video: OTKRIVAMO SVE TAJNE POLICIJSKOG POLIGRAFA

Stavili su me na detektor laži, a kolege s posla smislile su opaka pitanja. Jesam li ga prevarila?


Ružica Matić
25.05.2018.21:00
Stavili su me na detektor laži, a kolege s posla smislile su opaka pitanja. Jesam li ga prevarila?

sažeto

Koliko dobro žene lažu provjerili smo i na primjeru novinarke 100posto, a ispitivač je bio iskusni kriminalist zagrebačke policije


Ružica Matić
25.05.2018.21:00

Mogu li ja prevariti 'detektor laži'? U zgradu zagrebačke policije u Heinzelovoj išla sam s dosta samopouzdanja. Ako može svaki drugi sumnjivac u filmu, valjda mogu i ja. Kamenčić u cipeli, grčenje nožnih prstiju, igla u prst…svašta se o toj temi da naći na Googleu.

„Svaki četvrti-peti ispitanik ovdje nešto izvodi. Ili mašu prstom, ili si nanose nekakvu bol, ili zadržavaju disanje, ili mlataraju rukom. Stežu se, grče, uzdišu, kašljucaju, gutaju. Ma, cijela lepeza. Dok ovih ostalih 80 posto, oni misle da će uspjeti prevariti poligraf ovako, da neće imati nikakve reakcije“, objašnjava Robert Šember, kriminalist s pet godina iskustva na poslu poligraf ispitivača. Ističe kako ga bilo kakva 'kontramjera', kako on to naziva, koju izvodi sumnjivac, može samo potaknuti da postane još sumnjičaviji. "Jer zašto bi nevin čovjek nešto izvodio", zaključuje. 

Moj kamenčić u cipeli definitivno ne bi upalio. „Imamo senzore na stolcu, na rukama, na sjedećoj površini, na nogama. I imamo senzor za čeljust, on mjeri grčenje mišića čeljusti“, nabraja Šember pokazujući nam aparaturu koja prati fiziološke reakcije ispitanika na poligrafu.

Pogledajte video.

Mjeri se disanje, trbušno i prsno, krvni tlak po dva parametra, broj otkucaja srca, elektrodermalna aktivnost (promjena otpora kože) i prokrvljenost.

Postoje dvije vrste poligrafskog ispitivanja: test direktne metode, u kojem se ispitaniku prvo postavljaju kontrolna pitanja, a zatim ga se direktno ispituje o pojedinostima zločina, i test vrhunca napetosti.

Test vrhunca napetosti sastoji se od pitanja koja se razlikuju u sitnim detaljima, a prati se reakcija ispitanika na ona koja sadrže detalje koji bi trebali biti poznati samo počinitelju djela. Na primjer, ako se radi o ubojstvu počinjenom nožem, ispitanika će pitati je li nekog ubio pištoljem, je li nekog gurnuo pod vlak i slično, te, naravno, je li nekog ubio nožem.

„Najbolja je pouzdanost kod testova vrhunca napetosti, ako je osoba pozitivna pouzdanost je 98 posto. Kod drugih vrsta testova do 85 posto“, kaže Šember, od kojeg smo doznali i da su inteligentni ljudi manje uspješni u varanju poligrafa od manje inteligentnih, što zaista nismo očekivali.

Dragan Matic / CROPIX

Neinteligentnima je 'prednost' što slabije shvaćaju što ih se pita i koje bi posljedice mogle nastupiti za njih ako se utvrdi da su krivi. „Kod inteligentnih ljudi njihov mozak na poligrafu radi protiv njih“, smije se Šember.

'Žene ne odustaju'

Izuzetak su psihopati, koji su nerijetko vrlo inteligentni, ali bešćutni, pa će imati slabije emocionalne reakcije prilikom ispitivanja. Najgori rezultati su kod šizofreničara, no njih se ionako ne šalje na poligraf ako je policiji poznata njihova dijagnoza.

„Ne ispitujemo osobe koje su pod utjecajem alkohola, opojnih droga i drugih sredstava. Ne ispitujemo osobe koje su psihički poremećene, bolesne, koje osjećaju fizičku intenzivnu bol, koje su u izrazito stresnom stanju. Ne ispitujemo djecu, trudnice, rodilje i ne ispitujemo osobe koje imaju ozbiljna srčana oboljenja“, kaže Šember.

Iskusnog kriminalista pitali smo i lažu li bolje muškarci ili žene. „Teže mi je raditi sa ženama. One kad si jednom zamisle nešto budu jako tvrdoglave. Muškarci u jednom trenu odustanu od svoje priče, a žene ostaju uporne. Kad si one zacrtaju, nema odustajanja“, otkriva Šember.

Dragan Matic / CROPIX

Koliko dobro žene lažu provjerili smo na mom primjeru. Prvo pitanje bilo je „Je li vaše ime Ružica?“ i na njega sam trebala odgovoriti potvrdno, a na sva ostala odgovarati „ne“, bez obzira je li to istina.

Pitali su me jesam li ikad nešto ukrala, jesam li neopravdano izostala s posla, jesam li lagala svom šefu, jesam li nekog prevarila i jesam li vozila pod utjecajem alkohola. Ispalo je da lažem da nisam neopravdano izostala s posla i da nisam ništa ukrala, a bila sam dosta napeta i zbog pitanja jesam li lagala šefu. E sad, je li me poligraf zaista uhvatio u laži? Pa naravno da nije.

via GIPHY

A sve da i jest, taj dokaz ionako ne bi vrijedio na sudu. No, iako poligrafsko ispitivanje nije dovoljno pouzdan dokaz za sudski potupak, policiji je dragocjena metoda u početnim fazama. Koriste ga prije svega u predistražnim radnjama, kako bi znali prema kojim osobama i činjenicama usmjeriti istragu, a testiranje mora biti dobrovoljno. 

policija

ispitivanje

laž

kriminalistika

poligraf

detektor laži

Podijeli članak