foto, video: 10 pitanja za HGSS

Spašavaju turiste u japankama, bicikliste s litice, ljude koji lampama signaliziraju zvijezdama, a zove ih i ekipa kojoj je bura odnijela robu


Mia Peretić
30.03.2019.14:00
Spašavaju turiste u japankama, bicikliste s litice, ljude koji lampama signaliziraju zvijezdama, a zove ih i ekipa kojoj je bura odnijela robu
HGSS

sažeto

Ako pročitate da je "Poljak u japankama krenuo na Biokovo", znat ćete da je zdrav i siguran jer su na intervenciju izašli naši HGSS-ovci


Mia Peretić
30.03.2019.14:00

Kiša ili snijeg, rijeka ili planina za njih nisu samo padaline i dijelovi prirode već vrijeme i mjesto rada. Kada zagusti, oni su tu, uvijek spremni na intervenciju i po gotovo nemogućim uvjetima. Ako pročitate vijest da je "Poljak u japankama krenuo na Biokovo", znat ćete da je zdrav i siguran jer su na intervenciju izašli naši pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja.

Ekipa HGSS-ove Komisije za informiranje i analitiku, glavni i odgovorni za one urnebesne statuse kojima na zanimljiv i duhovit način pozivaju ljude na oprez, rekla nam je kako se postaje HGSS-ovac, kakvih intervencija imaju najviše, te jesu li turisti u japankama iznimka ili pravilo.

Kako se postaje HGSS-ovac, možete li nam opisati proces?

Osnovni kriterij za primanje u članstvo HGSS-a je da kandidat/tkinja mora biti registrirani član nekog od planinarskih društava i klubova u Hrvatskom planinarskom savezu (HPS), a svojom aktivnošću, iskustvom, postignutim rezultatima i perspektivnošću treba se izrazito isticati u nekoj od planinarskih specijalnosti u HPS-u: prvenstveno u alpinizmu i ostalim penjačkim disciplinama, speleologiji ili planinarskom skijanju.

Očekuje se da ima završenu specijalističku školu tih djelatnosti, pripadajuće tečajeve, kao i stručno zvanje u HPS-u (alpinist, speleolog, planinarski skijaš). 

Članstvo u HGSS ostvaruje se kroz sastavne jedince koje se zovu stanice. U stanici se postaje članom nakon što kandidata predlože dva gorska spašavatelja, svoj prijedlog obrazlože u pisanom obliku uz koji je i pisana izjava kandidata da dragovoljno želi postati član HGSS-a, te većinskom odlukom o prijemu donesenom putem glasovanja u kojem sudjeluju samo gorski spašavatelji te stanice.

Kandidat je primljen u stanicu u statusu pripravnika, a spašavateljom postaje nakon završetka prvog od tri obvezna tečaja (obveznog školovanja): tečaj ljetnih tehnika spašavanja, tečaj zimskih tehnika spašavanja i tečaj speleospašavanja. Nakon završenog školovanja koje u prosjeku traje tri godine, na prijedlog stanice, pripravnik pristupa ispitu za gorskog spašavatelja koji je cjelovit i zahtjeva točne odgovore na sva postavljena teoretska i praktična pitanja iz gorskog spašavanja.

Nakon položenog ispita postaje se gorskim spašavateljem, prima iskaznica i značka s brojem. Gorski spašavatelji imaju mogućnost daljnje specijalističke obuke: za helikoptersko spašavanje, za upravljanje potragama, za voditelja potražnog psa, za spašavanje iz potopljenih speleoloških objekata.

hgss

Koje uvjete morate zadovoljiti, od fizičke spreme do psihičkih osobina?

Osim tog osnovnog kriterija, kandidat/tkinja mora biti punoljetan, ali ne i stariji od 30 godina, fizički i mentalno zdrav, te se dragovoljno opredijeliti da će sve svoje vrijeme besplatno posvetiti spašavanju ljudskih života.

Što najviše volite u radu?

Najljepši osjećaj je onaj kada smo nekome svojim znanjem i sposobnošću pomogli. Da ne govorimo o situacijama u kojima smo nebrojeno puta nekome spasili život. Nakon takve akcije čovjek osjeti tu navalu emocija i adrenalina, postaje "zaražen" HGSS-om do kraja života. Osobno, taj osjećaj se može usporediti s rođenjem djeteta.

Koliko žena je u HGSS-u, ima li interesa da se priključe?

U HGSS-u je trenutno 140 kolegica (od nas 1000), a od kojih je 40 spašavateljica. Naravno da interes postoji i naše kolegice su potpuno ravnopravne u svim zadaćama i funkcijama. Ima ih u svim specijalnostima u HGSS-u, od onih koje su instruktori i demonstratori na tečajevima do letačica spašavateljica, kolegica koje su speleoronioci. Njihov rad u HGSSS-u nije nimalo neprimjetan već naprotiv, svakog dana su u svim pogledima rame uz rame s kolegama.

Kakve intervencije najčešće imate?

Vrlo je bitno napomenuti da u cijeloj Hrvatskoj imamo 25 Stanica HGSS-a i svaka od njih je na specifičnom terenu. Jako je teško usporediti intervencije Stanica.

Primjera radi HGSS Stanica Osijek i Makarska: spašavatelji iz Makarske često spašavaju ozlijeđene planinare s Biokova, dok u Slavoniji imamo često poplave i potrage za starijim, dementnim ljudima.

HGSS Stanica Zagreb pokriva skijalište na Sljemenu, oni često spašavaju ozlijeđene skijaše. Tako da je teško izdvojiti kojih intervencija ima najviše, one isto ovise o doba godine.

Ljeti imamo puno planinara i penjača na hrvatskim planinama, tako da se većina intervencija odnosi na njih. Zimi u ruralnim krajevima često padnu velike količine snijega, kad ljudima tamo zatreba pomoć, a kada ralice zakažu, tu mi uskačemo. U proljeće najviše posla imamo u poplavama, dok šume u jesen privuku puno kestenjara i gljivara koji se često izgube. 

Možete li opisati najopasniju intervenciju u kojoj ste sudjelovali?

Dosta naših akcija je opasno jer se krećemo na nepristupačnim terenima i u nepovoljnim vremenskim uvjetima, ali za nas je to potpuno prirodan okoliš i dugogodišnje školovanje. Iskustvom prenesenim od naših instruktora rizik u akciji uvijek svedemo na prihvatljivu mjeru.

U prilog tome ide i činjenica da u 69 godina uspješnog spašavanja nismo imali niti jedan smrtni slučaj nekog od naših članova niti teže ozljede prilikom akcija spašavanja.

Tko je rizičnija skupina kada je u pitanju spašavanje - domaći ili turistI - te kakve intervencije se najčešće događaju kada se radi o turistima? Je li točno da na planinu krenu u japankama?

Najrizičnije skupine, generalno govoreći, su mala djeca i stariji ljudi zbog povećanog rizika (zdravstveno stanje, osjetljivost organizma). Kada govorimo o turistima na njh otpada tek 15-20% naših akcija, a sve ostale akcije odnose se na hrvatske državljane.

Ono zbog čega su turisti pod povećalom je činjenica da se veliki broj turista slije u našu zemlju u vrlo kratkom vremenu i u sezoni kiselih krastavaca kada takve vijesti lakše dolaze do medija. S druge strane, naš je zadatak svojim kampanjama utjecati na sigurnost savjetujući ih i izvještavajući o poduzetim akcijama.

Iz tog razloga naše kampanje su ljeti intenzivne, jer u jako kratkom vremenu moramo doprijeti do njih i prenijeti im upute o pravilnom i odgovornom ponašanju u prirodi.

Istina je da godišnje imamo (od prosječno 800 akcija) tek nekoliko onih koje su pokrenute zbog japanki. To je više postao sinonim za ljude koji u planinu odlaze neadekvatno opremljeni.

Screenshot/HGSS

Možete li opisati najsmiješniji trenutak/poziv koji ste primili/doživjeli u akciji? 

U 69 godina postojanja vidjeli smo i čuli gotovo sve što možete zamisliti i onda to pomnožite s 10.

Dojava je bilo raznih: od spašavanja biciklista s litice - da, dobro ste pročitali i vjerojatno se kao i mi pitate odakle biciklist na litici - do poziva za skidanje jakni koje je bura odnijela na drveće, ljudi koji su lampama signalizirali zvijezdama, recidivista koje smo po nekoliko puta spašavali s istog mjesta. "Smiješne" akcije nam jako dobro dođu da treniramo samokontrolu i mirnoću.

Postali ste vrlo poznati i po duhovitim objavama na društvenim mrežama. Tko ih piše i odakle vam inspiracija?

U Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja djeluje Komisija za informiranje i analitiku (KIA) koja vodi brigu o internom informiranju kao i informiranju javnosti o našem radu putem web stranice i kanala na društvenim mrežama. Komuniciranje putem društvenih mreža vode spašavatelji navedene komisije.

Screenshot/HGSS

Naš pomalo ciničan stil rezultat je nagomilanih frustracija iz akcija, jer nekada ne možemo vjerovati s čime se sve na terenu susrećemo: od potpuno neopremljenih izletnika do onih koje po nekoliko puta spašavamo s istog mjesta.

S druge strane naša opća javnost, kojoj se primarno obraćamo, prepoznaje taj način komunikacije. Puno joj je jasniji nego suhoparne obavijesti koje često ostaju nepročitane ili ignorirane. Da bi dobro komunicirali, morate prilagoditi i kanal komunikacije kao i način komunikacije javnostima kojima se obraćate. Zato su povratne reakcije na naše objave na društvenim mrežama izuzetno pozitivne i ako se samo jedna osoba zbog naših objava počela odgovornije ponašati, smatramo da smo uspjeli.

Screenshot/HGSS

Svojim objavama pokušavamo osvijestiti ljude o odgovornom ponašanju prema sebi i drugima tako da djelujemo poučno, a ujedno na zanimljiv i javnosti razumljiv način.

Jasno, iskreno i s dozom crnog humora. U konačnici, mi smo sretni kada možemo pomoći, ali smo još sretniji kada nesreće možemo spriječiti, a upravo to je cilj svih naših objava na društvenim mrežama.

Screenshot/HGSS

Kako se opuštate i međusobno šalite, priredite li si međusobno nekad i kakve spačke?

Izreka da smo svi mi jedna velika obitelj stoji i u slučaju HGSS-a, ali mi smo i više od tog. Kada svoj život polažemo u ruke nekog člana kojeg možda do tada nismo ni sreli onda je jasno da je razina povjerenja koju imamo jedni u druge vanserijska.

Naravno da se, jednako kako zajednički radimo u akcijama, zajednički i zezamo i nerijetko smišljamo psine. Jedna od popularnijih je da se onim neopreznima stavi kamen u ruksak, preparkiraju automobili i slično. Tako se opuštamo i rješavamo stresa poslije teških situacija, šalimo se i povezujemo i kao prijatelji, a ne samo kolege u službi. Upravo ta prijateljska i timska veza je vezivno tkivo HGSS-a, jer pored sve opreme i resursa najvrijedniji su ljudi.

turisti

spašavanje

HGSS

Opasnost

akcija

10 pitanja za...

planinarenje

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter