UOČI NOVOG ZAKONA

Pitali smo studente znaju li da dolazi nova, stroža regulacija njihovog rada, a popričali smo i o poslodavcima koji im ne plaćaju


Tomislav Kukec
18.06.2018.19:00
Pitali smo studente znaju li da dolazi nova, stroža regulacija njihovog rada, a popričali smo i o poslodavcima koji im ne plaćaju
Cropix

sažeto

Već sutra Hrvatski sabor trebao bi raspravljati o novom Zakonu o studentskim poslovima, evo što o tome kažu oni kojih se zakon najviše tiče


Tomislav Kukec
18.06.2018.19:00

Hrvatski sabor ovog bi tjedna trebao donijeti novi Zakon o studentskim poslovima, prvi legalni dokument koji regulira to područje od 1996. naovamo. 

Riječ je o tržištu na kojem se godišnje, prema nekim procjenama, 'okrene' više od milijarde kuna, pa je jasno da ga je neophodno dobro regulirati. Novi zakon trebao bi biti mnogo stroži kada je zaštita studenata u pitanju, a najavljuje se i uvođenje posebne inspekcijske službe čiji bi posao bio nadziranje tog tržišta rada. 

Zakon je predložila Vlada, a jedna od najvećih izmjena odnosi se na izvanredne studente. Naime, stupi li novi propis na snagu, ubuduće će preko studentskih ugovora moći raditi svi studenti, redovni i izvanredni. 

Isplata 15 dana od obavljenog posla

Velik dio studenata svoje skromne budžete nadopunjava radeći različite poslove, zbog čega je ovo područje važno regulirati, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak napomenula je u izjavi za Hinu kako se studentski rad dosad regulirao zastarjelim pravilnikom iz 1996. godine. 

Predloženi zakon definira obveze naručitelja posla, uključujući isplatu minimalne satnice, pravo studenata na 50 posto veću satnicu za rad vikendom i blagdanima te obvezu da posredniku za račun studenta isplati naknadu najkasnije 15 dana od završetka posla. Novost je i da poslodavac koji studentu da 'poslovno uvjetovani otkaz', a uglavnom je, dakle, riječ o poslodavcima koji smatraju da im taj student više ne treba jer im je višak ili se smanjio opseg posla, neće moći zaposliti novog studenta na istom poslu idućih šest mjeseci. 

Kako bismo ustanovili kakvo je stanje sa studentskim poslovima danas, zaputili smo se u zagrebački Studentski centar. Iako studenti koji rade različite poslove uglavnom nisu imali pojma da se sprema novi zakon koji će regulirati njihov rad, donošenje zakona pozdravljaju. 

'Neplaćanje je najveći problem'

Student posljednje godine informatike Viktor (25) s razlogom se može smatrati jednim od veterana studentskog rada. Naime, studira već šest godina i čitavo to vrijeme uzdržava se svojim radom, a kaže kako je prošao razne poslove i različite poslodavce. 

"Prije nekoliko godina bilo je normalno raditi i za 15-16 kuna po satu. No, cijene su se malo promijenile. Iako još uvijek ima poslova koji se oglašvaju za taj novac, mislim da se više nitko ne javlja ako nije ponuđeno barem 20 kuna po satu", objašnava Viktor koji je u svojoj studentskoj karijeri prošao doista velik broj poslova. 

"Radio sam kao konobar, u restoranima brze hrane, a najteže je bilo na utovaru i istovaru robe iz kamiona. To su teški fizički poslovi. Najlakše mi je bilo kada sam novac zarađivao ubacujući podatke u baze podataka, to je jednostavan i lagan uredski posao, a da se zaraditi", govori nam Viktor. 

Pozdravlja donošenje novog zakona jer su, kaže, poslodavci uvijek najveći problem. 

"Zapravo, najviše je slučajeva gdje te ne plate. Onda se moraš obratiti Student servisu koji rješava taj problem. Ali, dok ti to sve napraviš i dok oni uspiju izvući novac, zna proći i po dva i pol mjeseca. A tebi taj novac hitno treba jer nemaš kune u džepu i radio si kako bi si platio hranu i smještaj. To su česti problemi i nimalo ugodne situacije. Srećom, Studentski centar to dobro rješava i osjećamo da nas dobro štite, ali najgore je to vrijeme koje proše dok se konačno ne naplatiš", sikreno će student. Dodaje da, kada bi radio po cijele dane, može zaraditi oko 4.000 kuna. 

'Novac nam treba, a on kasni'

"Ali onda nemaš vremena ni za što, odnosno, nemaš vremena studirati", ističe. 

Slično razmišljaju i njegove kolegice koje kažu kako se na studentskim poslovima, uz malo truda, da zaraditi, ali se slažu da je zaposlenja potrebno bolje regulirati. 

"Uglavnom radim kao konobarica i nemam primjedbi. Ali često mi se dogodilo da isplata kasni. Ne znam tko je tu odgovoran, SC ili poslodavci, ali svakako nije u redu jer nama taj novac treba, on je razlog zbog kojeg radimo", govori. 

Primjećujemo kako su zidovi Studentskog centra oblijepljeni oglasima za sezonske poslove na Jadranu. Traži se sve, od konobara i pomoćnih kuhara do domara, sobarica, pa čak i hotelskih portira. Potražnja na Jadranu golema je, jer je velik broj iskusnih radnika iselio iz zemlje, pa su hotelski lanci, kafići i restorani primorani posegnuti za studentskom radnom snagom. Slična je situacija i u internet bazi poslova Student servisa. Letimičan pogled na ponudu pokazuje da je barem 7 od 10 oglašenih poslova - na Jadranu. A onda nam zagrebački studenti otkrivaju tko točno može najviše zaraditi. 

"KIF-ovci! Evo, tu vam je jedan", smiju se i upiru prstom na jednog mladića. KIF-ovci se odnosi na studente Kineziološkog fakulteta, buduće profesore tjelesne kulture, koji navodno zarađuju najviše od svih studenata. Naime, oni često pružaju usluge osobnog trenera u fitness centrima, a znaju davati i individualne poduke pa se, iznenađujuće, upravo njihova struka među studentima danas gleda kao najunosnija, barem kad su studentski poslovi u pitanju. 

Stoga uvođenje novih pravila igre pozdravljaju svi studenti, nadajući se kako će novim zakonom njihova prava biti još bolje zaštićena. Drugo im, kažu, ne treba jer ističu da poslova za studente ima napretek, pa, kako su nam rekli, nitko tko stvarno želi raditi ne može reći da nije mogao pronaći posao.

studenti

studentski poslovi

studentski rad

prekarijat

Zakon o studentskim poslovima

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter