hrvat na tajvanu o krizi

'Tajvanci se oko kineskih prijetnji vojnom silom zabrinjavaju kao Hrvati oko vijesti o političarima kriminalcima. Čuju za to, no baš se ništa ne mijenja'


Mia Peretić
09.01.2019.19:00
'Tajvanci se oko kineskih prijetnji vojnom silom zabrinjavaju kao Hrvati oko vijesti o političarima kriminalcima. Čuju za to, no baš se ništa ne mijenja'
iStock

sažeto

Kako bismo iz prve ruke saznali što se točno događa na tom malom otočiću koji bi se vrlo lako mogao naći u epicentru sukoba globalnih sila, pitali smo Hrvata koji je 10 godina živio na Tajvanu


Mia Peretić
09.01.2019.19:00

Kineski predsjednik Xi Jinping 2019. godinu je započeo nešto oštrijom retorikom kada je u jednadžbu kineskih odnosa s Tajvanom ubacio mogućnost korištenja sile. Tako je početkom siječnja izjavio: 

"Ne obećavamo da ćemo se odreći sile i zadržavamo mogućnost korištenja svih potrebnih mjera kako bismo postigli taj cilj i spriječili neovisnost Tajvana".

Xi Jinping je u govoru još napomenuo kako je ova prijetnja bila usmjerna i prema stranim silama koje se žele nametnuti kao advokati tajvanske nezavisnosti, a smatra se da je pri tome mislio na Sjedinjene Američke Države, jedne od najvećih dosadašnjih tajvanskih stranih saveznika.

Trump stalno ljuti Kineze

Naime, otkad je predsjednik SAD-a postao Donald Trump, komunikacija Amerike i Tajvana drastično je poboljšana, nakon što su još 1979. prekinuti svi diplomatski odnosi.

Telefonski poziv između tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen i Trumpa odmah nakon izborne pobjede 2016. godine naljutio je Kineze koji su ga ocijenili kao tajvansku provokaciju. Nadalje, 16. ožujka prošle godine Trump je ponovno naljutio Peking potpisavši dokument kojim se promiču putovanja američkih dužnosnika svih razina na Tajvan i obrnuto. 

U rujnu je, pak, SAD Tajvanu prodao rezervne dijelove transportnih lovaca bombardera F-16, C-130 i F-3 za 330 milijuna dolara, a sve to u žiži američko - kineskog trgovinskog rata. 

Tajvanska predsjednica traži podršku međunarodne zajednice

Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen nakon govora kineskog kolege pozvala je na međunarodnu podršku kako bi "obranila" samoupravu i demokraciju otoka u jeku obnovljenih prijetnji iz Kine.

"Nadamo se da će međunarodna zajednica ovo shvatiti ozbiljno, poduprijeti nas i pomoći nam. Ako ne podrže demokratsku zemlju koja je ugrožena, možda se moramo zapitati koja bi zemlja mogla biti iduća?", rekla je novinarima u Taipeiju. 

Reuters

Tajvan je dugo godina jedno od najosjetljivijih pitanja u Kini, gotovo se smatra svetim teritorijem. Predsjednik Xi Jinping je pojačao pritisak na otok nakon što je predsjednica Tsai iz stranke koja podržava tajvansku nezavisnost osvojila mandat 2016. godine. 

Pa kako iz perspektive prosječnog Tajvanca izgleda život pod kineskim povećalom?

Kako bismo iz prve ruke saznali što se točno događa na tom malom otočiću koji bi se vrlo lako mogao naći u epicentru sukoba globalnih sila, pitali smo Ivana, Hrvata koji je 10 godina živio na Tajvanu i vrlo dobro poznaje tamošnje prilike.

"Kina i Tajvan imaju odvojeno upravljanje od 1949., no i odvojeno gledište na pravno - politički status Tajvana. Naime, Peking smatra da je otok dio Kine, odnosno njezina pokrajina i u budućnosti priželjkuje ujedinjenje.

iStock

Tajvan se, pak, smatra državom za sebe i, poslovnim i kulturnim vezama unatoč, ne pokazuje nikakvu želju da padne pod kinesku upravu. Takav je nedefiniran položaj poznat kao status quo, a on, ovisno o političkim prilikama bolje ili lošije funkcionira", kaže nam Ivan i dalje objašnjava međunarodnu političku zavrzlamu:

"Kina stalno prijeti Tajvanu, najčešće u obliku izjava ili drugih vrsta provokacija poput preletavanja aviona, ulaska naoružanih brodova u morski teritorij oko otoka koje Tajvan smatra svojima, Kina svojima, a Filipini svojima. Također, Kinezi pokušavaju utjecati na druge zemlje kako ne bi priznale Tajvan i to čine novcem ili prijetnjama.

Do 1971. je Republika Kina, odnosno Tajvan bio član Ujedinjenih naroda, no nakon dogovora s Kinezima, to je mjesto morao ustupiti Narodnoj Republici Kini. Od tada su Tajvan priznale 22 države članice UN-a, te ima vojnu potporu SAD-a koje ga ipak službeno nisu priznale".

Bizarni problemi i održavanje statusa quo

Tajvan se zbog toga suočava i drugim pomalo bizarnim problemima: 

"Recimo, Tajvan se na Olimpijadi natječe pod imenom Kineski Taipei, a službeno se zove Republika Kina", kaže nam hrvatski Tajvanac i napominje:

"Suočavali su se s raznim oblicima kineskih pritisaka tokom godina, no ono što oni zaista žele jest da stvari ostanu kakve jesu. Tajvan se ne može formalno odvojiti od Kine jer, jednostavno, Kinezi su jači i njima je to jasno. 

Financijska ovisnost

U sporu između Kine i Tajvana danas nije presudna samo neka povijesna priča, kultura i politika, već i faktor koji je ipak svjetski pokretač broj jedan. Govorimo o novcu naravno:

"S druge strane, postoji i faktor financijske suradnje. Tajvan je mala zemlja, brojni Tajvanci imaju tvornice u Kini. Evo, primjerice u kineskoj tvornici čiji je vlasnik Tajvanac proizvode se dijelovi za iPhone. Nadalje, dovoljno je da Kina povuče svoje turiste s Tajvana, već se osjete problemi", smatra on.

iStock

No što se osjećaja pripadnosti tiče, Ivan kaže da za Tajvance tu nema dileme:

Tajvanci su Tajvanci i ništa drugo. Kineze čak smatraju i pomalo odbojnima, no to vam je tek jasno kada postanete dio te kulture. Također, kada Tajvanci kažu da su pro - kineski orijentirani, to najčešće izgovaraju političari, a ni oni pri tome ne misle na ponovno ujedinjenje, već na zalaganje za dobre odnose s Kinom. Dakle, Tajvanci žele da stvari ostanu takve kakve jesu". 

Osobni album

Oprez kad Kina nudi suverenost

Iako trenutno ne postoji realna varijanta u kojoj bi se status quo između Tajvana i Kine promijenio, postoji još jedan scenarij koji je Kina predvidjela, a kojeg se posebno treba čuvati:

"Postoji i ta kineska varijanta suverenosti Tajvana kakvu su podvalili Hong Kongu. Dakle, omogućili su im da imaju svoju suverenost, no to u praksi izgleda tako da im Kina kaže da mogu birati između komunista broj jedan ili komunista broj dva", kaže nam Ivan i zaključuje:

"Kineske prijetnje se na Tajvanu doživljavaju kao što Hrvati doživljavaju vijesti o nekom kriminalu u političara, dakle ne baš pretjerano. O tome se priča, no nitko ništa ne poduzima, nije da ljudi mahnito bježe od straha. Kladim se da mnogi mladi o tome ni nemaju pojma".

Kina

prijetnje

neovisnost

Tajvan

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter