Jeziva iskustva naših zdravstvenih djelatnika

'Svaki tjedan sam vozio barem jednog štićenika staračkog doma na amputaciju zbog infekcija izazvanih superbakterijama'


Mia Mitrović
16.05.2019.11:00
'Svaki tjedan sam vozio barem jednog štićenika staračkog doma na amputaciju zbog infekcija izazvanih superbakterijama'
iStock

sažeto

O problemu superbakterija popričali smo s njegovateljem u staračkom domu, mikrobiologinjom iz rječkog KBC-a te liječnikom opće prakse


Mia Mitrović
16.05.2019.11:00

Otpornost pojedinih sojeva bakterija na antibiotike rastući je problem u svijetu. Takozvane superbakterije u Europskoj uniji godišnje ubiju više od 30.000 Europljana, a s pojavom novih i novih sojeva, raste i broj smrtnih slučajeva pa će brojka uskoro preteći one koji umiru od raka i u prometnim nesrećama.

Baš kao i svuda u svijetu od Houstona preko Moskve pa sve do Tokija i bolnice diljem Hrvatske vode rat s bakterijama koje postaju sve rezistentnije na antibiotike. 

O iskustvima sa superbakterijama popričali smo s nekoliko zdravstvenih djelatnika, a ono što smo čuli šokiralo nas je. Najpotresnija je svakako priča Vladimira (33) koji radi kao njegovatelj u jednom zagrebačkom staračkom domu u centru grada. Starački domovi su baš kao i bolnice idealan okoliš za razvoj superbakterija, otkrio nam je Vladimir.

Kraljevstvo superbakterija

„Imao sam nakit u septumu pa me stariji kolega pitao znam li što je MRSA te da se ona najlakše zakači za nos. Od tog trena razvio sam panični strah od MRSA-e i laganu opsesiju zlatnom bakterijom“, započeo je svoju priču Vladimir.

„MRSA-u zovu zlatna bakterija jer kada inficira otvorenu ranu ili sama stvori ranu iznutra rana na koži ima zlatnoj odsjaj, poput zlatnih šljokica“, nastavlja Vladimir koji se na svom poslu njegovatelja svakodnevno susretao s ranama koje na koži pacijenata stvara zlatni stafilokok.

„Najranjiviji na MRSA-u su oni štićenici s dijabetesom kojima zbog nekroze udovi počnu dobivati gangrenu (takozvano dijabetesno stopalo). Svaki tjedan sam barem jednog takvog vozio u bolnicu da mu amputiraju prst ili dva, ili stopalo da se infekcija ne bi širila dalje. To je kraljevstvo za zlatnu bakteriju, starija populacija slabog imuniteta“, prepričava nam svoje susrete s MRSA-om njegovatelj.

„Starci markirani zlatnom bakterijom bili su svuda oko mene usprkos tome što sam radio u zbilja uglednom i finom zagrebačkom staračkom domu u samom centru grada. Ostatak osoblja okretalo je glave i pravilo se da problem ne postoji jer nisu znali kako da spriječe infekciju, a MRSA je otporna na sve antibiotike. Čak i kada slože novi antibiotik, MRSA brzo mutira i opet je otporna“; ispričao nam je Vlado te dodao da zlatni stafilokok uzrokuje čitav niz po život opasnih problema, od infekcija kože i rana pa sve do upale pluća i sepse. Zbog svojih susreta sa otvorenim ranama izazvanima infekcijom koju uzrokuje MRSA čak je i napustio struku 'jer to više nije mogao gledati'. 

Higijena ruku 

„Iz priča svojih kolega koji rade u bolnicama čujem da je kod njih situacija još gora. Bolnice su preplavljene rezistentnim bakterijama koje se šire preko prljavih ruku. Sterilizacijski uređaju u bolnicama su stari pa ne mogu ukloniti toliku količinu bakterija, a tu je i problem nedostatka čistačica“, govori nam Vladimir te dodaje da je najbolja obrana od bakterija higijena ruku.

