SITUACIJA UMIROVLJENIKA JE STRAVIČNA

Čiste stanove i skupljaju boce kako bi preživjeli. Novi zakon je glupost. 'U turizmu će ih iskoristiti, radit će po 12 sati i to na crno', upozorava naš poslodavac


Daniel Radman
29.01.2019.19:00
Čiste stanove i skupljaju boce kako bi preživjeli. Novi zakon je glupost. 'U turizmu će ih iskoristiti, radit će po 12 sati i to na crno', upozorava naš poslodavac
Ilustracija / Mario Todoric / CROPIX

sažeto

Hrvatski umirovljenici su prema podacima Eurostata šesti najugroženiji u Europi


Daniel Radman
29.01.2019.19:00

Svakom četvrtom hrvatskom umirovljeniku prijeti rizik od siromaštva, objavio je Eurostat u svom pregledu na temelju podataka iz 2017. godine. Prema njihovim računicama, 24,5 posto naših umirovljenika nalazi se u takvoj situaciji, a žene su, očekivano, u još težoj. Prijetnja siromaštvom realnost je za 26,7 posto umirovljenica i 21,9 posto umirovljenika.

'Sve je stvar metodologije, no situacija je još gora nego što pokazuju statistike Eurostata. Prema našim podacima, skoro svaki treći umirovljenik – njih 32,7 posto - u zoni je siromaštva', tvrdi nam predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.

Umirovljenicima u BiH i Makedoniji je bolje našima?

Damjan Tadic / CROPIX

Hrvatski umirovljenici su prema podacima Eurostata šesti najugroženiji u Europi, najgore stanje je u baltičkim zemljama, Estoniji (46,1) posto i Latviji (43,7 posto), dok su u najpovoljnijoj situaciji francuski, slovački i danski umirovljenici. Inače, Eurostat je prag rizika od siromaštva postavio na 60 posto od srednje vrijednosti raspoloživog dohotka svih kućanstava.

Podaci su dostupni i za neke zemlje izvan Europske unije, no čak i kad njih dodamo stvari ne postaju bolje. Naprotiv. Ako uspoređujemo regiju, u Srbiji je u riziku od siromaštva 17,5 posto umirovljenika, Sloveniji 15,9, a zanimljivo da najbolje kotira Makedonija sa svega 7,1 posto – tamo su umirovljenici, barem na papiru, tek u neznatno lošijoj situaciji od Francuza.

'To nisu neočekivani podaci. Ako uspoređujemo relativnu vrijednost mirovine, a to je udio prosječene mirovine u prosječnoj plaći, onda je tu Srbija doista u povoljnijoj situaciji, pa čak i Makedonija i BiH', komentira Petrović.

Ona nam je rekla kako u Hrvatskoj 98 posto umirovljenika ima primanje niže od prosječne hrvatske plaće, a da bi još više zabrinjavajuće podatke dobili ako bi ovu problematiku gledali prema regionalnim razlikama s obzirom da jadranska regije 'skriva' još suroviju realnost kontinentalnih umirovljenika.

Starijim treba 'senior servis', a ne redovni poslovi

Damjan Tadic / CROPIX

Još od 2014. umirovljenici su mogli raditi na pola radnog vremena, ali to se odnosilo samo na one koji su otišli u starosnu – od prvog siječnja pravo imaju sve skupine umirovljenika. Prema službenim podacima, lani je 5.000 umirovljenika iskoristilo tu priliku, no kontekst je bio posve drukčiji – većina je radila u stručnim i znanstvenim djelatnostima, a tek potom su slijedili zdravstvo i trgovina.

Sad se, zapravo, očekuje povratak onih umirovljenika koji jedva sklapaju kraj s krajem. Primjerice, prosječna starosna mirovina za trgovinu je krajem 2017. iznosila 2043,78 kuna, a 174.000 umirovljenika prima mirovine niže od 1.000 kuna. Hoće li ovo zaista pomoći umirovljenicima?

'Nije to doneseno zbog pomoći umirovljenicima. Ne bi do promjena došlo da mlade nisu otjerali van, sad nema nikoga pa se umirovljenike mora aktivirati', kaže Milivoj Špika iz Bloka umirovljenici zajedno.

Ni Lazar Grujić iz Stranke umirovljenika nije oduševljen. 'Nedorečen je propis, ne nudi rješenje niti za umirovljenika niti za poslodavca. Službeno će raditi četiri sata, a u praksi će to biti osam, u turizmu vjerojatno i više. Mi smo se zalagali da se napravi nešto poput student servisa, nazvali smo to 'senior servis', a na taj način bi tržište rada samo reguliralo koliko postoji potreba za poslom i radnicima.'

'Umirovljenici ne smiju biti okosnica gospodarstva, već trebaju raditi privremene poslove. Nadopunjavati našu mladost tamo gdje je potrebna struka, a ne da na bilo koji ugrožavamo način našu mladost, djecu i unuke na tržištu rada', smatra.

U turizmu će umirovljenici raditi i po 12 sati dnevno

Vlado Kos / Cropix

Na Grujića se nadovezao njegov stranački kolega, poduzetnik Juraj Fofonjka, nekadašnji vlasnik orahovačkog Phoenixa (danas ga vode njegovi sinovi), izvozno orijentirane tvrtke za proizvodnju opruga i strojeva s poslovnicama u Austriji i Češkoj, koji se bavi pitanjem aktiviranja umirovljenika.

'Ako se umirovljeniku dozvoljava da radi, ona je glupost je ograničiti ga na četiri sata. Čujemo, zapošljavat će se u turizmu. Recite mi kako se to nekoj ženi iz Slavonije isplati otići u sezonu i raditi četiri sata? Ili, kako se poslodavcu isplati dovesti i zaposliti nekoga tko će raditi pola radnog vremena? Što mislite, da će one tamo raditi četiri sata, pa otići u svoju sobu i odmarati. Neće, radit će osam, deset ili dvanaest sati, što nitko ne može provjeravati. U prijevodu, država će poticati rad na crno', kaže Fofonjka.

Izmjene zakona pozdravlja samo u kontekstu toga da umirovljenici imaju pravo na rad, pa se poziva na češki primjer koji mu je, kao poslodavcu, itekako poznat.

'Prema češkom modelu svatko tko je stekao nešto, mirovinu, invalidsku, prijevremenu ili 'normalnu' to ima kao svoje stečeno pravo, jednako kao vaš privatni automobil, koji vam nitko ne može uzeti. A radi se samo kad je to vaš interes, interes poslodavca i države same', kaže.

Napominje, interes države bi bio da iskoristi potencijal – znanje i iskustvo – koje ima 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika, umjesto tolikog povećanja broja stranih radnika.

'Država je u nas, naše školovanje, uložila ogroman novac i sad se toga odriče. Svaki zaposlenik koji stigne iz inozemstva šalje novce u svoju matičnu zemlju, a ako ostane duže i stekne pravo na mirovinu i ona će otići van granica. To su ti 'skriveni troškovi' koje država ne primjeti', ističe.

Bolje na pola radnog vremena u trgovini, nego na crno

Luka Gerlanc / CROPIX

No, lako još za državu, pitanje je što s našim umirovljenicima koji se bore za preživljavanje. Prema prvim najavama, turizam i trgovina su dva sektora koja bi mogla povući najviše 'sijedih glava', a jedna od njih, trgovkinja, ispričala nam je zašto je privlači šansa da ponovo radi.

'Znate koliko su mirovine u trgovini, onda ne morate pitati zašto se vraćam. Makar, otišla sam u starosnu, pa je moja još i dobra kako neki imaju, a i suprug je u mirovini. Ali kad već imam priliku raditi, zdrava sam, nemam nekih obaveza, zašto ne?, kaže nam gospođa koja je kao trgovkinja radila u jednom od većih trgovačkih lanaca.

'Sad će mi biti i manji pritisak, ne kažem da ću uživati, ali opet, kolegice s posla bi mi nedostajale, pa je to plus i s te strane', dodaje.

Pitamo je što je s kolegicama koje nisu u istoj situaciji, pa nam odgovara da će njima sada biti lakše do posla.

'Imala sam kolegicu s posla, udovica je, otišla je u prijevremenu mirovini i dosad je radila je na crno, uglavnom je čistila stanove. Sad će imati priliku nešto zaraditi legalno i biti u okruženju kojeg zna. Je li tužno to što mora raditi? Pa, znate i sami, umirovljenički život ionako zna biti tuga i jad, ne mogu ja reći da je i ovo neka sreća', kaže nam umirovljena trgovkinja koja uskoro postaje aktivna radnica.

Inače, Stranka umirovljenika procjenjuje da bi se svaki četvrti umirovljenik mogao vratiti na tržište rada, njih 300.000. Slučajnost ili ne, toliko Eurostat smatra da ih je na rubu siromaštva.

siromaštvo

umirovljenici

Jasna Petrović

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter