SERIJAL MAFIJA (7): KORIJENI RUSKE MAFIJE

Ruski kriminalci imaju poseban kodeks časti, prepoznaju se po okultnim tetovažama, no zbog Staljina se sve promijenilo


Mia Mitrović
03.03.2019.18:00
Ruski kriminalci imaju poseban kodeks časti, prepoznaju se po okultnim tetovažama, no zbog Staljina se sve promijenilo
Youtube screenshot

sažeto

Ruska mafija ima dugačku tradiciju koja seže još od carskih dana kada su lopovi bili zaštitnici kmetova 


Mia Mitrović
03.03.2019.18:00

Raspad Istočnog bloka i propast komunizma u Europi vrlo je povoljno utjecao na razvoj mafijaških organizacija na teritoriju bivših komunističkih zemalja. Tako je bilo i u Rusiji gdje se od početka 90-ih naovamo razvila najmoćnija i najopasnija mafijaška organizacija svijeta, no kako je sve počelo?

Borci za pravdu

Začetke ruskog organiziranog kriminala valja tražiti u carskom periodu. U svojim počecima, budući ruski mafijaši bili su svojevrsni Robini Hoodovi - kmetovi i siromasi koji su se odmetnuli od svojih feudalnih gospodara. Pljačkali su njihova blaga i dijelili ih siromašnim seljacima na uvijek gladnom ruskom selu. U carskoj Rusiji kmetovi su bili poput robova pa je karijera 'vora' (lopova) bila poželjno 'zanimanje'. Vori su bili neka vrsta odmetnika i boraca za socijalnu pravdu a njihova djela ovjekovječena su u ruskoj narodnoj predaji.

Kriminalni kodeks lopova carske Rusije temelji se na odricanju od svakog oblika poštenog rada, a drumski su razbojnici razvili i svoj poseban kriptojezik, koji se naziva fenja ili blatnoj jezik jer u ruskom slengu blato znači kriminal.

Wikimedia

Opake kriminalce iz carskog perioda opisivao je u 19. stoljeću veliki ruski pisac Fjodor Mihajlović Dostojevski. Zbog svog političkog djelovanja Dostojevski je osuđen na smrt i pomilovan netom pred izvršenje kazne pa je dio života proveo u ruskim zatvorima o čemu piše u svojem djelu 'Zapisi iz mrtvog doma'.

Orobili Lenjina 

Nakon Oktobarske revolucije 1917. kriminalnim bandama je pokušao stati na kraj Vladimir Uljanov Lenjin, no nije uspio. Ulične bande 'vora' nakon revolucije toliko su se osilile da su 1919. orobile samog Lenjina nakon čega je izdao naredbu da se svakog kriminalca strelja na licu mjesta, ali nije ih uspio istrijebiti.

Ruske zatvore već tada preplavljuju kriminalci, a u gulage diljem Sibira u još većem će ih broju poslati Lenjinov nasljednik Josif Visarionovič Staljin. Zbog toga će se u gulazima vrlo brzo razviti čitav jedan paralelni, kriminalni poredak neovisan od sovjetskih vlasti, a činit će ga 'vori v zakone' (lopovi po zakonu).

Youtube screenshot

'Lopovi po zakonu' vladali su kriminalnim podzemljem SSSR-a iz gulaga. Usvojili su složen hijerarhijski sustav kolektivne odgovornosti i zakleli na kodeks čiji je prvi postulat bio kompletna podčinjenost zakonima kriminalnog života, obavezivanje kriminalnoj ideji i apsolutno odbijanje ikakvog legalnog zaposlenja.

Okultna simbolika 

Vor v zakone mogao je napredovati samo unutar kriminalnih organizacija, a strogo mu je zabranjeno bilo sudjelovanje u bilo kakvom obliku političkog života ili suradnje s režimom. Oni koji bi prekršili ovaj ideal nazvani su suki (kučkama).

Jedno od pravila glasilo je 'sam sebi svoj zatvor nećeš stvarati' što je značilo da zakleti vor nije smio pomagati čuvarima zatvora i upravitelju ni u kojem pa ni najmanjem zadatku. U protivnom, bit će mu suđeno na prijekom sudu od strane drugih 'vora'.

Inicijacija i napredovanje u kriminalnoj organizaciji gulaga obilježavala se specifičnim, mističnim tetovažama koje razumiju samo pripadnici organizacije među sobom, a 'neiniciranima' su potpuno nerazumljive. Tetovaže su povezane s okultnim simbolima koji se mogu pronaći u tarot kartama i u ruskoj mističnoj tradiciji.

Youtube screenshot

Okultne obrede kriminalaca i zatvorenika Staljinove ere opisuje i Danilo Kiš u svojoj pripovijetki 'Mistično kruženje karata'. Česti simboli su zvijezde, lubanje, obješeni čovjek, nož, pehar, štap, zlatnik i različite životinje. Svaki simbol predstavlja stupanj koji je zatvorenik postigao u kriminalnoj hijerarhiji, kao i vrstu zločina koje je počinio.

'Rat kučki'

U vrijeme Drugog svjetskog rata, Staljin je zatvorenicima obećao pomilovanje ako pristupe Crvenoj armiji što je uzrokovalo dugotrajan, krvavi rat između zakletih 'vora' koji usprkos obećanju pomilovanja nisu htjeli prekršiti kodeks i onih koji su pristupili vojsci (tzv. suki, kučke). Krvavi Rat kučki u sovjetskim je gulazima trajao od 1945. do 1953. , a sukob se nastavio i sljedeće dvije dekade. Stvar je pogoršala i činjenica da su nakon rata mnogi 'sukiji' ponovno uhićeni pa su završili u logorima.

Kada su se vratili u zatvor, suki su bili na dnu kriminalne organizacije i dobivali isti tretman kao policijski doušnici i žrtve zatvorskog silovanja. Kako se radilo o prekaljenim kriminalcima, nasiljem su pokušali povratiti stari ugled i moć pa je žrtava je bilo s jedne i druge strane. Suki su se zakleli da će ubiti sve vore pa su gulazi nakon rata bili podijeljeni na dvije frakcije. U 'Rat kučki' nije se miješala uprava zatvora, a zabilježeno je i više slučajeva kanibalizma.

Profimedia

Suki su odbacili stari kodeks pa su surađivali sa zatvorskim menadžmentom što im je donijelo bolju poziciju i bolja radna mjesta pa su bili u prednosti pred vorima. Ni danas se ne zna koliko je ljudi stradalo u Ratu kučki, no upućeni smatraju da je ovaj sukob iz temelja izmijenio rusko podzemlje i kreirao novi tip kriminalca koji je u suprotnostima s 'vorima' stare škole što je stvorilo preduvjet kriminalne pljačke koja će devastirati Rusiju 90-ih nakon pada SSSR-a.

Putin ih primirio 

Kako se raspad približavao, kriminalci koji su surađivali sa strukturama imali su više šansi za napredovanje u sovjetskom društvu koje je gušila korupcija. Nestašice hrane i osnovnih životnih potrepština omogućile su i nastanak prvih crnih tržišta koja su korntrolirali kriminalci, a komunističke su vlasti prešutno odobravale njihovo djelovanje.

Iako su se u početku bavili sitnim kriminalom i švercom, kako je komunistička vlast slabjela, oni su se osilili i počeli otimati kompanije. Uslijedila je čudovišna 'privatizacija', a ubrzo su mnoge vitalne sovjetske kompanije završile u rukama kriminalaca koji su u toj situaciji bezakonja ubrzo postali milijunaši. Uslijedio je rat za utjecaj i teritorij koji je bjesnio na ulicama svih većih ruskih gradova, a žrtvama su pali mnogi kriminalci, ali i poslovnjaci, političari i novinari, kao i njihove obitelji jer stari je kriminalni kodeks u novoj situaciji prestao važiti. 

Reuters

Oni koji su preživjeli kaos 90-ih u modernoj se Rusiji nastoje etablirati kao uspješni poslovnjaci bez konekcija s ruskim podzemljem. U sudskim procesima koji su se vodili protiv njih mnogi su oslobođeni zbog nedostatka dokaza. Red je početkom milenija uveo i Vladimir Putin koji je stabilizirao državu naslijedivši po mnogima najnesposobnijeg ruskog predsjednika, Borisa Jeljcina.

Danas se procjenjuje da u svijetu trenutno djeluje oko 6.000 grupacija povezanih s ruskom mafijom, a njih 200 ima globalno razgranate kriminalne mreže.

Staljin

ruska mafija

gulag

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter