100posto intervju: Mirando Mrsić

S Pantovčaka trebamo maknuti trivijalni populizam. Zbog predsjednice imamo probleme na vanjskopolitičkom planu, ona i Plenković ne mogu se oko ničega dogovoriti


Daniel Radman
18.12.2018.18:40
S Pantovčaka trebamo maknuti trivijalni populizam. Zbog predsjednice imamo probleme na vanjskopolitičkom planu, ona i Plenković ne mogu se oko ničega dogovoriti
Ranko Suvar / CROPIX

sažeto

Neki SDP-ovci su prešli Bandiću, neki postali neovisni, a Mrsić je osnovao novu stranku - 'Demokrate'


Daniel Radman
18.12.2018.18:40

Ovogodišnje osipanje saborskih zastupnika SDP-a odvelo je socijaldemokrate u tri smjera. Jedni su postali nezavisni, drugi su otišli Milanu Bandiću, a jedan od njih, Mirando Mrsić, krenuo je svojim putem: osnovao je stranku, nazvanu 'Demokrati'.

Podsjeća, SDP nije sam napustio, već je isključen, i to, kaže, jer se držao principa. Taj trenutak se dogodio kad je – suprotno stranačkom mišljenju – iz saborske procedure odbio povući prijedlog Zakona o doprinosima te mu je Glavni odbor stranke 'pokazao izlazna vrata'.

'Razišli smo se oko idejnog problema. Zastupao sam mišljenje da ugovori o radu na određeno vrijeme budu skuplji za poslodavca, kako bi ih natjerali da zaposlenicima daju više ugovora na neodređeno, dok je stranka bila za to da ih se oslobađanjem od doprinosa na plaću još i nagradi za to!? To je idejno pitanje, to je razlika između socijaldemokracije i liberalizma, na to nisam pristao', ističe.

Ranko Suvar / CROPIX

Podsjetili smo i mi njega, u vrijeme dok je bio ministar rada i njega je pratila etiketa 'liberala'. Tada, 2014., donesen je Zakon o radu, pa proizlazi da je Mrsić socijaldemokrat samo kad je u oporbi.

'Bio sam i ostao socijaldemokrat, ali socijaldemokrat koji razumije promjene u društvu i prepoznaje potrebu da se socijaldemokracija mora okrenuti prema svim ljudima koji žive od svoga rada i koji shvaća da razvoj Hrvatske moramo temeljiti na konkurentnom, izvoznom i digitalnom gospodarstvu. To je bilo vrijeme krize, nisu se otvarala radna mjesta i trebalo je povući određene poteze kako bi se dinamiziralo tržište rada. U tom trenutku napravili smo jedino što je bilo moguće. Ako pogledate sam zakon, vrlo je jasno da mi nismo smanjivali temeljna radnička prava kako nas optužuju. Promijenilo smo određene dijelove zakona koji nisu funkcionirali, a samo su usporavali određene procese, kao, recimo, kod restrukturiranja. Pročitajte i analize zakona, stručnjaci koji su pisali radove na temu ZOR-a s vremenskim odmakom ističu kako je zakon zajedno sa drugim mjerama omogućio da se Hrvatska izvuče iz krize i da krene oporavak.'

Slična priča je i sa stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa, popularnim SOR-om. Mrsić je proširio korištenje ove mjere što je bila druga stvar po kojoj je dobio etiketu 'lošeg ljevičara'.

'Loši ljevičari su oni koji sjede zatvoreni u svojim salonima i uredima i ne vide promjene koje se događaju oko njih, zato su lijeve stranke izgubile glasače jer politiku svode na parole iz prošloga stoljeća. Neki lijevi krugovi su tvrdili da mi mlade 'isporučujemo na tržište rada' za 1.600 kuna, no zaboravljaju da smo u to vrijeme imali gotovo 400.000 nezaposlenih, da su preko 52 posto nezaposlenih činili mladi ljudi, da je nezaposlenost mladih između 15 i 30 godina bila zastrašujuća. Poslodavci nisu otvarali radna mjesta jer im je svako novo radno mjesto u vrijeme krize bio novi trošak, stoga je jedini način bio taj da država uskoči i mladim ljudima pomogne da steknu godinu radnog iskustva bez koje se nisu mogli kandidirati ni na jednom natječaju. Bila je kriza i proračun države nije mogao podnijeti veći iznos naknade. Analiza je pokazala da je preko 70 posto mladih ljudi ostalo kod poslodavca kod kojeg su se osposobljavali. I to su nezavisni analitičari potvrdili. Mjera je za svoje vrijeme bila dobra. Kad su se stekli uvjeti, trebalo ju je promijeniti i vratiti klasično pripravništvo, a očito da ova HDZ-ova vlada nije imala snage to učiniti.'

Damjan Tadic / CROPIX

Vratimo se mi osnivanju nove stranke. Učinilo nam se da je hrabar potez pokrenuti 'Demokrate'. Za usporedbu, sjetimo se samo Ive Josipovića. S 'pedigreom' bivšeg predsjednika države osnovao je stranku 'Naprijed Hrvatska' koja je danas pred propadanjem. Mrsiću je tu situacija puno teža, ipak nastupa iz 'manje atraktivne' pozicije bivšeg ministra rada i saborskog zastupnika.

'Demokrate je osnovala grupa mladih ljudi iz svih dijelova Hrvatske koji nisu željeli samo sjediti i kritizirati i, što je još važnije, kojima politika nije put za ostvarivanje osobnih ambicija. U ovo vrijeme trgovačke politike, kada se vlast formira i čuva isključivo interesnim dogovorima – pogledajte kako je skrojena većina u Saboru, kako je sačuvana većina u Skupštini u Zagrebu – važno je da postoje i ljudi koji se žele baviti politikom baš zato da bi mijenjali takvu situaciju. Sretan sam što i građani počinju prepoznavati Demokrate kao ideju promjene, pa smo već osnovali i prvi regionalni ogranak stranke u Bjelovaru. Osim toga, za uspjeh političke inicijative mora se gledati politički trenutak u kojem se pokreće. SDP zbog svojih unutrašnjih slabosti i previranja sve više slabi i gubi podršku građana, nema jasnog političkog programa na lijevom centru koji bi zastupao interese ljudi koji žele naprednu, modernu i europsku Hrvatsku. Demokrati se zalažu za društvenu pravednost i brigu za čovjeka, želimo kreativno društvo osobnih sloboda i efikasnu i jeftinu državu koja će biti u službi građana. Demokrati vrlo jasno brane društvo osobnih sloboda koje je ugroženo sve snažnijim utjecajem radikalne desnice na aktualnu vlast. Prvi smo jasno rekli, na primjer, stav o pobačaju i najavili da ćemo odmah nakon zimske stanke u saborsku proceduru uputiti novi prijedlog zakona o pobačaju. Nedopustivo je da se ministarstvo i Vlada ne drže odluka Ustavnog suda pod izlikom da razne komisije za ćudoređe i slične trebaju vremena. Nema toga! Pobačaj ne smije biti zabranjen, niti otežan te mora biti dostupan i besplatan u svakoj bolnici koja ima uvjete i to ćemo urediti našim prijedlogom zakona, kao i priziv savjesti pa da više nemamo situacija da netko ima priziv savjesti u javnoj bolnici, dok ga nema u privatnoj. Pozivam sve stranke lijevog centra da se kupimo oko toga zakona.'

No, nove inicijative za Mrsića ne znače i potpunu fragmentaciju lijeve scene. Naprotiv, on je za jedinstveni nastup, pa čak i sa svojom bivšom strankom.

'Lijevi centar se mora ujediniti ako želi doći u priliku obnašati vlast i mijenjati društvo na bolje. Demokrati su stranka dijaloga, svoju ulogu vidimo i kao inicijatora okupljanja na lijevom centru. Ako želimo stvoriti političku snagu koja može poraziti HDZ nužno je da se okupimo i za europarlamentarne, i za predsjedničke, i za buduće parlamentarne izbore. Što se nas tiče, mislim da smo krenuli dobrim putem. 'Demokrati' su donijeli odluku da krenemo u pregovore s Amsterdamskom koalicijom oko izbora za Europski parlament, a naša inicijativa je da, također, lijeva opcija ima samo jednog kandidata za predsjednika države. Samo na taj način možemo pokazati svoju snagu i suprotstaviti se Kolindi Grabar Kitarović koja se sa svojim postupcima odmakla od centra i otišla skroz udesno.'

Goran Sebelic / CROPIX

Taj jedini kandidat, barem prema medijskim napisima, trebao bi biti Zoran Milanović. Mrsić kaže da nema ništa protiv njega kao lijeve opcije.

'Svakako da vidim Milanovića kao jednog od onih koji se mogu suprotstaviti aktualnoj predsjednici. Mi s Pantovčaka trebamo maknuti ovaj trivijalni populizam i dodvoravanja, a u isto vrijeme zbog nje imamo stvarne probleme na vanjsko-političkom planu, jer se Grabar-Kitarović i Plenković ne mogu dogovoriti – oko ničega.'

U tom kontekstu, Mrsić čak smatra da bi Milanović i Plenković bolje surađivali u odnosu na današnje relacije premijera s predsjednicom.

'Gledajući odnos Ive Josipovića i Jadranke Kosor, pa onda i Josipovića i Zorana Milanovića, kao i trenutačni odnos predsjednice i premijera, očito je da to bolje funkcionira kada predsjednik države i predsjednik Vlade dolaze iz različitih političkih opcija. Osim toga, Demokrati se zalažu, a to je u našem političkom programu, i da se funkcija predsjednika države revidira jer ovo što imamo sada ne donosi nikakve koristi državi. S jedne strane imamo trošak izbora, s druge svakih pet godina raspolovimo državu oko jednog ili drugog kandidata. Od predsjednika se puno očekuje, ima legitimnost jer su ga izabrali građani, a nema nikakve ovlasti. I ove ovlasti koje ima – vidimo to na aktualnom primjeru – dovode nas u situaciju da se svi izvana pitamo 'ljudi, što je s vama'. Ionako je sva vlast kod premijera, pa je logično da se predsjednik bira u Saboru i da mu se revidiraju ovlasti, odnosno svedu na protokolarne. Da je takva situacija, već danas bi imao rezidenciju u Visokoj.'

Mirando Mrsić

demokrati

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter