S DIPLOMOM DANAS JEDVA SPAJAŠ KRAJ S KRAJEM

Sve više ljudi odlučuje se na prekvalifikaciju, pričali smo s 27-godišnjakom koji je napustio studij i odlučio biti kuhar, ne žali ni trenutka: 'Obožavam svoj posao i zarađujem kao ministar'


Matej Devčić
17.07.2019.19:00
Sve više ljudi odlučuje se na prekvalifikaciju, pričali smo s 27-godišnjakom koji je napustio studij i odlučio biti kuhar, ne žali ni trenutka: 'Obožavam svoj posao i zarađujem kao ministar'
Neja Markicevic/CROPIX

sažeto

Prekvalifikacijama ne pristupaju samo osobe nezadovoljne svojom strukom, već i oni sa završenom visokom stručnom spremom 


Matej Devčić
17.07.2019.19:00

Nemogućnost zapošljavanja u struci ili nezadovoljstvo trenutnom kvalifikacijom, kao i san o zaposlenju u nekoj određenoj struci, većinom su glavni razlozi zbog čega se mnogi odlučuju na prekvalifikaciju. U Hrvatskoj su mnogi prisiljeni promijeniti struku zbog visoke nezaposlenosti u određenim strukama ili iz razloga kako bi bolju budućnost s novom strukom pronašli u inozemstvu.

Kako bi saznali koja su najčešća zanimanja za koja se mnogi odluče prekvalificirati, obratili smo se Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. Kažu kako kod njih godišnje oko 350 osoba završi neki program prekvalifikacije na razini srednje stručne spreme, dok ih još oko 700 odluči nadograditi postojeća znanja i vještine odabirom programa usavršavanja u struci ili osposobljavanjem za obavljanje jednostavnih poslova u zanimanju.

Najveći  interes za njegovateljicama, pomoćnim kuharima i ECDL operaterima

"Prekvalifikacije za zanimanje kuhar, slastičar i vozač motornog vozila tražene su već godinama. Trenutačno je u porastu broj osoba koje žele steći kvalifikaciju za tehničara za računalstvo, medijskog tehničara i kozmetičarku. U programima osposobljavanja najveći je interes za ECDL operaterima, njegovateljicama, gerontodomaćicama, pomoćnicima u nastavi, pomoćnim kuharima, a u usavršavanjima za voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, voditelja projektnog ciklusa i za ECDL specijaliste", objašnjavaju nam u POU Zagreb.

Jadran Babic/CROPIX

Ističu i kako prate potrebe na tržištu rada te uvode i prekvalifikacije za zanimanja koja su tražena. "Iz tog smo razloga pokrenuli prekvalifikacije za zidare, tesare, vrtlare, fizioterapeutske tehničare", dodaju.

Osobama koje se odluče prekvalificirati, objašnjavaju iz POU Zagreb, u programu prekvalifikacije se utvrđuju razlikovni predmeti u odnosu na prethodno stečenu kvalifikaciju, a samo trajanje prekvalifikacije ovisi o tome o kojoj je kvalifikaciji riječ.

Upisuju prekvalifikaciju kako bi pokrenuli vlastiti posao

Prekvalifikacija za zanimanje kuhara ili slastičara traje oko 8 mjeseci, za zanimanje kozmetičara od 12 do 18 mjeseci, a za zanimanje fizioterapeutskog tehničara 24 mjeseci. Sva nastava, kako objašnjavaju iz POU Zagreb, izvodi se u poslijepodnevnim satima, dok su informacije o rasporedu nastave i ispita, kao nastavni materijali i konzultacije dostupne polaznicima pomoću online aplikacije.

Iz POU Zagreb govore kako polaznici često ostaju raditi kod poslodavaca kod kojih su bili na praktičnoj nastavi ili se zaposle tijekom prekvalifikacije, dok oni koji se prekvalificiraju radi pronalaženja posla u velikom postotku to i ostvari. "Dio polaznika upisuje prekvalifikaciju (kuhari, slastičari, kozmetičari) kako bi pokrenuli vlastiti posao. Tu je riječ najčešće o osobama sa završenom visokom stručnom spremom koji su odlučili svoj hobi pretvoriti u posao. U prekvalifikacijama za deficitarna zanimanja zapošljavanje je 100 posto", tvrde.

Prekvalifikacijama pristupaju i osobe sa završenom visokom stručnom spremom te se najviše upisuju u programe prekvalifikacije za slastičara, kuhara, kozmetičara te u usavršavanja za voditelje projekata financiranih iz EU fondova, voditelja projektnog ciklusa, dok osobe sa završenom trogodišnjom školom upisuju programe prekvalifikacije za četverogodišnja zanimanja. Tako prodavači upisuju prekvalifikaciju za komercijalistu i tako nadograđuju postojeća znanja i vještine i stječu dodatnu godinu obrazovanja.

"Nije dovoljno samo krenuti raditi i naučiti par stvari"

Razgovarali smo s 27-godišnjakom koji radi u jednom zagrebačkom restoranu i koji se prekvalificirao za kuhara. "U glavi sam oduvijek znao da želim biti kuhar. Za ovu profesiju sam se odlučio zbog ljubavi prema kuhanju i zato što mislim da je ovaj posao koliko god bio težak zapravo prekrasan", priča.

Luka Gerlanc/CROPIX

Nakon upisivanja na Filozofski fakultet u Zagrebu, na kojem se zadržao kratko, odlučio je fakultetsko obrazovanje staviti sa strane jer osim što kuhari, pogotovo danas, mogu jako dobro zarađivati ako se pokažu kvalitetnima, sa završenim profesorskim usmjerenjem, smatra, ne bi ispunio neke svoje želje.

"Puno kuhara i onih koji bi se tim htjeli baviti počne se baviti kuhanjem zbog novaca i ono što ne shvaćaju je da nije dovoljno samo krenuti raditi i naučiti par stvari na prekvalifikaciji kako bi imali brutalne plaće i uvijete već je potrebno puno odricanja u ovom poslu i većinu vremena ti se čini kao da nemaš život, obitelj i prijatelje kad si u kuhinji, a vjerujem da je tako ako želiš biti uspješan u bilo kojoj profesiji", tvrdi.

Kuhari danas zarađuju praktički ministarsku plaću

Govori kako ga je prekvalifikacija koštala 7500 kuna te da neke veće škole naplaćuju prekvalifikaciju i do dvije tisuće eura. "Vani je situacija puno drugačija. Prekvalifikacija za neko prosječno zanimanje može doći i do 20 tisuća eura, a ako baš želite biti kuhari, najbolja opcija bi bila Cordon Blue gdje prekvalifikacija u trajanju devet mjeseci košta 48500 eura", priča 27-godišnji kuhar.

"Dok sam se počeo baviti kuharstvom nisam niti znao kakve su plaće. To mi je postalo jasno nakon godinu dvije. Znao sam da će plaća biti do 6-7 tisuća kuna i rekoh sebi super. Kad gledamo kakve su plaće sada, nitko nije mogao niti slutiti da će danas vrhunski kuhari zarađivati praktički ministarsku plaću", objašnjava.

Kada smo se već dotakli pitanja zarade, zanimalo nas je koliko on danas zarađuje. Ne otkriva puno, već samo na naš upit ide li ta svota do deset tisuća kuna ili više, potvrdno kima glavom.

"Kada završiš prekvalifikaciju početna plaća je između četiri i šest tisuća kuna. S godinama se to penje na prosjek od oko sedam do devet tisuća kuna, a chefovi kuhinja poput mene mogu zaraditi između 15 i 20 tisuća kuna", tvrdi.

Nema pripreme za stvarni svijet i stvarne probleme

Pitam ga kako je izgledao sam proces kvalifikacije, a on tvrdi kako je vrlo jednostavan. "Kreneš na predavanja, odradiš praksu i daš sve ispite i vani si u svijetu. Glupo bi bilo za reći da ne naučiš ništa na prekvalifikaciji, ona ti pomogne da stekneš neke osnove ali se kulinarstvo mijenja rapidnom brzinom i sve što se kod nas uči je možda malo i zastarjelo", priča.

Prisjeća se tako situacije koja mu se dobro usjekla u pamćenje. "Dođete na sat i sad morate naučiti rezati i baratati nožem ili kako rezati luk. To su stvari koje su osnovne i koje bi svi trebali znati prije nego što se odluče prekvalificirati za kuhara.

iStock

Ili kada uče ljude kako se pere povrće, zašto se ono tako pere, neke higijenske osnove. Sve je to korisno, ali kada nekome morate objasniti kako pravilno oprati salatu ili da postoji razlika između poriluka i mladog luka onda se stvaraju dnevni problemi u prekvalifikaciji. Nije to jedini problem", priča pa nastavlja.

"Kao i kod drugih profesija nitko te ne pripremi za stvarni svijet i za stvarne probleme, što organizacijske što stvari na koje moraš paziti kad se zapošljavaš kod nas, pogotovo na malverzacije i sustavno iskorištavanje kuhara i osoblja u ugostiteljstvu na dnevnoj bazi", tvrdi.

"Na prvom poslu nije bilo ništa kao na predavanjima"

Objašnjava da mu je ono što je naučio na prekvalifikaciji korisno i danas, no ističe da se bez daljnjeg rada i samostalnog napretka ostaje na jednoj jako prosječnoj razini. "Želiš zarađivati dobro od ovog posla? Onda treba jako raditi na sebi. Ima ljudi koji se prekvalificiraju, misle kako su sve naučili, pa završe u nekom solidnom restoranu, a na pitanje glavnog kuhara da mu objasne što je to Maillardova reakcija samo zašute. Ponavljam, bez daljnjeg ulaganja u sebe nema napretka."

Kako je izgledao njegov prvi radni dan u kuhinji nakon što je nakon prekvalifikacije našao posao? "Na prvom ništa nije bilo kao na predavanjima, što je i za očekivati. Pomaci su nabolje vidljivi u gastronomiji ali većina mjesta na koje odeš na počecima raditi su na jako zaostaloj razini i ljudi posebno vlasnici nisu ni svjesni ponekad kakvu štetu rade krajnjim korisnicima i svojim zaposlenicima. Propaganda odlaska van zbog loše situacije na poslovima nije izmišljotina nego je takva realna situacija u ugostiteljstvu i u mnogim drugim zanimanjima", tvrdi.

Ako baš i nemate nekog izbora ili zaista želite promijeniti profesiju, priča, prekvalifikacija je nešto što bi se moglo preporučiti svima. "Ako se ljudi idu prekvalificirati u nešto što će voljeti i raditi taj posao s predanošću i željom za njim onda prekvalifikaciju svakako preporučujem. Ako vam je nit vodilja novac, nemojte ni pokušavati jer ćete sagorjeti brzinom svjetlosti", zaključuje.

Hrvatska

kuhar

zanimanje

prekvalifikacija

struka

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter