacima ozbiljno shvaćaju, a za kaznena djela nedopuštene uporabe znakova za obilježavanje robe predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

"Treba odvojiti prave krivotvorine od upotrebe brenda"

Modni stručnjak Boris Banović za 100posto ističe kako je po pitanju lažnjaka treba znati razliku između njih i kopija. "Morate vidjeti razliku između nekakvih lažnih brendova na koje se stavljaju logotipovi, recimo na neke majice koje nemaju veze s nekim brendom niti su ikad izašle s dizajnom tog brenda. To je krađa identiteta.

Neja Markicevic/CROPIX

Imamo i kopije zbog kojih kojiput ne možete skužiti radi li se o originalu ili kopiji jer ih najčešće proizvode tvornice koje proizvode odjeću za velike brendove, pogotovo u Kini jer znamo da tamo ne postoji zaštita vlasništva.

Postoje određene razlike zbog kojih se ne može reći da su Louis Vuitton torbe koje viđamo po placu krivotvorine. To je krađa brenda i logotipa koji se stavlja sve i svašta. Prvo to treba odvojiti pa shvatiti razliku od prave krivotvorine i upotrebe brenda", objašnjava Banović.

"Lažnjaka u našem javnom prostoru ima na tone"

Koliko smo okruženi lažnjacima dovoljno govori i jedna crtica iz našeg javnog prostora. Prije pet godina, dok je još bila premijerka, Jadranka Kosor prošetala je s crnom kožnom torbom nalik na Fendijev model Peekaboo. Njena tadašnja glasnogovornica Martina Banić tvrdila je da premijerka nosi imitaciju, no kad su je novinari podsjetili na zakon, ispravila se tvrdeći da je torbica samo slična tom modelu.

"Lažnjaka u našem javnom prostoru ima na tone i poznate osobe ih nose", tvrdi Banović. "Teško je spriječiti prodaju lažnjaka. To se može napraviti jedino velikim akcijama, ali već nekim drugim kontejnerom će opet do nas doći lažna odjeća i obuća", tvrdi.

Ranko Suvar/CROPIX

A koliko u tome ima istine ilustrira i slučaj jedne članice Forum.hr-a. Ona je, kako piše, prije nešto više od deset godina u jednom poznatom dućanu jeans odjeće koja se nalazila na Frankopanskoj naletjela na lažnjak, što je potvrdila i inspekcija te je dobila povrat novca za taj artikl. Ista stvar, kako piše, dogodila joj se 2008. u još jednom dućanu svjetski poznatog brenda, koji se također nalazio na Frankopanskoj te je nakon prijave inspekcije i potvrde da se radi o lažnim trapericama dobila povrat novca.

"Treba biti oprezan jer sve to košta dosta novaca"

Unatoč policijskim akcijama i velikim zapljenama, lažnjaci, kao što je i Banović kazao, pronađu svoj put do kupca. Kako onda u potpunosti biti siguran da skupi komad odjeće koji si želite priuštiti zaista jest od željenog proizvođača?

"Preporuka kupcima je da koriste samo službene web stranice i web shopove brendova koji prodaju robu koju žele kupiti te da je nabavljaju direktno od dućana i proizvođača.

Svi znamo za mnogo mitskih priča kako su žene došle negdje i uhvaćene su s lažnim torbicama i to je najnormalnija stvar. Kao što sam rekao, neki put ni ne možemo skužiti radi li se o lažnjaku ili pravoj stvari, zato treba biti oprezan i pažljiv jer to sve košta dosta novaca", tvrdi Banović.

Dado Ruvic/CROPIX

Kako prepoznati krivotvorenu odjeću i obuću?

Tijekom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana prava potrošača Carinska uprava je održala radionicu o prepoznavanju krivotvorenih proizvoda pa su tako, što se tiče odjeće i obuće, objasnili kako najlakše prepoznati lažnjake.

Jedan od njihovih primjera bile su popularne tenisice Convers All Star, što ni ne čudi s obzirom na to da je prije šest godina PU primorsko goranske u riječkom kontejnerskom terminalu Brajdica zaplijenila gotovo 25 tisuća krivotvorenih pari ovog brenda.

Carinska uprava ističe kako je krivotvorene Conversice najlakše prepoznati po nepreciznom šivanju jer konci na njima vire na sve strane, a poručili su i da se lažnjaci najčešće prepoznaju po etiketama, lošim patentnim zatvaračima, logotipovima koji se "lome" preko šavova te lošem šivanju takve odjeće i obuće.

"Znala sam da su fake, ali bile su puno jeftinije od originala"

Ako preko interneta naručite odjeću za koju se ispostavi da je lažnjak Carinska uprava će, kada odjeća dođe na carinu, obavijestiti osobu da je kupila krivotvorinu te da je obavezna podmiriti troškove uništenja takvog proizvoda.

Darko Tomas/CROPIX/Ilustracija

S takvom situacijom susrela se i naša čitateljica Ana iz Karlovca, no ona je, kako kaže, svjesno odlučila kupiti lažnjak. "Naručila sam putem interneta jedan poznati brend čizama. Znala sam da su fake, ali bile su puno jeftinije od originala. U mojim krugovima, prijateljice i ja kupujemo samo fake robu, jer nemamo za originale, a bitno nam je da se vidi brend.

Nakon dva tjedna nazvali su me s Carine da mi oduzimaju paket koji je došao jer se radi o lažnoj robi. Zvali su me čak da ako hoću dođem gledati spaljivanje mojih nikad prežaljenih čizmi. Naravno nisam otišla, a fake robu kupujem i dalje, jer volim da brendovi vrište s mene, svi su u tom điru pa i ja", ispričala je Ana za 100Posto.

Prema podacima, carinici robu uništili u 776 postupaka

Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u izvješću za 2017. godinu, s obzirom na to da je izvješće za 2018. u pripremi, Carinska uprava je pokrenula ukupno 807 postupaka povodom pošiljaka za koje se sumnjalo da povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, od kojih su 2 postupka pokrenuta po službenoj dužnosti, a 805 na temelju zahtjeva nositelja prava.

Od ukupno 807 postupaka njih 777 (96,28%) odnosi se na male pošiljke (u kurirskom ili poštanskom prometu). Roba je uništena u 776 postupaka, puštena je u 29 postupaka, dok roba u 2 postupka čeka na sudsku odluku.

"Kupnjom krivotvorenih proizvoda potrošači dobivaju robu neprovjerene, u pravilu niže, kvalitete, proizvedenu od strane nelegitimnih proizvođača i bez provjere poštivanja propisa i standarda u procesu proizvodnje, pa potrošači mogu biti izloženi opasnosti po zdravlje i vlastitu sigurnost.

Dragan Matic/CROPIX

Štetne posljedice za potrošače

Potrebno je obratiti pozornost na sve veći broj različitih krivotvorenih proizvoda koji se korisnicima nude putem internetskih servisa, internetskih oglasnika i društvenih mreža.

Napominje se da su u praksi zabilježeni slučajevi u kojima su internetske stranice putem kojih su se nudili krivotvoreni proizvodi bile u cjelini krivotvorene odnosno lažne, a plaćanje kreditnim karticama i davanje drugih osobnih podataka putem ovakvih nezakonitih internetskih servisa može imati štetne posljedice za samog potrošača.

Stoga se potrošačima kod e-trgovine savjetuje pojačan oprez u smislu temeljite provjere izvora s kojeg kupuju proizvode", poručuju iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

odjeća

obuća

lažnjaci

krivotvorine

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter