ISPOVIJEST HRVATICE S ISLANDA

'Prosječna plaća iznosi 3 tisuće eura, posao se može pronaći u nekoliko dana, a dijete sam odlučila odgajati u ovom liberalnom svijetu'


100posto
21.01.2018.21:40
'Prosječna plaća iznosi 3 tisuće eura, posao se može pronaći u nekoliko dana, a dijete sam odlučila odgajati u ovom liberalnom svijetu'
Privatna arhiva

sažeto

"Sinu smo htjeli omogućiti otvoren i liberalan odgoj, da se upozna s drugim kulturama, običajima i da nauči jezik. Željeli smo da se razvije u tolerantnijem i progresivnijem društvu kakvog neće vidjeti u Hrvatskoj"


100posto
21.01.2018.21:40

Otkako je Hrvatska postala članica Europske unije dogodio se pravi iseljenički val. Naime, U Hrvatskoj danas živi manje od četiri milijuna ljudi - gotovo 300.000 manje nego tijekom 2011. godine, kad je proveden posljednji popis stanovništva. Samo u periodu od 2011. do 2014. godine iz Hrvatske se iselilo oko 165.000 stanovnika, a u naredne dvije godine iseljavanje je nastavljeno nesmanjenim intenzitetom: tijekom 2015., procjenjuje se, Hrvatsku je napustilo oko 65.000 ljudi.

Prirodnim putem, odnosno većim brojem umrlih od broja rođenih, od popisa do danas izgubljeno je još najmanje 65.000 osoba.

Broj stanovnika tako je pao ispod psihološke granice od četiri milijuna, a do 2031., ostanu li trendovi isti, past će na 2,9 milijuna.

Konstatirao je to prošle godine u ovo vrijeme dr. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u studiji "Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava".

Reuters

Isto tako, kad se uzmu u obzir i ostale zemlje, može se procijeniti da je Hrvatsku u par godina napustilo oko 200.000 stanovnika.

Tajna njihovog uspjeha je u obrazovanju i progreisvnom razmišljanju

Hrvati, masovno odlaze u Njemačku, Norvešku, Italiju i Irsku. Međutim, u zadnje vrijeme sve više njih se odlučuje za krajnji sjever – otočnu državu koja ima gotovo troduplo manje stanovnika od Zagreba.

Riječ je, naravno, o hladnom Islandu.

Ali, što znamo o toj državi?

Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom devetom i desetom stoljeću nisu došli norveški i keltski (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. 

Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji Hekla. 2010. dogodila se značajna Erupcija vulkana Eyjafjallajökull koja je privremeno prekinula zračni promet diljem Europe zbog vulkanske prašine. Oko 10% otoka je pod ledom.

Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu, i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija je načelno veoma jeftina, uslijed mnoštva rijeka i vodopada, koji se koriste za proizvodnju struje.

Reuters

Reuters

Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda, hladna i negostoljubiva pustinja.

Najznačajniji gradovi su Reykjavík, Keflavík gdje se nalazi nacionalna zračna luka, i Akureyri

Iako ova zemlja troši najviše električne energije po stanovniku na svijetu, blagoslovljena je bogatim hidro i geotermalnim izvorima te je u mogućnosti zadovoljiti gotovo sve svoje potrebe za energijom na održiv i obnovljiv način. Uz to, dobar dio islandskog BDP-a namiruje se zahvaljujući razvijenoj ribarskoj industriji.

Zanimljiva je također činjenica da je manje od pola Islanđana religiozno, a preko 40% mladih stanovnika ovog otoka deklarira se ateistima. U provedenoj anketi nitko od mladih ispitanika ne vjeruje da je Bog stvorio svijet kako je to opisano u Bibliji93.9% ispitanih mladih mlađih od 25 godina vjeruje da je svijet stvoren Velikim praskom, a 6,1% ili nema mišljenje ili vjeruje u neki treći način nastanka svijeta. Nitko ne vjeruje da je svijet stvorio Bog.

Inače, sociolozi takvu statistiku objašnjavaju izrazito velikim postotkom visokoobrazovanog stanovništva na Islandu.

U tom kontekstu valja i spomenuti zakon tamošnje Vlade s početka ove godine prema kojem je odlučeno da se tvrtke obvezuju da za isti rad jednako plaćaju muškarce i žene te da će odsad biti ilegalno muškarce plaćati više od žena, javile su u srijedu agencije.

Reuters

Island je tim liberalnim i progresivnim zakonom postao prva država na svijetu koja je izjednačila plaće muškaraca i žena i tako suzbila svaki mogući oblik diskriminacije. Brojni političari i borci za ljudska prava smatraju da bi Island u odluci trebale slijediti i druge zemlje.

Hrvati sve više biraju Island

Kako doznajemo od naše sugovornice iz Reykjavíka, Ivane Cindrić Matijević, na Islandu živi nekoliko stotina Hrvata i svi su međusobno povezani putem Facebooka i ostalih društvenih mreža. Naime, neslužbeno pravilo je da Hrvati "starosjedioci" upute i olakšaju život "došljacima".

"Rekla bih da se meni Island slučajno dogodio, više nekako sudbonosno nego planirano. Nikad nisam htjela, a niti pomišljala o odlasku iz Hrvatske dok moj suprug koji je privatni poduzetnik nije okrenuo novu stranicu u životu. Njega je prijatelj koji na Islandu živi već 18 godina pozvao da dođe odraditi samo jednu sezonu, a nakon samo mjesec dana rekao mi je da počnem razmišljati o preseljenju na Island", započela je svoju priču Ivana.

Privatna arhiva

Kaže kako je u početku bila skeptična oko preseljenja tim više što je pune 23 godine radila kao stražarka u Saboru, a i njihov sin je tada punio 7 godina i taman je trebao krenuti u školu. Naša sugovornica smatra svoje dijete "najodgovornijim" za životnu odluku o preseljenju.

"Sinu smo htjeli omogućiti otvoren i liberalan odgoj, da se upozna s drugim kulturama, običajima i da nauči jezik. Željeli smo da se razvije u tolerantnijem i progresivnijem društvu kakvog neće vidjeti u Hrvatskoj. Ipak, nisam donijela ishitrenu odluku. Proces preseljenja trajao je šest mjeseci, a sada sam tu nekoliko mjeseci i jako mi se sviđa. Po izlasku iz aviona sam odmah osjetila pozitivnu vibru i shvatila da će me tamo ljudi primiti", ističe Cindrić Matijević.

Ivana je, inače, kreativna osoba. Ručno izrađuje modni nakit dugi niz godinu, a tu ideju pokušat će kapitalizirati na Islandu. Na "pravi posao" trebala je na Islandu čekati samo nekoliko dana iako ne zna govoriti islandski jezik. Zaposlila se u hotelu Hilton u centru Reykjavika, a pritom je birala između pomoćnog rada u vrtiću i rada u trgovini.

Privatna arhiva

"Riječ je u početku o slabije plaćenim poslovima iako ti slabiji plaćeni poslovni su daleko bolje plaćeni nego u Hrvatskoj. Recimo, prosječna plaća na Islandu iznosi 3 tisuće eura. Kad naučim jezik i ja ću tražiti bolji posao, iako na Islandu baš svi pričaju engleski i to vrlo dobro tako da se nikad ne možete izgubiti. Islanđani skoro pa i ne rade poslove poput čišćenja i konobarenja. To rade mahom došljaci. Po mojoj procjeni na Islandu ima najviše Poljaka, Španjolaca, Portugalaca i Latvijaca… Islanđani su predivni domaćini, prijateljski raspoloženi i spremni pomoći. Kriminal gotovo pa i da ne postoji. Ponosan su narod, ali nigdje nisam primijetila mržnju ili nacionalizam, opušteni su i unatoč dobrim radnim navikama njeguju svoj "easy going life", dodaje Ivana.

Na Islandu su, kaže ona, najskuplji stanovi koje lokalno stanovništvo masno naplaćuje zbog velike potražnje. Tako ćete možda i trećinu plaće dati za jednu jedinu sobu u sklopu kakve privatne kuće.

"Tko želi raditi i dobro živjeti neka dođe na Island. Posao će pronaći za par dana, a osoba koja se sprema za preseljenje mora se samo pripremiti na ne tako ugodnu klimu i hladnoću. To je najbolje ignorirati", ispričala nam je Ivana Cindrić Matijević i kazala kako je fascinirana otvorenim umom, miroljubivošću i obrazovanjem Islanđana koji su svojim inovacijama stvorili malu sekularnu državu po mjeri čovjeka.

Reuters

Reuters

U nastavku pročitajte top 10 činjenica o Islandu koje možda niste znali:

Kupanje

Island je prepun toplih izvora, i ako ga planirate posjetiti sigurno ćete se namočiti u jednom od njih. A prije svakog kupanja, potrebno se istuširati, i to bez ičega na sebi! 

Vilenjaci

Većina Islanđana vjeruje u postojanje vilenjaka. Vilenjaci većinom žive u kamenitim područjima, imaju magične moći i uzrokuju nevolje onima koji se usude uznemiravati ih.

Ponoćni golf

Tijekom lipnja i srpnja dan na Islandu traje 24 sata. I dok možete smisliti milijun drugih stvari koje biste mogli raditi za vrijeme 24-satnog dana, mnogi Islanđani koriste to vrijeme kako bi uživali igrajući golf.

Rukomet

Rukomet je na Islandu nacionalni sport, a mi ih znamo kao vječne rivale. Skoro svi stanovnici Islanda znat će vam nabrojati imena svih igrača u reprezentaciji i svom omiljenom klubu.

Skyr

Skyr se jede svakodnevno i za svaki obrok. Riječ je o nečemu jako sličnom jogurtu, što ipak to nije, nego je vrsta mekanog sira s malo masti i jako puno proteina.

Yule Lads

Svaki narod ima svoj način na koji slavi Božić. Tako i Islanđani. Umjesto Djeda Mraza, kod njih je popularan Yule Lads koji svima donosi veselje i darove.

Ribarenje

Od 1950. Island se bori s Velikom Britanijom oko prava na izlov ribe u moru. U Islandu je ribarenje jedan od glavnih grana industrije, a riba je glavna namirnica.

Vulkanska energija

Island ima hrpu vulkana, i dok su neke zemlje u svakodnevnom strahu što žive unutar vatrenog prstena, Island je otišao korak dalje i vulkansku energiju koristi za proizvodnju struje.

Puffin

Puffini su malene ptice s crnim i bijelim perjem koje imaju povelik kljun zbog čega su neodoljive. Ono po čemu su posebne nije njihov izgled nego činjenica da Islanđani njihovo srce smatraju specijalitetom, i to posebno kada se jede sirovo.

Reuters

Ispovijest

Island

hrvati

hrvatica

život na Islandu

iseljevanje

Ivana Cindrić Matijević