MRSA nije jedina rezistentna bakterija u bolničkim sustavima u Hrvatskoj, otkriva nam prof. dr. sc. Maja Abram, dr. med., predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju pri KBC-u Rijeka.

„Superbakterije su kovanica koju su mediji izmislili za bakterije koje su rezistentne na antibiotike. One nisu puno opasnije od ostalih, no problem stvara njihova otpornost. Situacija jest ozbiljna, no to ne znači da će svaka takva bakterija uvijek izazvati bolest. Neke od njih možda nosimo u crijevima ili nosu, a da to ni ne znamo“, objašnjava nam prof. dr. sc. Abram te dodaje da ima načina na koje se širenje i kolonizacija superbakterija može spriječiti.

Reuters

„Prvi način je racionalna i odgovorna upotreba antibiotika, a drugi temeljita higijena ruku koja je jednako važna“, kaže nam prof. dr. sc. Abram te demantira tvrdnje našeg prvog sugovornika da su za širenje superbakterija po bolnicama odgovorni stari i dotrajali sterilizatori.

„Star uređaj ne znači da je uređaj loš. Naravno da bismo voljeli imati nove aparate, no i ovi koje imaju rade sasvim dobro. Što se tiče nedostatka čistačica, outsourcing koji su uvele neke hrvatske bolnice napravio je dosta problema. Zahvaljujući outsourcingu u sustav je ušlo dio kadrova koji nisu educirani za adekvatno održavanje higijene u bolnicama“, otkriva nam riječka mikrobiologinja te dodaje da je najveći problem zapravo u nedostatku medicinskog osoblja.

MRSA nije najopasnija

„Svuda imamo manjak medicinskih sestara. Sestre imaju previše posla, prevelik broj pacijenata o kojima moraju skrbiti, a samim time i premalo trenutaka za temeljitu higijenu“; govori profesorica Abram koja nam je otkrila i da MRSA nije najveći problem hrvatskih i svjetskih bolnica.

„MRSA je najpoznatija i najrazvikanija. Ona je neugodna, no nije najopasnija. MRSA-u možete nositi u nosu, a da ni ne znate. Zbog toga prije operacija sve pacijente testiramo na MRSA-u. Više nam briga zadaju gram negativne bakterije poput klebsielle pneumoniae. Ona živi u crijevima, no može uzrokovati sepse i upale pluća. Čest posjetitelj bolnica, ne samo u nas već i svuda u svijetu je i acinetobacter. Ona nam zadaje muke jer je okolišna bakterija, nije doduše jako patogena, ali je rezistentna“, upućuje nas prof. dr. sc. Maja Abram.

iStock

Za razliku od bolnica, liječnici opće prakse ne susreću se toliko često s problemom superbakterija, otkrio nam je dr. Milan Mazalin.

„Problem superbakterija rješava se u bolničkom liječenju. Osobno se s time u svojoj praksi nisam susretao, no kolege iz bolnica često se žale da im zadaju velike probleme. Bolnice pružaju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija, a stopostotnu sterilizaciju svega je praktično nemoguće provesti“, otkriva nam dr. Mazalin koji također smatra da bi se pretjerano korištenje antibiotika trebalo staviti pod kontrolu.

„Pacijentima liječnici nerijetko prepisuju antibiotike 'da ih pokriju', bez opravdanog razloga. Prema antibioticima smo se postavili kao prema svemogućem oružju, no čini se da toj eri dolazi kraj. S druge strane, farmaceutska industrija uopće ne ulaže u istraživanje novih antibiotika. To im tržište nije zanimljivo jer su takva istraživanja skupa i komplicirana, a antibiotici nisu toliko isplativi kao neke druge vrste lijekova. Situacija sa superbakterijama nije bezazlena, no nije baš ni toliko apokaliptična kao što se katkad može pročitati u medijima. Rješenje je problema u istraživanju novih antibiotika i inzistiranju na higijeni, prvenstveno ruku“, zaključuje dr. Mazalin.

mrsa

superbakterije

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter