ispovijest liječnika hitne pomoći

'Skakao sam u smrznutu vodu i izvlačio ženu iz auta. Mlade liječnike nitko ne educira, najviše učimo sami što je stresno za nas, a može biti pogubno za pacijenta'


Mia Peretić
14.08.2018.21:00
'Skakao sam u smrznutu vodu i izvlačio ženu iz auta. Mlade liječnike nitko ne educira, najviše učimo sami što je stresno za nas, a može biti pogubno za pacijenta'
Ranko Suvar / CROPIX/ Ilustracija

sažeto

Pisali smo o glavi na čelu sustava, ali i o glavama koje zbog očiglednih rupetina u njemu nastradaju. No, nismo željeli zaobići liječnike Hitne pomoći, ljude kojima treba skinuti kapu


Mia Peretić
14.08.2018.21:00

Nakon što se u protekla dva dana pisalo o smrtnim slučajevima u Zaprešiću, gdje je 18-godišnji mladić na rukama slučajnih prolaznika preminuo na ulici nakon što je prvi puta stigla Hitna bez doktora (a prema svjedoku i bez defibrilatora), a u drugom je pokušaju, 15-ak minuta kasnije, stiglo opremljeno vozilo, za nesretnog dečka, nažalost, prekasno, dobili smo i potvrdu onoga što je svima već dugo vremena bilo jasno: ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik u priopćenju je otkrio da nemaju dovoljno timova. 

Napokon i glas ministra

O smrtnim slučajevima u Zaprešiću i Jastrebarskom danas se u Splitu napokon oglasio ministar zdravstva Milan Kujundžić, piše N1.

Robert Fajt / CROPIX

Na pitanja je odgovarao, bit ćemo malo bezobrazni, po principu nije drek nego se pas posrao ili nije šija nego vrat. Osim uobičajenih fraza poput "pričekajmo nalaze inspekcije pa ćemo sukladno njima postupiti" i izraza sućuti koji su pravovremeni bili jučer, a ne danas, konačno mu više nije kompliment što nam liječnici odlaze. Dapače, sada se to najednom čini kao veliki problem:

"Tim čini liječnik, medicinska sestra i vozač, manji je problem cijena, veći je što nemamo liječnika. Raspisali smo natječaj za šezdeset specijalizacija za hitnu medicinu, ali nije se javio dovoljan broj kandidata. To je jedan od problema. Takvi su trendovi u svijetu da ljudi idu sve manje studirati, a problem koji imaju druge zemlje u tranziciji je što nam bogate zemlje kradu liječnike", rekao je ministar.

Zločestim grabežljivim zemljama unatoč, Kujundžić svoju odgovornost u cijelom slučaju ne vidi, bar ne sada. Interesantno je, zapravo, gdje točno vidi odgovornost:

"Ja ne diskutiram nikada na razini dnevne politike i prebacivanja loptica. Odgovornost je svih nas u državi. Svi Hrvati su odgovorni za zdravstveni sustav i ja držim da ga svi trebamo popravljati i čuvati". 

Na samu logiku da hitna iz Jastrebarskog ide u Zaprešić koji je 40 kilometara udaljen, ministar novinare ispravlja da nije 40, već 29 kilometara, ali, kaže, to je manje bitno. Ulijeću timovi koji su najbliži slobodni. 

Iskustvo liječnika Hitne pomoći: "Skakao sam u smrznutu vodu, izvlačio utopljenicu iz auta, a najviše bi volio da smo imali više edukacije"

Pisali smo o glavi na čelu sustava, ali i o glavama koje zbog očiglednih rupetina u njemu nastradaju. No, nismo željeli zaobići treći ključni faktor, a to su liječnici Hitne, ljudi kojima u svakom pogledu treba skinuti kapu, što zbog mukotrpnog obrazovanja, što zbog činjenice da naprosto trebaš biti genijalac ili luđak kako bi radio u ovako "organiziranom" zdravstvu.

Cropix

Razgovarali smo s mladim liječnikom, sada specijalizantom, koji je s nama podijelio svoje 6-mjesečno iskustvo rada u Hitnoj pomoći. Dulje nije izdržao, jer, kako kaže, posao je jako težak, a ponajprije iznimno stresan:

"Radio sam u manjem mjestu blizu Bjelovara, do bolnice sam putovao 40 minuta. Plaća je bila u redu, skupi se puno smjenskog rada i dežurstava, no, nakon svega proživljenog, novac mi je bio najmanja satisfakcija", prisjeća se.

"Pamtim tri najteža slučaja: utapanje jedne žene nakon što je sletjela autom u kanal. Hitna pomoć je prva stigla, potom vatrogasci, ali nakon 10-15 minuta, pa sam ja započeo izvlačenje utopljenice iz auta po zimi. Drugi slučaj je pokušaj ubojstva žene. Zadobila je udarac u glavu i preminula u bolnici. To mi je više bilo emocionalno teško nego fizički ili liječnički. Treći slučaj je poziv zbog stradavanja čovjeka na kojeg je palo drvo (imao je ozlijeđenu kralješnicu i rebra). Dolazili smo po njega usred šume, i vozili ga tako po rupama i nepristupačnom terenu što nikako nije bilo dobro zbog ozlijeđene kralješnice koja se mogla dodatno pomaknuti i paralizirati čovjeka. Po meni je u takvim slučajevima trebalo pacijenta prevesti helikopterom", nabraja nam samo neka od iskustava koja je doživio prilikom rada.

Opreme je bilo, ali s njom treba znati i raditi

Kako se u zaprešićkom slučaju pisalo o vozilu koje je navodno stiglo bez opreme za oživljavanje, pitali smo ga što je on imao na raspolaganju.

"Za napredno održavanje života smo imali defibrilator, osnovne lijekove i kisik. Nismo imali opremu za intubaciju, niti sam ja bio izučen to raditi. Radio sam to nekoliko puta na edukaciji iz Advanced life supporta, gdje sam vježbao na lutki i možda sam tijekom staža to dva puta probao na živom čovjeku", kaže nam.

Dakle, od edukacije je prošao samo navedeni tečaj koji je bio organiziran u sklopu fakulteta, a na njemu volontiraju sami studenti medicine. Nije bio obavezan, već prepušten na volju svakom pojedincu i budućem liječniku. Drugi najveći problem je što nije imao nikakav nadzor:

"Mislim da mladi liječnici nisu dovoljno educirani za rad u hitnoj, najviše se uče sami kada počnu raditi što je vrlo stresno za liječnika, a može biti pogubno za pacijenta. Najviše ti pomažu tehničari koji imaju više iskustva od tebe. Neke ispostave Hitne poput Zagreba ili Istre, imaju bolje pripreme za liječnike koji počinju", smatra doktor. 

ILUSTRACIJA / Darko Tomas / CROPIX

Po njegovom mišljenju u sustavu Hitne pomoći treba uvesti obvezan tečaj za sve liječnike koji će tamo raditi, a koji će trajati dulje od tri dana. Staž im jednostavno nije dovoljan. Također, kaže nam da bi trebalo educirati ne samo liječnike, nego i tehničare i medicinske sestre da rade kao što vani rade paramedics, medicinsko osoblje koje radi na hitnim intervencijama. Jer stvari koje ovdje samo liječnik radi, vani rade i tehničari".

Osim odlaska u inozemstvo, koji je glavni razlog zašto nemamo dovoljno liječnika hitne medicine?

Kao što je i ministar danas napomenuo, na natječaj za specijalizacije hitne medicine nije se javio dovoljan broj kandidata. Zanimalo nas je zašto je to tako.

"Na poziv ulazimo u kuće pacijenata gdje se nekad dogodi da ljudi budu agresivni ili nas napadne obitelj pacijenta koji nije preživio reanimaciju. Uglavnom prvi smo na udaru, a nemamo nikakvu zaštitu. Možemo eventualno zvati policiju ako im dispečer prethodno javi koliko je situacija ozbiljna. Srećom, to se ne događa baš često. Sve u svemu, ima liječnika koji vole rad u hitnoj i dobro im je tako kako jest. No, načelno govoreći, liječnici se tamo ne zadržavaju dugo jer se obično žele dalje specijalizirati u određenom polju medicine koja ih zanima, zatim jer je rad u hitnoj stresan, izrazito dinamičan, a nekad i riskiraš vlastiti život", zaključuje liječnik.

hitna pomoć

liječnici

iskustva

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter