SERIJAL LOKALNI ŠERIFI

Sa svakim izborima mijenjali smo načelnika, a ni jedan nije donio kunu iz fondova. Došao sam kao 'tampon-zona', pomirio sam sve opcije i odmah smo došli do prvih milijuna!


Daniel Radman
25.08.2018.08:00
Sa svakim izborima mijenjali smo načelnika, a ni jedan nije donio kunu iz fondova. Došao sam kao 'tampon-zona', pomirio sam sve opcije i odmah smo došli do prvih milijuna!
Privatni arhiv

sažeto

' Kolege mi zato znaju reći, 'ah, posložile su ti se stvari'. Ali, nije se sve posložilo samo od sebe. Stvari su se mogle posložiti i prije', kaže nam načelnik općine Žminj


Daniel Radman
25.08.2018.08:00

Iako je Žminj, za hrvatske prilike, sasvim razvijena sredina, godinama je bila na glasu kao općina slučaj. Zapravo, mogla se napisati i knjiga 'Koliko političkih trzavica može stati među svega 3,500 stanovnika': na vlasti mijenjali i HDZ, i SDP, i neovisni, i IDS, a niti jedan načelnik ne bi došao do svog drugog mandata. S novim izborima došao je novi načelnik, i opet iz druge stranke, ovog puta HSS-a (istina, u koaliciji s SDP-om koji je već imao vlast) Željko Plavčić i čini se, stabilizirao lokalne političke prilike.

"Kad mi kažu da smo 'općina-slučaj' digne mi se kosa na glavi, ali doista je tako i bilo, u pet mandata imali smo stalne promjene načelnika, a onda je izostala bilo kakva konstanta u provođenju aktivnosti", kaže nam mladi, 28-godišnji načelnik.

"Kad sam izabran, vijećnike sam na prvoj sjednici zamolio kako 'ne želim oporbu'. Ako se želite tako klasificirati, to je vaš izbor, ali ja vas kao gradonačelnik tako neću klasificirati. Svaku konstruktivnu kritiku ili amandman prihvaćam, ni jedan nisam odbio, a da prije nisam uzeo u razmatranje. Imate 13 ljudi u vijeću, ja sam bio zajednički kandidat HSS-a i SDP-a koji imaju četiri vijećnika, IDS ima isto četiri, jedna lista nezavisnih tri, druga lista nezavisnih dva. Dakle, nema apsolutne većine i bez dogovora ništa ne ide. Zato im se i moram zahvaliti jer ne rade u inat načelniku i vladajućima, kako je znalo biti dosad", reći će nam o 'primirju'.

Privatni arhiv

Kako je novo lice na tamošnjoj političkoj sceni, ne gleda unazad.

"Što je bilo, bilo je. Nastojim okupljati ljude oko sebe, volim reći da sam 'tampon zona' između svih. Pokušavam biti konstruktivan, izvući najbolje od onog što stvaramo kao ekipa. A ako imate slogu, onda i ja kao gradonačelnik imam dovoljno prostora da se bavim politikom, da mogu sjest u auto i otići u Zagreb i 'ganjat' ljude da dovedemo kapital i projekte. Na tom angažmanu i razumijevanju im moram zahvaliti. Na žalost, u Hrvatskoj je još uvijek tako, na državnoj razini još uvijek je kao nekad u Žminju – svi se inate svima. Valjda će jednom i oni shvatiti da nema prostora za revolt, inate i osvetu", smatra Plavčić.

Kad je već spomenuo dolazak kapitala, Žminj ima ozbiljan problem. Poslovna zona, inače najveća u Istri, već sad je popunjena.

"Da, imamo problem da nam je poduzetnička zona puna, a već nam stižu novi upiti vezani uz investicije u Industrijsku zonu Žminj. S Ministarstvom državne imovine i Ministarstvom gospodarstva smo u pregovorima, nadamo se da će se i to riješiti. Žminj je tradicionalno jaka gospodarska sredina, jedna smo od najvećih općina u Istri, prometno i trgovinsko središte. Imamo dobar investicijski ciklus, cijelo okruženje je pozitivnije nego prije godinu i pol. U tom razdoblju prosječna neto plaća na području općine porasla je za 1.200 kuna i sad iznosi 6.120. Kolege mi zato znaju reći, 'ah, posložile su ti se stvari'. Ali, nije se sve posložilo samo od sebe. Stvari su se mogle posložiti i prije, ali evo, uzmite za primjer da u zadnjih šest godina nismo povukli ni kune iz fondova! Kad vidite da vam u rubrici vanjski izvor prihoda stoji '0,00 kuna', pa to je žalosno. Za projekte koje trebaju jednoj općini nemate ni prekompliciranu dokumentaciju, niti morate biti 'prepametni' da napišete prijavu. I evo, sad dovršavamo ogroman projekt od 4,6 milijuna kuna, imamo najavu za još jedan od 2,5 milijuna. Znači u godinu i pol imate priljev sredstava veći od 6 milijuna kuna. Nije to 'poklopilo se', to je rezultat rada. Upornost i zajedništvo se uvijek isplate", tvrdi.

Privatni arhiv

Ipak, zbog ove godine donesenog indeksa razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja, koji je općinu Žminj svrstao u drugu najvišu kategoriju (od ukupno osam), teže dolaze do EU-novca.

"Prema bodovanju nam je malo nedostajalo da završimo u onom najvišem, što bi bila nebuloza. Mislim, može meni kao načelniku imponirati da je Žminj na papiru u istom rangu s Rovinjem i Rijekom, ali to nije realnost."

Osim poslovnih, Žminj se diže i kao turistička destinacija.

"Pokušavamo se izbrendirati kao kolijevka tradicije iz srca same Istre, no nije nam fokus da nam prihodi od turizma budu presudni. Raduje nas, naravno, što imamo veći broj dolazaka, veći broj noćenja, što imamo 32 iznajmljivača više nego lani, no oslonac nam mora biti realno gospodarstvo. Turizam nam je tu 'medij' za plasman domaćih proizvoda, od OPG-ova, obrtnika... Naš cilj je jačati prerađivačku industriju, visoku tehnologiju, turizam je samo bonus."

Privatni arhiv

Inače, Žminj se može pohvaliti i dobrom demografskom slikom, za razliku od ostatka Hrvatske, povećava se broj stanovnika.

"Demografski bilježimo prirodni prirast, djeca se rađaju te se osnivaju nove mlade obitelji, nemamo problema s iseljavanjem. Dapače, ljudi rado dolaze i nastanjuju se, imamo investicije, pa mladi nemaju želje ni razloga za odlaskom iz Žminja. Ono što nam je nužno je rješenje pitanja postojećeg vrtića koji treba nadogradnju, a zbog stečaja komunalne tvrtke, koja je vlasnik objekta, to nije moguće. No, vjerujući obećanju premijera u Barbanu, kojeg smo upoznali s problematikom i koji je  obećao rješavanje istoga i prebacivanje vlasništva vrtića na grad, pa ako ispuni obećanje s današnjih 38 posto mogli pokriti ukupno 70 posto potreba smještaja predškolske djece u vrtiću. To nam je problem koji nas najviše muči jer radi nemogućnosti nadogradnje postojećeg objekta na godišnjoj razini nismo u mogućnosti smjestiti otprilike 50 djece čiji roditelji rade te su primorani osigurati si alternativni smještaj i brigu za dijete. Inače, vrtić je relativno nov i rješavanjem pitanja inovinko-pravnih odnosa otvara se mogućnost nadogradnje i dodatnog ulaganja u standard."

Od ove godine Plavčić je podigao i naknadnu za novorođenčad na 3.000 kuna.

"To je 'sitna' mjera, nitko ne planira obitelj radi naknade za novorođenčad, no htjeli smo i na taj način poslati poruku da nam je stalo da ljudi ostanu u općini i ovdje zasnuju obitelj. A i dobro dođe mladim parovima kod podizanja prvog djeteta. Ipak najveće problem i dalje predstavlja kamo s djetetom kada istekne porodiljni dopust? Ponavljam, rješavanjem postojećeg dječjeg vrtića i otvaranjem mogućnosti nadogradnje stvaramo stvarno kvalitetne preduvjete za daljnji rast i razvoj te ostanak mladih obitelji na području općine. Svi ti koraci dio su socijalne i demografske politike aktualnog vodstva, ali i dio politike razvoja gospodarstva jer zadržavanjem mladih ostvarujemo pozitivne trendove te minimiziramo rizik od mogućnosti deficita radne snage izazvanog iseljavanjem. Stoga, ponavljam, svakako najveći faktor i situacija koju moramo riješiti je svakako postojeći vrtić gdje računamo na pomoć i razumijevanje Vlade Republike Hrvatske i premijera Plenkovića." 

Privatni arhiv

S obzirom da je mlad političar, za kraj smo ga pitali o ambicijama. Vidi li se dugoročno kao gradonačelnik Žminja ili mu je cilj Sabor.

"Prvo želim opravdati povjerenje koje sam dobio od građana. Ako premijer održi riječ i riješe se problemi oko vrtića, moći ću reći da sam ispunio sva predizborna obećanja i da u idućem razdoblju mogu raditi planove za preostali dio mandata te planirate daljnje razvojne projekte u eventualnom drugom mandatu ukoliko stanovnici općine Žminj odluče da i ne žele promjene i prepoznaju učinjeno."

Željko Plavčić

Žminj

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter