ŽArio i palio KGB-om

Tko je progonitelj umjetnika i disidenata koji je umro u 94. godini te na kraju priznao da mu je bilo žao zbog nekih odluka u špijunskoj karijeri


100posto
18.06.2019.08:00
Tko je progonitelj umjetnika i disidenata koji je umro u 94. godini te na kraju priznao da mu je bilo žao zbog nekih odluka u špijunskoj karijeri
Profimedia

sažeto

General Bobkov bio je odgovoran za progon mnogih umjetnika i uništavanje disidenata


100posto
18.06.2019.08:00

General Filip Bobkov, veteran sovjetske kontraobavještajne službe čiji je posao u KGB-u uključivao uništavanje disidenata i sprječavanje rasplamsavanja etničkih napetosti, umro je u Moskvi u dobi od 93 godine.

Bobkov je preminuo u jednoj moskovskoj bolnici nakon duge bolesti, rekli su ruskim medijima njegova obitelj i prijatelji. Umirovljeni general s četiri zvjezdice, bio je kontroverzna figura u ruskoj povijesti, služeći kao vođa onoga što je u biti tajna policija odgovorna za rješavanje istinskih prijetnji SSSR-u, ali i očigledan progon svojih disidenata. U kasnijim godinama radio je za medijskog tajkuna Vladimira Gusinskog.

Njegova špijunska karijera započela je 1945. upisom u školu Smerh, sovjetske vojne organizacije, čije ime doslovno znači 'smrt špijunima'. U to je vrijeme imao samo 20 godina i morao je lagati o svojoj dobi. Ubrzo, nakon nacističke invazije, javio se kao volonter i brzo napredovao na bojnom polju do komandanta voda.

Uspon na KGB-ovoj ljestvici

Prema njegovim memoarima jedan od prvih slučajeva koje je vodio bila je istraga tajne opskrbe niklom iz SAD-a u SSSR-u tijekom rata. Operaciju krijumčarenja organizirali su sovjetski agenti pod radarima američke vlade, a ljudi koji su bili uključeni bili su osumnjičeni da bogate zahvaljujući dogovoru.

Wikimedia

Do 1956. godine Bobkov se uzdigao na ljestvici i postao šef odjela u svježe reorganiziranom KGB-u. Jedna od prvih velikih zadaća  bila je borba protiv masovnih prosvjeda u Tbilisiju, u Gruziji.

Neke stvari koje je KGB radio jedva se ili uopće ne mogu opravdati. "Pyatka" (Peta), kako je nazvana uprava, bio je dio KGB-a koji je uništavao disidente, zabranjivao književnost i umjetnost za koje je vjerovao da pomažu zapadnjačkom psihološkom ratovanju, špijunirali su strance koji posjećuju zemlju, kao i Židove te druge vjernike koji žive u SSSR-u pod pretpostavkom da su potencijalno nelojalni.

Progon umjetnika

U svojim memoarima Bobkov je rekao da mu je žao zbog nekih odluka koje je donio kao šef uprave, uključujući i slanje Andreja Saharova u interni progon. Ostale žrtve bili su, među ostalima, pjesnik Joseph Brodsky, pisac Aleksandr Solženjicin i dirigent Mstislav Rostropovich.

Vrhunac Bobkove 45-godišnje karijere u državnoj obavještajnoj službi doveo ga je na razinu zamjenika šefa KGB-a u prvoj polovici 1980-ih. Bio je kritičar politike Mihaila Gorbačova, uključujući njegovu spremnost da dopusti dijelovima Sovjetskog Saveza da traže neovisnost, general je dao ostavku u siječnju 1991., mjesecima prije nego što SSSR više nije postojao.

Sljedeće godine postao je šef nove privatne obavještajne agencije u vlasništvu medijskog tajkuna Vladimira Gusinskog, s nekoliko njegovih bivših podređenih.

Umirovljeni general zadržao je novi posao gotovo cijelo desetljeće i preživio smrt svog šefa oligarha 2000. godine. Kasnije je bio na pozicijama u nekoliko istraživačkih centara i kao konzultant za medije. Godine 2008. dobio je mjesto glavnog inspektora u ruskom ministarstvu obrane.

Rusija

SSSR

Filip Bobkov

KGB

newsletter

Prijavite se na Newsletter