100posto OTKRIVA

Svih 252.000 jedinki strogo zaštićene europske jegulje koje su zaplijenjene u zagrebačkoj zračnoj luci je uginulo, a ubila ih je hrvatska birokracija


Mia Mitrović
07.06.2019.17:00
Svih 252.000 jedinki strogo zaštićene europske jegulje koje su zaplijenjene u zagrebačkoj zračnoj luci je uginulo, a ubila ih je hrvatska birokracija
iStock

sažeto

Institucije nadležne za zbrinjavanje i spas zaplijenjenih životinja prabacivale su odgovornost, no na kraju smo doznali da su jegulje uginule zbog virusa


Mia Mitrović
07.06.2019.17:00

Svih 252.000 jedinki mlađi europske jegulje, strogo zaštićene ugrožene vrste koje su početkom veljače zaplijenjene u Zračnoj luci Franjo Tuđman uginulo je od virusa. Onaj tko je htio saznati pojedinosti o njihovom zbrinjavanju suočio se sa šutnjom nadležnih institucija pa tako i novinari našeg portala.

Podsjetimo, 30. svibnja dvojica Koreanaca osuđena su na godinu dana zatvora i uvjetno na četiri, odnosno pet godina zatvora te novčane kazne od po 50.000 kuna jer su početkom veljače u osam kofera u Vijetnam pokušali prokrijumčariti 72 kilograma mlađi europske jegulje. Dvojica osumnjičenika bili su samo kuriri u lancu ilegalne trgovine divljim vrstama, a unajmio ih je misteriozni Kinez, gospodin Han koji je odmah nakon njihova uhićenja nestao iz zemlje u pravcu BiH.  

Prebacivanje loptice

Kako bismo doznali što se dogodilo s jeguljama, najprije smo kontaktirali zagrebački Zoološki vrt kako bismo snimili video zaštićenih životinja te napravili razgovor s onima koji brinu o njima. Međutim, u Zoološkom su naš zahtjev odbili jer im je u Ministarstvu okoliša rečeno da ne smiju istupati u javnost ni s kakvim informacijama o zaplijenjenim jeguljama.

Upitom smo se javili i Ministarstvu okoliša. Zanimalo nas je gdje se nalaze zaštićene jegulje i tko o njima brine, jesu li točne spekulacije da su uginule, ako jesu, zbog čega se to dogodilo i ako su žive, zbog čega njihovo snimanje nije dozvoljeno.

U svom odgovoru, Ministarstvo okoliša također je prebacilo odgovornost, ovoga puta na Ministarstvo poljoprivrede. 

„Postupanje nad jeguljama koje su bile predmet zaplijene u veljači ove godine preuzelo je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane stoga Vas ljubazno upućujemo da se s predmetnim upitom obratite Državnom inspektoratu koji je od 1. travnja 2019. godine, među ostalim, preuzeo poslove veterinarske inspekcije“, stajalo je u njihovom odgovoru, a loptica je još jednom prebačena.

Nije nam preostalo ništa drugo nego javiti se Inspektoratu. I njima smo poslali upit sličnog sadržaja kao i Ministarstvu okoliša. Kako upit nije stizao, informaciju smo pokušali dobiti telefonski. Ljubazna gospođa u centrali pokušala nas je spojiti s veterinarskom inspekcijom, no nije uspjela jer su se inspekcije koje su nedavno bile rascjepkane na osam ministarstava tek nedavno ujedinile, no 'telefoni im svima još uvijek nisu spojeni'.

U inspektoratu ne radi telefon 

Sve inspekcije od 1. travnja su pod nadležnosti Državnog inspektorata koje djeluje pod Ministarstvom poljoprivrede. Glavni državni inspektor postao je šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić koji je poručio da neće dati ostavku na mjesto šefa HDZ-a Zagreb jer je poslove u sklopu inspekcijskih službi obavljao i do sada. To što telefonska centrala ne radi kako treba ni dva mjeseca od spajanja inspektorata, čini se da ne vidi kao problem.

Ipak, nakon nekog vremena poslali su nam odgovor i iz Državnog inspektorata u kojem su nas obavijestili da je svih 252.000 jedinki strogo zaštićene vrste jegulja -uginulo.

„U zaplijenjenoj pošiljci staklastih jegulja dijagnostičkim pretraživanjem je utvrđeno prisustvo rhabdovirusa Eel virus European X ili skraćeno EVEX zbog čega su jegulje i uginule. Nadalje, zbrinute su kao nusproizvod životinjskog podrijetla u objektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba do opreme uginulih jegulja u svrhu konačnog zbrinjavanja u objekt Agroproteinka d.d. u Sesvetskom Kraljevcu“, objasnili su nam u Inspektoratu.

iStock

Nesretne su jegulje tako imale više šanse za preživljavanje u rukama krijumčara nego kada su ih iz njihovih ruku 'spasile' institucije Republike Hrvatske. 

Europska jegulja – Anguilla anguilla L. stavljena je još u lipnju 2007. pod zaštitu i svrstana je među vrste čija trgovina je striktno uređena, dok su ministri ribolova u EU donijeli planove o očuvanju vrste. Nestanak europske jegulje problem je svih rijeka diljem kontinenta, a jedan je od razloga što ova vrsta zahtjeva kristalno bistru i nezagađenu vodu koje u Europi ima sve manje.

Gastronomski razlozi 

Europska jegulja nekada je bila čest gost Neretve, no i tamo je iz godine u godinu sve rjeđa, a sličan problem u svojim rijekama primjećuju i naši susjedi Crnogorci.

S obzirom na to da se radi o zapljeni osjetljive i rijetke vrste, čudi i činjenica zbog čega oko njihova zbrinjavanja nije tražena pomoć Europske unije. Zbog hrvatske je birokracije strogo zaštićena vrsta ostala bez još 250.000 jedinki, a najmanje tri milijuna kuna, koliko se procjenjuje da jegulje minimalno vrijede, bačeno je u vjetar. 

Razlozi zbog kojih su se sirote životinje našle spakirane u osam kofera isključivo je gastronomski. Jegulje su delikatesom smatrali još Grci i Rimljani koji su je i uzgajali. U Europi ju najviše jedu Englezi, Francuzi i Talijani koji su najveći uzgajivači jegulje. U Aziji, osobito u Kini i Japanu jegulje su na cijeni, a glad je za ovom zaštićenom delikatesom neutaživa. Procjenjuje se da u zemljama jugoistočne Azije kilogram jegulje košta oko 1.300 eura.

iStock

Najveći ljubitelji jegulje su Neretljani gdje je jegulja nezaobilazan specijalitet. Svaka jegulja koja uzvodno pliva europskim rijekama svoj životni put započela je u Sargaškom moru, a Golfska ih strija nosi prema Europi do koje svaka jegulja pliva čak 5.000 kilometara. Njihovo putovanje do Europe traje 2 do 3 godine, a kada dođe do naših obala i rijeka postaje prozirna, glisti nalik ribica kakve su i one koje su zaplijenjene u koferima u zagrebačkoj zračnoj luci. Kada uđu u rijeke, dobivaju prepoznatljivi oblik i zelenkastu boju. Tada putuju uzvodno gdje žive sve do zrele dobi kada odlaze natrag u Sargaško more gdje se mrijeste i umiru.

Krijumčari stigli iz Moskve

Jednako kao što je misteriozan životni ciklus jegulja, misteriozne su i okolnosti u kojima su ulovljene i pokušane prokrijumčariti na ilegalnom tržištu divljim životinjama.

„U Hrvatsku sam došao isključivo radi transporta tih jegulja i da bih zaradio novac. Dogovor je bio da u roku od mjesec dana tri do četiri puta prevezem robu. Za to bih dobio naknadu od 15.000 kuna za cjelokupni posao. Kako sam obavio samo dva transporta nisam dobio nikakvu naknadu“, požalio se na suđenju Koreanac Yeongjin Kim, prenosi Slobodna. Njegov suoptuženik Myeonghat Shin također je priznao šverc.

“U Zagreb su stigli iz Moskve prije nekoliko dana i njihov dolazak nije bio nezamijećen. U Hrvatskoj su bili par dana i potom su sa svojim teretom krenuli natrag prema Moskvi”, kazao je Jutarnjem Tihomir Žegrec, predstojnik Graničnog carinskog ureda Zračne luke te napomenuo da slučaj ima elemente organiziranog kriminala.

MUP

Švercerima je izuzetno važno da krajnjem naručitelju predaju žive jegulje. Stoga su Koreanci poduzeli znatne mjere osiguranja svoje “robe”. Jegulje su bile zapakirane u vrećice napunjene zrakom i ledom te su izgledale kao veći baloni. Koferi su imali termo zaštitu.

Nakon što su koferi u sortirnici izdvojeni i otvoreni, krenula je munjevita operacija spašavanja jegulja koja je na kraju završila njihovom smrću zbog zaraze virusom. 

Obojica uhićenika, kako je rekonstruirala policija, bili su samo kuriri koji su u RH pozvani isključivo kako bi u Jugoistočnu Aziju prevezli pošiljke jegulja. Obojica uhićenih nakon uhićenja policiji su rekli kako nisu znali da se radi o zaštićenoj vrsti jegulje, ali i da im pošiljka s kojom su pali nije prva koju su vozili u Aziju za iste “poslodavce”.

Nalogodavac pobjegao u BiH

Rekli su da su 24. siječnja već uspješno obavili jednu isporuku. Ispričali su da ih je u Zagrebu dočekao muškarac kojega znaju kao “gospodin Han”, a koji im je plaćao smještaj i hranu u dva zagrebačka hotela. On im je također plaćao i putne karte. Nakon uhićenja policija je uz pomoć svih dostupnih tragova krenula rekonstruirati tko bi bile osobe koje su dovele dvojicu kurira u Hrvatsku, odnosno njihovi poslodavci.

MUP

U istragu se uključio i USKOK te je otkriveno da je šef krijumčarske skupine bio Kinez Yongnan Han (47), kojega su ostali osumnjičenici zvali “gospodin Han”, a koji je zajedno sa svojim partnerom Koreancem Hanwoolom Jangom (33) napustio Hrvatsku pobjegavši u BiH prije nego što ga je policija uspjela identificirati. Za njima dvojicom bit će raspisana Interpolova tjeralica.

Kako bi identificirali organizatore, istražitelji su najprije pregledali snimke nadzornih kamera iz zračne luke, jer su kuriri rekli da ih je gospodin Han automobilom dovezao do aerodroma. Također, u spomenutim hotelima prekontrolirali su način plaćanja smještaja za kurire te vidjeli da im je smještaj karticom plaćao državljanin NR Kine Yongnan Han - “gospodin Han”. No otkriveno je i još nešto zanimljivo, nakon što su dvojica kurira uhićena u zračnoj luci i pritvorena, Hanwool Jang nazvao je veleposlanstvo Republike Koreje te ih obavijestio da su dva korejska državljanina uhićena i da će trebati njihovu pomoć.

Jegulje su podrijetlom iz Neretve 

Međutim, očito su Hanwool Jang i “gospodin Han” shvatili da bi i oni ubrzo mogli završiti iza rešetaka. Naime, policija je naknadno utvrdila da su obojica u istom taksiju 13. veljače u sitnim satima, oko 2 ujutro, prešli kod Stare Gradiške u susjednu BiH, gdje im se gubi trag.

U istrazi je otrkiveno i da su od 16 siječnja do 13. veljače u unajmljenome skladišnom prostoru na području Brezovice, u improviziranim kadama u kojima se održavala potrebna temperatura, osumnjičeni čuvali i dohranjivali mliječ.

Vlasnik prostora nije sumnjao da se radi o ikakvoj ilegalnoj raboti, već mu je Kinez s kojim se sastao 16. siječnja rekao samo da mu treba skladište, a kada su kasnije na policiju išli prijaviti ugovor o najmu, muškarac mu je rekao kako im prostor treba da bi uzgajali jegulje za restorane. Međutim, prešutio je da se radi o ugroženoj vrsti čiji su izlov ili prodaja strogo zabranjeni. Istražuje se od koga su krijumčari nabavljali “robu”.

Ranko Šuvar/CROPIX

Jedan od njih navodno je već ranije iz zemlje iznio najmanje tri kovčega. Jegulje, podrijetlom iz Neretve, navodno su trebali prošvercati u Vijetnam. Nije isključeno da je konačna zemlja destinacija zapravo bila Japan, gdje se za njih može postići i nekoliko puta veća cijena.

I dok potražnja za mesom jegulje na crnom tržištu raste, u Neretvi jegulje izumiru zbog isušivanja močvara, upotrebe pesticida, globalnih klimatskih promjena te u konačnici nekontroliranog izlova, populacija jegulje se dramatično smanjuje, zbog čega su se zabrinuli čak i u Europskoj uniji, jer je situacija slična i u ostalim zemljama članicama.

Za uzgoj zaštićene vrste nitko nije zainteresiran 

Republika Hrvatska tako mora izraditi nacionalni plan upravljanja jeguljom, a na lokalnim razinama potrebno je izraditi lokalne planove upravljanja, pa tako i za Neretvu. Mora se utvrditi status populacije, njezina brojnost i uzrasna struktura, status ekosustava u kojima jegulja živi, broj ribara te vrste i broj alata koji se koriste u lovu jegulje.

Na temelju toga se izrađuje detaljan plan upravljanja koji će utvrditi potrebe za poribljavanjem i ulovne kvote, broj ribara i alata koji će se ubuduće koristiti u ulovu, te mehanizmi kontrole ulova i tržišta. Nažalost, ova obveza je samo deklaratorne naravi, barem što se tiče delte Neretve, jer se od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u vezi s tim ništa nije učinilo, piše Slobodna.

Zbog iznimno visokih početnih ulaganja, i do milijun eura, fizičke osobe i zainteresirani privatni investitori u Neretvi odustali su od akvakulture, unatoč izrađenim elaboratima, prema kojima se dugoročno jamčila financijska isplativost projekta. Iako fondovi Europske unije nude nepovratna sredstva za pokretanje intenzivnog uzgoja ribe, školjaka i drugih vodenih organizama u ribnjacima na području Metkovića nema zainteresiranih poduzetnika koji bi se bavili ovom djelatnošću.

iStock

Koliko je jegulja tražena, potvrđuju i povremena zapljene pošiljka na europskim granicama. Bugarski su carinici 2015. zaplijenili čak dva milijuna ugroženih europskih mladih jegulja ilegalno transportiranih u kontejnerima iz Španjolske.

Ilegalno tržište divljim vrstama novi je oblik organiziranog kriminala u Hrvatskoj, kaže nam kriminalist Željko Cvrtila.

„Krijumčarenje divljih vrsta, baš kao i svi drugi oblici krijumčarenja unosan su posao, a ova vrsta šverca donosi golem novac uz minimalan rizik. Kazne za prijestupnike su blage, a kada i neki slučaj ispliva u javnost uglavnom 'padnu' kuriri. Životinje je doduše nešto teže krijumčariti, no i to je moguće uz lažne papire i suradnju korumpiranih carinskih službenika i policije. Kako bi se ilegalno tržište divljim životinjama stavilo pod kontrolu, potrebno je uvesti pojačane mjere zaštite, povisiti kazne prijestupnicima i educirati ljude o mogućim posljedicama takve trgovine“, zaključuje Cvrtila.

jegulje

krijumčarenje divljih vrsta

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter