inflacija neradnih dana

Slavimo li danas najbesmisleniji blagdan? Ne, ali samo zato što ga možemo spojiti s prethodnim!


Daniel Radman
25.06.2018.10:00
Slavimo li danas najbesmisleniji blagdan? Ne, ali samo zato što ga možemo spojiti s prethodnim!
Sandra Simunovic / CROPIX

sažeto

Evo malih crtica koje vam mogu pomoći da shvatite što se krije iza ove zbrke oko blagdana


Daniel Radman
25.06.2018.10:00

Dan državnosti u Hrvatskoj, znat će oni koje pamte devedesete, nekada se slavio se 30. svibnja. Bio je to spomen na utemeljenje prvog demokratski izabranog Sabora 1990. godine, a već godinu poslije slavnog događaja taj dan proglašen je praznikom. I tako je bilo sve do jeseni 2001., kada vladajuća koalicija na čelu s tadašnjim premijerom Ivicom Račanom kreće u izmjenu Zakona o državnim blagdanima. Na našu radost izmjenama smo dobili jedan neradni dan više (godinu poslije dobit ćemo i dva), ali i potpunu konfuziju oko pitanja što se zapravo slavi.

Pa, ako ste i sami konfuzni oko toga što se slavi - a onako, slobodno rečeno, danas slavimo "rođendan Hrvatske" - evo i malih crtica koje vam mogu pomoći da shvatite što se krije iza ove zbrke oko blagdana.

Uveli smo smo novi blagdan, a zadržali stari s promijenjenim datumom

Tomislav Kristo / CROPIX

Desnica Račanu svašta zamjera, ali činjenica je da je za njegova mandata Hrvatska dobila još jedan državni praznik, Dan neovisnosti, koji se slavi u listopadu i koji je pridodan postojećim blagdanima, Danu državnosti te Danu pobjede i domovinske zahvalnosti. Za usporedbu, Nijemci slave tek Dan ujedinjenja. Dakle, našli smo triput više razloga da ističemo zastave negoli Nijemci.

Krivac za blagdan je – Hollywood!

Ako pitate Slavena Leticu, krivac za to je predlagatelj izmjena zakona, liberal Ivo Škrabalo. On je, smatra Letica, kao filmski redatelj bio veliki ljubitelj Hollywooda, pa je htio blagdan po uzoru na Amerikance, upravo taj novi Dan neovisnosti. Kako se u procesu izmjene zakona utvrđivalo zašto bi se nešto trebalo slaviti, došlo je do (ispravnog) zaključka da 30. svibnja baš i nema nekakve veze s hrvatskom državnosti, pa je i stari datum postojećeg Dana državnosti promijenjen.

Kada je zapravo rođendan Hrvatske?

CROPIX

Sabor je 25. lipnja 1991. usvojio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a tadašnji predsjednik (Sabora, ne države) Žarko Domljan slavodobitno je izjavio: "Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život". No, formalno gledajući, i ovaj datum je sporan jer je odluka Sabora bila "zamrznuta". Iako se hrvatska neovisnost - iz perspektive povijesti – dogodila "jučer", teško je uopće utvrditi koji bi dan trebali smatrati državnim rođendanom. Otud i tolika konfuzija.

Mnogi žale za 30. svibnja, zašto se ne vrati datum?

Odgovor na ovo pitanje treba potražiti na Trgu žrtava fašizma 4, gdje se održavaju sastanci HDZ-ove vrhuške. S obzirom da brojni članovi stranke zamjeraju seljenje datuma s 30. svibnja na 25. lipnja, predsjednici HDZ-a – i Ivo Sanader i Tomislav Karamarko – obećali su da će ispraviti ono što je promjenjeno "detuđmanizacijom", kako su tvrdili. No, kad bi došli na vlast, postali bi nekako zaboravni.

Ima jedna dobra stvar – imamo nešto zajedničko sa Slovenijom!

Leon Vidic / DELO / CROPIX

Dan državnosti zanimljiv je podsjetnik na dobrosusjedske odnose sa Slovenijom. Istog dana slavimo ovaj državni blagdan jer su i parlamenti istog dana donijeli praktički istu odluku, a dan poslije su se i međusobno "ispriznavali". Iz današnje perspektive i odnosa na najvišoj političkoj razini to nam sada zvuči kao čista utopija.

Ivo Sanader

Tomislav Karamarko

Dan državnosti

Ivica Račan

državni blagdan

Slaven Letica

Ivo Škrabalo

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter