Blagdanska depresija

Psihijatrica kaže: 'Ljudi se susreću s povećanim i nerealnim očekivanjima, neimaštinom i pritiskom da moramo biti super sretni'


Mia Peretić
13.12.2018.11:00
Psihijatrica kaže: 'Ljudi se susreću s povećanim i nerealnim očekivanjima, neimaštinom i pritiskom da moramo biti super sretni'
iStock

sažeto

Božić se reklamira kao najsretniji dan, no za mnoge blagdani mogu biti opterećujući jer se susreću s povećanim vlastitim i tuđim očekivanjima


Mia Peretić
13.12.2018.11:00

Bliži se Božić, mnogima najljepši ali i najveseliji dan u godini. Gradovi, ulice i trgovi prigodno su okićeni, prigodna ulična ukrasna rasvjeta pali se već početkom prosinca, iz zvučnika u trgovačkim centrima i više no mjesec dana prije samog Božića trešte "Last Christmas" Georgea Michaela i ultimativni hit "All I want for Christmas is You" Mariah Carey.

Trgovci svoje izloge krenu ukrašavati već u studenom. Blagdanska histerija ne zaobilazi ni medije: iz paštete, kako bi to rekao bivši predsjednik Stipe Mesić, iskaču prigodne ponude za najbolje poklone koje jednostavno morate kupiti svojim bližnjima. Sa smiješkom na licu, naravno.

iStock

Stječe se dojam da je u ovo doba godina gotovo pa grijeh biti namrgođen, nesretan, ljut ili, ne daj Bože, tužan. Pa tko normalan može biti takav uz svo to blagdansko blještavilo, veselje koje pruža darivanje bez kojeg je Božić apsolutno nezamisliv, veselu muziku koja vas prati gdje god se nalazili i glupave crvene kapice s coflekima, ukrase sa sobovskim rogovima i toliko jela i pića koja se nude na adventskim događanjima. 

Teror sreće nameće se svima

Čitavo moderno društvo, moglo bi se reći, trpi od takozvanog "terora sreće", koja se nameće kao jedina valjana emocija, a upravo je tijekom blagdana ovaj imperativ zadovoljstva na samom vrhuncu.

No, realna je slika da ljudi nisu uvijek sretni, zadovoljni i nasmiješeni, pa čak ni kada im sve oko njih tvrdi da takvima moraju biti. Ljudi su danas suočeni s brojnim pritiscima: egzistencija za mnoge nikada nije bila nesigurnija, plaće nikada nisu bile niže, a cijene više, kao i zahtjevi na radnom mjestu. Brojni od nas, suočeni sa svim navedenim, posebno u ovo vrijeme, vide očiti nesrazmjer između tih očekivanja i vlastitih mogućnosti. 

Božićna idila koju malo tko može zaodovljiti

Slika Božića izgleda nekako ovako: vesela se obitelj na Badnjak okuplja oko božićnog drvca i uz pratnju veselih pjesama, ukrašavaju bor pod kojim svakog člana čekaju šareno omotani paketi. Sjedaju za blagdanski stol, večeraju u izobilju, jedu kolače, razgovaraju i, naravno, čitavo se vrijeme smiješe.

iStock

No, što se događa kada se netko ne uklapa u tu idilu? Što kada se nema novaca za raskošne ili ikakve poklone, što kada nemate partnera ili obitelj s kojima biste podijelili tu sreću, što kada je vaš božićni stol izrazito siromašan? 

Mladi Zagrepčanin: "Inače nisam sretan, no u ovo vrijeme toga postajem još svjesniji"

Naš sugovornik Marko mladić je koji živi u Zagrebu. Samac je, roditelji mu žive u drugom gradu, a inače s obitelji nikada nije imao najbolje odnose. Nije želio ulaziti u detalje zašto, no na kraju, nije ni važno. Zaposlen je, no zarađuje četiri tisuće kuna, što mu je uglavnom dovoljno da pokrije najam, režije i da svakog mjeseca ima za hranu. Inače nije pretjerano zadovoljan svojim životom, no kaže nam, u ovo doba godine, posebno se osjeća tužno jer svugdje oko sebe vidi slike nečega što bi trebao imati, a nema:

"Svaki dan dođem kući s posla, skuham si ručak i pojedem. Nekad odem s prijateljima na kavu ili pivu, pa na spavanje i opet na posao. Curu trenutno nemam, s roditeljima se čujem za vikend. Pričamo onako reda radi, pitam ih kako su, oni mene pitaju isto, svi si kažemo da smo dobro i to je to", kaže Marko.

"Imam i neke hobije, no znam biti poprilično umoran nakon posla pa im se često nemam volje posvetiti. Tu sam i sam kriv, no, eto, trenutno je tako i ne znam kako da to promjenim. Rekao bih da nisam naročito sretan, a sad u ovo blagdansko vrijeme toga postajem još svjesniji".

iStock

Iz Markove priče možemo vidjeti da blagdansko vrijeme za mnoge ljude nažalost nije samo sreća i veselje, a uslijed svih pritisaka koji nam se baš u ovo doba godina nameću, javljaju se stanja sniženog raspoloženja poznatija i kao blagdanska depresija.

Psihijatrica kaže: "Ljudi se susreću s povećanim, često nerealnim očekivanjima, neimaštinom i pritiskom da moramo biti super - ljudi"

Specijalistica psihijatrije Arijana Turčin, iz Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan" u Zagrebu, objašnjava nam koji su uzroci depresivnih stanja tijekom blagdana, posebno u ovo Božićno vrijeme:

"Blagdansko vrijeme može biti opterećujuće za mnoge ljude, koji se susreću s povećanim vlastitim i tuđim očekivanjima, a koja mogu biti poprilično idealizirana i nerealna. Općenito živimo u jako dualno doba - s jedne strane se svjesno borimo protiv neimaštine i nemogućnosti ispunjavanja želja modernog doba (imati i nemati), dok s druge strane postoji kolektivni pritisak koji nalaže da moramo biti supersretni, prezadovoljni i nevjerojatno uspješni".

Psihijatrica kaže da se ti pritisci potenciraju baš u dijelu godine, kada se - također iz aspekta biznisa, što nije nevažno - prenaglašava opće veselje i razdraganost. 

"Ljudi mogu biti pod većim stresom upravo zbog svega nabrojanog - nedostatna financijska sredstva za ispunjavanje želja koje su iznad naših mogućnosti, pojačan osjećaj samoće kod ljudi koji nemaju obitelj ili neku socijalnu mrežu koja bi figurativno rečeno ublažila "pad", otuđenje od obitelji, kao i nastojanje da se zadovolje prohtjevi svih nama imalo dragih ljudi ili žalovanje za sretnijim danima kada su se blagdani slavili sa preminulim osobama", komentira psihijatrica Turčin. 

Kod nekih ljudi se, također nevezano za sve te čimbenik,e javlja sezonski afektivni poremećaj (SAP), koji nastaje ponajviše zbog pomanjkanja insolacije: plavetnilo neba uzrokovano je točno određenom valnom duljinom svjetlosti, a za koju su istraživanja pokazala da sprječava nastanak afektivnih poremećaja.

Koju skupinu ljudi pogađaju ova stanja?

Psihijatrica Arijana Turčin kaže nam da ova "stanja" mogu pogoditi bilo koga, ali ipak češće pogađaju žene, koje i inače statistički značajno češće obolijevaju od afektivnih poremećaja:

"Veliki je naglasak na blagdanskom uređivanju doma, pripremi blagdanskih jela i slično, te su time žene ipak opterećenije od muškaraca. Rizična skupina je također starija populacija, ponajprije zbog gubitka dragih osoba tijekom života, kao i zbog vjerojatnije lošijeg imućnog stanja, što samo po sebi može biti frustrirajuće".

iStock

Kako se boriti protiv blagdanske depresije? "Nemojte biti perfekcionisti, nikada ne možete zadovoljiti sve"

Sada kada smo ustanovili da je blagdanska depresija nešto itekako stvarno, te da su joj podložni svi, zanimalo nas je kako se protiv nje boriti. U konačnici, nitko ne uživa osjećati se jadno:

"U prvoj liniji je to svakako smanjivanje stresa, što je često lakše reći, nego učiniti, no nije nemoguće. Ali ako se čovjek unaprijed organizira i rasporedi si obaveze dovoljno rano, ako ne ostavlja sve za zadnji čas, onda će i pritisak s vremenom biti manji. Treba odrediti i prioritete. Korisno si je pripremiti liste s obavezama i potencijalnim poklonima. Potrebno je realno procijeniti financijsku situaciju i ne trošiti na stvari koje si ne možemo priuštiti", kaže psihijatrica Turčin i zaključuje:

"Izbjegavati treba perfekcionizam i poriv da se zadovolje baš svi, jer to nikada nije moguće, a može biti jak izvor frustracija i nezadovoljstva. Jako je važno izdvojiti vrijeme za vlastiti odmor i oporavak, kao i dozvoliti si biti i sam, ako je potrebno zbog nečeg odžalovati. U svemu treba imati zdravorazumsku mjeru. Te na kraju - svatko bi trebao za sebe pronaći one pozitivne i lijepe strane blagdanskog perioda i u tome uživati".

božić

stres

blagdanska depresija

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter