Video: Anketa o povećanju minimalne plaće u Hrvatskoj

'S minimalcem platim režije i ostane mi 200-300 kuna. To preživljavanje je jadno. Da nema muževe plaće ne znam kako bih'


Valerija Bebek
03.12.2018.21:00
'S minimalcem platim režije i ostane mi 200-300 kuna. To preživljavanje je jadno. Da nema muževe plaće ne znam kako bih'
Vlado Kos / Cropix / ILUSTRACIJA

sažeto

Iz sindikata su nam rekli da mnogi radnici koji formalno dobiju minimalnu plaću, moraju dio vratiti poslodavcima


Valerija Bebek
03.12.2018.21:00

Iz Vlade su najavili da će minimalnu plaću koja sada iznosi 2751 kunu povećati na 3000 kuna neto. To je povećanje od 248, 16 kuna, to je najveće povećanje minimalne plaće od 2008. godine. "Ovime smo poslali poruku da želimo dostojanstven život onima koji imaju najmanja primanja", poručio je Andrej Plenković naveo je i da 37.000 ljudi trenutno prima minimalnu plaću i to uglavnom u tekstilnoj, obućarskoj, drvnoj i zaštitarskoj industriji.

Gospođa Marija (48) iz jednog mjesta u Slavoniji, radi u tvornici tekstilne industrije od 1993. Kaže ukupnog staža ima više, ali 25 godina je u 'tekstilu'. Apsolutno svi u tvornici prijavljeni su na minimalac, čak i poslovođe, koji bi trebali imati veću plaću. "Kako izgleda kad primaš minimalac - jadno. Preživljavam tako jer suprug ima veću, solidnu plaću, inače stvarno ne znam kako bih. S tih 2800 kuna platim režije, i to je to, onda više ne mam. Živimo u kući, nismo u stanu, pa su režije veće, možda ostane mi oko 200 - 300 kuna. Dobiješ 2800 koliko god da radiš, manje ili više. Imamo dva sina jedan je još u školi, a drugi više nije", ispričala je gospođa Marija za 100posto. I ona prema opisu svog posla spada u kategoriju koja bi trebala dobivati veću plaću - 3050 kuna, kaže, ali ipak kao i svi dobivaju minimalac.

Kaže da oboje primaju minimalac, kako ima slučajeva i parova u Hrvatskoj, stvarno ne zna kako bi si pomogla. Iako žive u Slavoniji, ima minimalni komad vrta, samo dvije gredice, tako da uglavnom svu hranu mora kupovati.

Svađamo se za plaćanje prekovremenih

Ako se neto minimalac poveća na 3000 kuna, sa sadašnjih 2751, kaže bit će joj bolje. "Umjesto 200 ostat će mi oko 500 kuna, naravno to je sarkazam, ali ne mogu kako drugačije to reći. Imaš kredit, imaš tristo čuda, djeca su se školovala. Bijemo bitku s direktorom da nam plati neke zaostale prekovremene, životarimo u stvari. Pošto sam sindikalna povjerenica dosta me ljudi vuku za rukav kad će ovo kad će ono. Odem na sastanak pa se posvađamo i tako u krug, ne mogu ispregovarati što bi žene sve htjele. O božićnici ili regresu da ne govorim, to nismo imali, to je samo vic kad netko kaže smijemo se na to", kazala nam je Marija.

"Ja smatram da bez 4000 tisuće kuna čovjek u Hrvatskoj ne može živjeti. To je minimum minimuma. Da ženi ostane da se može nekako skrpati. Nek' se oni slikaju sa svojim minimalcem. Mislim da je i 4000 mizerija, ali je solidno naspram 2800 kuna", zaključila je Marija.

S njezinim mišljenjem 'iz prve ruke' slažu se i ljudi s kojima smo razgovarali u našoj anketi. Bilo da su studenti, nezaposleni, u mirovini ili da rade, svi oni smatraju da je 2800 i 3000 nedostatno za život u Hrvatskoj. Režije i troškovi života su poskupili, a plaće su neznatno rasle. Većina njih spomenula je iznos od 4000 kuna kao nekakav prihvatljiv minimalac, iako je i to nedostatno, pogotovo za ljude s djecom.

Stanje na terenu još jadnije od 'minimalnih' 2750 kuna

Ljubica Hosni, potpredsjednica Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske za 100posto tvrdi da ovo povećanje minimalca od 248 kuna neće mnogo promijeniti situaciju, postoje radnici do kojih taj novac neće doći.

"Ima situacija gdje poslodavac nadoplaćuje do minimalca gore, da bi zadovoljio formu, a onda kroz kredite ljudima uzimaju ono što su im doplatili do minimalca. Ono što je najgore od svega, ljudi ih ne žele tužiti. Boje se da će ostati i bez to malo dobivaju", kazala je Ljubica Hosni.

Problem je i to što je to uglavnom starosna populacija kojoj je prema njezinim saznanjima prosjek čak 48 godina, a oni su mahom teže zaposlivi. "Kad imate radnicu od 55 godina s nižom stručnom spremom, gdje će se ona zaposliti?" Tvrdi da je prema njihovoj evidenciji u 80 posto poduzeća, iako zakon o minimalnoj plaći govori da je to bez dodataka, većina poslodavaca računaju taj minimalac sa svim mogućim dodacima. "Njima je bitno da zadovolje formu da su došli do iznosa minimalca. Nitko ne ide u kontrolu, a nije to tako veliki sektor", tvrdi Hosni.

"Bilo bi jako dobro da se u samom sektoru poveća plaća u neto iznosu za 248 kuna, ali to je u principu prelijevanje iz šupljega u prazno. Najgore od svega je kad se počnu priče o kompenzacijskim mjerama koje definitivno nemaju nikakvog efekta na čitav sektor. Ima na nekolicinu poslodavaca koji su sudjelovali u kreiranju kompenzacijskih mjera za 2018. godinu. Jesu li oni znali tada da će sve iduće godine kompenzacijske mjere moći koristiti samo oni koji su to koristili u 2018. ja to ne znam. Ali baca određenu sumnju da su znali", tvrdi potpredsjednica Sindikata tekstila, obuće, kože, gume.

Hrvatska

anketa

minimalac

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter