Zašto je Zagreb prerastao Bandića?

Šetnja Zagrebom opasna je po život zbog urušavanja fasada, vodovod na samrti, gušimo se u smeću, a gradonačelnik živi u mašti i misli da je veći od Holjevca


Mia Mitrović
16.07.2019.17:00
Šetnja Zagrebom opasna je po život zbog urušavanja fasada, vodovod na samrti, gušimo se u smeću, a gradonačelnik živi u mašti i misli da je veći od Holjevca
Damir Krajač/CROPIX

sažeto

Problemi se gomilaju u gradu pod Sljemanom, a gradonačelnik za njih ima sve manje kreativnih rješenja. Pri kraju je i strpljenje građana.


Mia Mitrović
16.07.2019.17:00

Od zidina starih do Save pa sve do mostova obale nove, vidljive su razorne posljedice gotovo 20-godišnje vladavine najdugovječnijeg zagrebačkog gradonačelnika. Sa zidina starih diljem centra grada otpada fasada, urušavaju se mostovi obale nove, a Sava je sljedeća igračka gradonačelnikovih devastirajućih i najčešće neostvarivih megalomanskih projekata.
Najnovija sramota Milana Bandića je nedavno otvoreno Ljeto na Savi. Dugo najavljivani projekt trebao je oživiti savsku obalu ljeti te građanima i turistima ponuditi svakojake sadržaje, nešto kao Advent, ali ljeti.

Ljeto na Savi trebalo je početi u ljeto 2018. ali je odgođeno jer se nitko nije javio na natječaj za gradnju paviljona, piše Večernji. Trebalo je početi početkom lipnja što su pompozno najavljivali jumbo plakati, no odgođeno je zbog lošeg vremena. Datum je potom pomaknut za 15. lipnja pa na 4. srpnja, a onda je gradonačelnik 5. srpnja ustvrdio da je manifestacija započela iako radovi još traju, a posjetitelja nema.

Žičara će biti gotova taman pred izbore 

Već desetak dana nitko ne ljetuje na Savi, ni Zagrepčani, a ni turisti. To što nikog nema, ne treba nas čuditi jer nitko nije lud da dolazi po bilo kakvu zabavu kraj poluzavršene pozornice bez trunke hlada i bilo kakvog popratnog sadržaja. Planirani kafići, kino i sunčališta plaćeni su pet milijuna kuna, no još uvijek se postavljaju. Dodatnih 5,3 plaćena su pješčana igrališta te priključci za struju i vodu. I tako se još jedna Bandićeva ingeniozna zamisao pretvorila u debakl kojeg najbolje ilustrira informacija o (ne)odazivu građana.

Ronald Gorsic / CROPIX

Ljeto na Savi posljednji je tako u nizu gradonačelnikovih velebnih zamisli koje je uništila realnost. Naš je gradonačelnik s njom često u sukobu iz kojeg često izvuče deblji kraj.
Slično se događa i sa sljemenskom žičarom koju čekamo više nego što su u onoj drami čekali Godota. Bandić je početkom godine simbolički sjeo u bager i započeo radove na novoj sljemenskoj žičari. Bit će gotova za 445 dana, kazao je tada. Prošao je već 171 dan, a kraj radova ćemo najvjerojatnije dočekati u proljeće 2021. , taman pred lokalne izbore. Zahvati oko žičare, uključujući i obnovu tramvajske pruge Mihaljevac-Dolje koštat će nas oko 500 milijuna kuna.

Gradonačelnika-bageristu strašno su naljutile kritike gradskih oporbenjaka da je sljemenska žičara skuplja od one u Alpama i čak četiri puta skuplja od sarajevske. Za to postoje jako dobri razlozi, odgovorio im je.

Kada bismo stali nabrajati sve nadobudne gradonačelnikove projekte koji se realiziraju sporo ili nikako, potrošili bismo dosta živaca i vremena, ali ima ih nekoliko koji su 'vječni', odnosno spadaju u predizborna obećanja koja besramno vadi iz rukava pred svake izbore računajući na kratko pamćenje građana.

Dagan Matić/Cropix

U Stubake smo već odavno trebali ići tunelom kroz Medvednicu, jutarnje prometne gužve izbjegavati vožnjom gradskim metrom, liječiti se u sveučilišnoj bolnici, školovati klince u kampusu Borongaj. Pohlepni taksisti koji pred aerodromom vrebaju turiste trebali su već odavno u ropotarnicu povijesti jer su se putnici s Franje već odavno trebali voziti tramvajem do Kvatrića.

Gradski je promet trebao biti rasterećen, izgrađen novi stadion, novi mostovi (njih komada osam), neboderi, kulturne ustanove, garaže, a u planu je bila čak i nova zelena potkova. Sava je već odavno u Zagrebu trebala biti plovna, Paromlin, Gredelj i Blato revitalizirani, a grad je trebao dobiti i muzejsku četvrt.

Zadužio se 300 milijuna

Ništa od navedenog nije se ostvarilo, a vjerojatno i neće pa se pitamo dela li uopće naš gradonačelnik, a ako dela - što točno i za koga. Dok se on tako zanosi svojom megalomanijom kojom uspješno hrani bujnu maštu svojih birača, grad kojim upravlja nalazi se u ozbiljnim problemima zbog svakodnevnih, komunalnih briga koje je u gradnji svojih Potemkinovih sela skroz smetnuo s uma.

Oko 100.000 stanovnika Novog Zagreba tako je prošli tjedan ostalo bez vode. Građani su bili prisiljeni u trgovinama kupovati flaširanu kako bi mogli obavljati najosnovnije ljudske potrebe. Vodovodna cijev pukla je oko 9 sati, a stanovnici Novog Zagreba dobili su pitku vodu tek oko 18.30, dok je u nekim dijelovima kriza potrajala dulje od 24 sata.

Bruno Konjevic / CROPIX

„Nemojte stvarati paniku. Kakav velik dio grada bez vode? Da je velik dio grada bez vode, ja bih skočio kroz prozor“, uvjeravao je novinare na presici Bandić.

U Zagrebu vodovodna cijev pukne svako malo, a razlog tomu su dotrajale cijevi koje nisu mijenjane još iz vremena Marije Terezije te nisu predviđene za toliku potražnju i sve veći broj kućanstava kojima se neprestano povećava broj. Stanovi se grade i prodaju, no infrastruktura ostaje nepromijenjena što je put u propast.

Iz zagrebačke vodovodne mreže svakodnevno iscuri više od 40 posto vode koja se povuče iz vodocrpilišta. Ovaj stravičan podatak nedavno je objavio Index. Bandić je, stoji dalje u tekstu, prije 12 godina na Londonskoj burzi prodao 300 milijuna eura gradskih obveznica (čitaj: zadužio se) uz obećanje da će novac biti uložen u obnovu vodovoda i širenje plinske mreže.

To se nikada nije dogodilo, a ubrzo je otkriveno da je samo 4,8 milijuna kuna otišlo na sanaciju vodovoda. Ostatak je, piše Indeks, potrošen na spašavanje gradskog proračuna i megalomanske projekte – Gredelj, Zagrepčanka i Sopnica.

Postavljaju skele i prave se da rade

Veliki problem koji već dugi niz godina Bandić bezuspješno pokušava riješiti je smeće. Već smo se navikli na to da nam je grad s vremena na vrijeme zatrpan smećem, a nova muljaža trenutno se odvija oko uvođenja kanti za razvrstavanje otpada te postavljanja novih 15.000 kanti za smeće.

Nove kante zamijenit će stare, a Telegram je nedavno otkrio da za kante jednu cijenu govori gradonačelnik, druga piše u elektronskom oglasniku javne nabave, a trećom barata Grad Zagreb. Bandić je tako kazao da će postavljanje novih kanti koštati 35 milijuna kuna, u elektronskom registru javne nabave koji pokazuje da je projekt sklopljeni s tvrtkom Kova d.o.o. piše da sve košta 45 milijuna kuna, dok su na Telegramov upit iz Grada Zagreba odgovorili da je ukupna cifra 6 milijuna kuna. Tko je tu lud? Čini nam se građani koji već 20 godina izabiru gradonačelnika koji se ne brine o najosnovnijim komunalnim potrebama grada kojim upravlja.

Ronald Goršić/CROPIX

I šetnja Zagrebom i to centrom grada odnedavno je opasna po život jer se s većeg djela zgrada izgrađenih krajem 19. stoljeća guli fasada i pada na slučajne prolaznike i automobile. Klaićeva, ulica gdje se nalazi dječja bolnica nedavno je bila oblijepljena plakatima koji upozoravaju na odron, a isti problem događa se u Krajiškoj, Preradovićevoj, oko Britanca i drugdje.

Iako gradski oci tvrde suprotno, Zagreb je jedan od najzapuštenijih gradova u Europi, barem što se tiče održavanja fasada u centru i njegovoj okolici. U planu je bilo do 2027. obnoviti pet tisuća fasada diljem grada, no zasad su samo – postavljene skele. Na Britancu su skele stajale oko 26 mjeseci, a onda su maknute bez da je na njima obavljen i jedan građevinski zahvat, otkrio je Telegram. Besmisleno postavljanje skela na Britancu platili smo pola milijuna kuna.

Ivica Kičmanović iz Pogane Vlake

Skele su postavljene, a potom rastavljene bez da su započeti ikakvi radovi i drugdje u centru. Najluđa stvar u svemu je objašnjenje Joška Jakelića, šefa GSKG-a. on je naime ustvrdio da su skele postavljene kako bi se stanare motiviralo 'da se što prije uključe u obnovu svojih pročelja'.

Problemi se gomilaju u gradu, a gradonačelnik za njih ima sve manje kreativnih rješenja. Pri kraju ej i strpljenje građana.

„Zašto je tome tako? Zagreb je jednostavno prerastao Milana Bandića, kao što je Agrokor prerastao Ivicu Todorića ili Pevec Zdravka Peveca. Ovako velik i kompleksan sustav zahtjeva ozbiljnog, kompetentnog i modernog gradonačelnika, a ne mikro menadžera kao što je Milan Bandić.

Željko Puhovski/CROPIX

Netko tko odlučuje o stavljanju zakrpa na cesti ili brine oko šišanja trave i zapošljavanju čistačice i njenom koeficijentu, nije u stanju s vrha upravljati sustavom europske metropole.
I toga nam je dosta! Svakim danom nastavka bandićevaca, radi se šteta zbog neznanja i nečinjenja, a grad sve više zaostaje. Vrijeme je da Milan Bandić ode kako bi Zagreb krenuo napredovati“, ustvrdio ej nedavno gradski zastupnik Renato Petek.

„Gradio bi ”Beograd na vodi” u Zagrebu, još jedan megalomanski projekt upitne transparentnosti, a nije u stanju u 15 godina riješiti ruglo koje gleda kroz prozor svog ureda“, zaključio je.
Milan Bandić svojski se trudi da ga povijest upamti kao jednog od najvećih gradonačelnika koje je grad pod Sljemenom ikada imao, da se njegovo ime spominje uz Amruševo, Heinzelovo, Holjevčevo… Oduvijek su velike bile ambicije hercegovačkog Ivice Kičmanovića iz Pogane Vlake.

Bandić nikada neće biti Holjevac. Iako, oba gradonačelnika imaju svojih sličnosti. Obojica nisu rođeni Zagrepčani, obojica su bili članovi partije i obojica su bila opsjednuta gradnjom preko Save. Međutim, Holjevčev Novi Zagreb ušao je u povijest kao primjer socijalističkog arhitektonskog čuda. Iza Bandića će ostati milijunske afere i loše sklepane novogradnje koje će prvi jači potres pretvoriti u prah.

Zagreb

Milan Bandić

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter