Usporedili smo 1998. i 2018.

Skoro pola milijuna nas je manje, do juga se 'jahalo' tri dana, puno se više razvodimo, predsjednik nije nosio 'kockice', ali je određivao sastav


Daniel Radman
11.07.2018.17:00
Skoro pola milijuna nas je manje, do juga se 'jahalo' tri dana, puno se više razvodimo, predsjednik nije nosio 'kockice', ali je određivao sastav
Robert Belosevic / Arhiva CROPIX

sažeto

Odgovorili smo na pitanje kako se živi u Hrvatskoj kad 'vatreni' haraju Svjetskim prvenstvom


Daniel Radman
11.07.2018.17:00

Pobjedom nad Nizozemskom hrvatski nogometaši prije točno dvadeset godina zaključili su nastup na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj, vrativši se s brončanom medaljom oko vrata. Generaciju predvođenu kapetanom Zvonimirom Bobanom ima priliku nadmašiti ova s Lukom Modrićem na čelu, a mi smo odlučili provjeriti koliko su se standard, a i druge društvene prilike promijenile u Hrvatskoju odnosu na "legendarnu" 1998. godinu.

Stanovništvo – 1998. bilo je čak 400.000 Hrvata više

Robert Belosevic / Arhiva CROPIX

Jedna od rijetkih stvari koje su prije bile bolje su demografske prilike. Hrvatska je prema podacima Državnog zavoda za statistiku imala 4,5 milijuna stanovika, danas ih je službeno 400.000 manje. Kako se mnogi iseljenici ne odjavljuju prilikom odlaska možda nas "od Prevlake do Dunava" ima još i manje.

Plaće su danas puno više, ali benzin je bio povoljniji

Davor Pongracic / Arhiva CROPIX

Prosječna plaća u toj 1998. iznosila je 2.649 kuna, u odnosu na aktualnih 6.220 iznos se čini stravično nizak. Statistički plaće su narasle 2,34 puta, ili, ako vam tako bolje dočarava, tadašnji prosječni radnik zarađivao je 40 posto u odnosu na današnjeg. No, nije sve bilo tako skupo, recimo benzin je tada koštao 3,87 kuna, danas je litra 10,36. S današnjom prosječnom plaćom, ma koliko bila veća od one iz 1998., možete kupiti 600 litara benzina, prije 20 godina se moglo 684 litara.

Automobil posjeduje dvostruko više građana

Dragan Matic / Arhiva CROPIX

Broj automobila povećao se za 40 posto u odnosu na 1998., no od suhoparnog podatka da je nekad bilo registrirano 952 tisuće, a danas 1,596 milijuna automobila daleko više govori broj automobila na 100 stanovnika. Nekad je, statistički gledano, svaki peti Hrvat posjedovao automobil – imali smo 21 automobil na 100 stanovnika (makar se tu trebaju oduzeti i poslovni, odnosno drugi automobili istog vlasnika), a danas 100 stanovnika posjeduje 39 automobila.

S modernom tehnologijom bili smo na vi, sad smo se zbližili

Robert Belosevic / Arhiva CROPIX

Prije 20 godina 361 tisuća Hrvata koristilo je mobilne telefone, koji tada još nisu bili "pametni", danas mobitela imamo više nego stanovnika – aktivno je 4,41 milijun brojeva. No, ako se mobiteli udesetorostručili, što tek treba reći za korisnike interneta: brojka se povećala za 36 puta! Tada je skromnih 39 tisuća Hrvata koristilo blagodati mreže, danas ih je 1,4 milujuna.

Ako nismo pametniji, barem smo obrazovaniji

Ranko Suvar /CROPIX

Jedan od najvećih skokova zabilježen je u broju diplomiranih. Dok se prije 20 godina svega 13,286 moglo pohvaliti sa "svježom" diplomom, sad je ta brojka skočila na 32,595 novodiplomiranih godišnje. Osim toga, danas 32 posto Hrvata rade kao visokooborazovane osobe, dakle skoro svaki treći, nekad je bilo 23,5 VSS-ovaca ili tek nešto više od svakog petog zaposlenog.

Nekad je ljubav duže trajala...

Dragan Matic / Cropix

Broj razvoda drastično je skočio unatrag 20 godina. U godini Svjetskog prvenstva u Francuskoj raspalo se 3.902 braka, u zadnja 365 dana "pukla je ljubav" između 6.265 bračnih drugova. 

Turisti nas nisu živcirali, svakog gosta smo željno iščekivali

Goran Sebelic / CROPIX

Hrvatska je tada još morala peglati imidž ratom zahvaćene države, pa broj od 4,1 milijun stranih turista koji su posjetili našu zemlju i nije bio toliki neuspjeh, a treba istaknuti kako je skoro svaki četvrti bio – Slovenac. S obzirom da sezona tek kreće zahvalnije je te brojke usporediti s prilikama iz 2017., kada ih je stiglo 15,59 milijuna. U međuvremenu se povećao i broj domaćih turista, i to za pola mijuna. 

Nije bilo Dalmatine, do juga se 'jahalo tri dana'

Paun Paunovic / CROPIX

Tri godine poslije "Oluje" ceste prema Dalmaciji bile su daleko od savršenog stanja. Automobilom se od Zagreba do Splita išlo i više od pet sati, danas se divljom vožnjom može stići za dvostruko kraće vremena. Što tek Dubrovčani trebaju reći, kad su Boban i društvo dobivali broncu oko vrata, do Zagreba su se teglili deset sati, danas im je šest sasvim dovoljno.

Danas je hit Ultra, te godine su bili The Rolling Stones i Severina

Hrvatska tada, kako je to volio govoriti HTV-ov glazbeni doajen Ante Batinović, još nije bila "upisana na koncertnu mapu Europe". Domaći glazbenici drmali su tih godina, Severinina "Djevojka sa sela" bila je apsolutni hit i neslužbena himna "vatrenih". Konkurenciju će naši rokeri i estradnjaci dobiti tek početkom dvijetisućutih, kada velika svjetska imena, a i regionalne cajke, počinju dolaziti na redovnoj bazi. Ipak, te 1998. na zagrebački hipodrom stigli su The Rolling Stones što je tada bio "hype" događaj usporediv s aktualnom Ultrom. 

Predsjednik nije nosio 'kockice', ali je određivao sastav

Robert Belosevic / Arhiva CROPIX

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, poput njegove nasljednice Kolinde Grabar Kitarović, išao je na utakmice Svjetskog prvenstva, no u loži je bio u puno decentnijem izdanju. I on se družio s reprezentativcima, ali za razliku od predsjednice koje banula poslije utakmice, Tuđman je znao ručati s igračima uoči utakmice! Kružile su priče i da je znao određivati sastav. Zapravo, priče je potaknuo sam izbornik Ćiro Blažević koji je svojedobno izjavio da je Tuđman, kad su kartali, bacio karte na stol i prekinuo igru čim je čuo da neće braniti njegov miljenik Dražen Ladić

2018.

usporedba

1998.

Podijeli članak