Serijal mafija (5): El Chapo

U njegovu čast skladane su stotine narko balada, a na platnom spisku mu je bio i bivši predsjednik Meksika


Mia Mitrović
17.02.2019.19:00
U njegovu čast skladane su stotine narko balada, a na platnom spisku mu je bio i bivši predsjednik Meksika
Jane Rosenberg/REUTERS

sažeto

Chapo će ostatak života provesti 'u buksi', no to neće spriječiti trgovinu kokom koja je u porastu


Mia Mitrović
17.02.2019.19:00

Meksiko je zemlja suprotnosti u kojoj je, slično kao i u Hrvatskoj, sve moguće. Najveći meksički nacionalni praznik je Dia de Los Muertos, Dan Mrtvih. Za razliku od ostatka svijeta, Meksiko Dan Mrtvih obilježava plesom, cvijećem, veseljem i šarenilom. Nema tame u silama mrtvih, uzrečica je koja se može čuti u zemljama Latinske Amerike jer mrtvi nikome ne mogu nauditi. Tama je u živima.

Narkokarteli kao omiljeni poslodavci

Meksiko je i zemlja u kojoj su smještene neke od najmoćnijih kriminalnih organizacija na svijetu. Meksički karteli toliko su moćni da zbog sveopće korupcije u zemlji postoje kao teritoriji koji imaju vlastiti imunitet u odnosu na ostatak zemlje. Karteli su i veliki poslodavci pa mnogi Meksikanci između korumpirane države i kartela biraju rad za kartele. Među siromašnom meksičkom 'rajom', Chapo je neka vrst heroja, a njemu u čast skladane su stotine narcocorrida, tradicionalnih meksičkih epskih pjesama spjevanih u čast moćnih kriminalaca.

Najmoćniji kartel Meksika sve do nedavno bio je Sinaloa kartel kojim je rukovodio Joaquín Archivaldo Guzmán Loera, poznatiji kao El Chapo. Jedan od gospodara svjetskog narko tržišta u srijedu je pred sudom u New Yorku proglašen je krivim po svim točkama optužnice i najvjerojatnije ga čeka doživotna robija u jednom od najstrože čuvanih američkih zatvora.

Uhićenje, dva bijega i suđenje El Chapu dio su meksičke nacionalne političke šale. Detalji koji su curili sa suđenja kao i legende o njegovom životu pišu scenarij za napeti politički krimi-triler s elementima sapunice i gomilom neočekivanih preokreta koji publiku drže na rubu živaca od prve do zadnje minute. Nije čudo da je Netflix njegovom liku i djelu posvetio novu ediciju serije Narcos koja je proslavila njegova prethodnika, Pabla Escobara.

Cameo ulogu u istinitoj priči o El Chapu ima i američki glumac Sean Penn što dokazuje da stvarnost katkad može biti luđa od svake fikcije. Penn je naime, intervjuirao El Chapa za američko izdanje the Rolling Stonea što je na kraju pomoglo da Chapo bude uhićen. U intervjuu koji je naišao na osudu američke javnosti, Chapo je prikazan kao skroman, obiteljski čovjek koji ne voli oružje i nada se umrijeti prirodnom smrću.

Više od svega voli slobodu

Hvalio se da je u SAD prošvercao više droge no bilo tko drugi prije njega, no da se sam ne drogira već 20-ak godina. Ne želi, priznao je Pennu u zatvor jer više od svega voli slobodu. Agenti koji su pokušali pronaći Chapa, locirali su ga zahvaljujući između ostalog, lokatoru s Pennova mobitela.

I samo suđenje, koje je trajalo za američko pravosuđe nevjerojatno dugih 11 tjedana bilo je napeti politički krimi triler s elementima komične telenovele. Najprije su morali izbaciti jednog porotnika jer je preko zatvorskih čuvara pokušao nabaviti Chapov autogram. Drugi je pak odbijen iz sigurnosnih razloga jer za život zarađuje kao imitator Michaela Jacksona. Na suđenje je ušetao i Alejandro Edda, glumac koji u seriji Narcos tumači lik El Chapa. Htio ga je vidjeti izbliza kako bi ga što vjernije portretirao. U jednom trenutku, kaže, pogledi su im se sreli, a pravi Chapo zadovoljno mu je namignuo.

Reuters

Suđenje je bilo prepuno šokantnih detalja koji su punili stupce svjetskih medija. Tužilaštvo je u jednom trenutku tako objasnilo da je u samo četiri pošiljke Chapo u Ameriku prokrijumčario toliko koke da si svaki Amerikanac može povući poveću "lajnu". To je 325 milijuna lajni u samo četiri pošiljke, a Chapo drogu u SAD šverca od sredine 80-ih.

Jedan od 'junaka' ove sudske drame bio je i bivši predsjednik Meksika Enrique Peña Nieto kojeg su mnogobrojni svjedoci, članovi meksičkog podzemlja optužili da je bio na platnom spisku El Chapa, baš kao i mnogi drugi članovi političke i vladajuće elite Meksika. To objašnjava dosta toga, na primjer kako je Chapu pošlo za ruku dva puta pobjeći iz najstrože čuvanih zatvora i godinama izbjegavati pravdu.

Joaquín Archivaldo Guzmán Loera rodio se 4. travnja 1957. u siromašnom selu La Tuna u meksičkoj provinciji Sinaloa. Svoj nadimak El Chapo, 'Kratki', dobio je zbog niska rasta jer ovaj opaki kriminalac visok je svega 1,68 m. Još kao tinejdžer ušao je u narko biznis, a vjeruje se da mu je i otac bio uzgajivač marihuane i opijumskog maka. Njegovo moćno carstvo preprodaje narkotika u jednom je trenutku počelo donositi toliko mnogo prihoda da ga je ugledni financijski časopis Forbes od 2009. do 2013. držao na svojoj ljestvici najbogatijih i najmoćnijih ljudi svijeta. Za dječaka čiji je otac bio seljak, bio je to golem uspjeh.

Malo se zna o njegovim nježnim godinama. Neki izvori tvrde kako je u doticaj s drogom došao još kao dijete, jer je otac u nekom trenutku, kako bi prehranio obitelj, počeo uzgajati opijum. Imao je dvije mlađe sestre, Armidu i Bernardu, te četvero mlađe braće. Kao najstarije dijete morao je raditi za svoju obitelj, pa je formalno obrazovanje napustio već u trećem razredu i pridružio se svom ocu na polju. Prvi novac zaradio je prodajom naranči. Kako je odrastao, sve se više sukobljavao s nasilnim ocem koji ga je često tukao, zbog čega je znao pobjeći baki. No, čim je porastao suprotstavio se ocu u pokušaju da zaštiti svoju braću i sestre od nasilja. Otac njegov stav nije, očekivano, dobro prihvatio, a tinejdžer nije imao drugog izbora nego se odati sitnom kriminalu. I sam se počeo baviti proizvodnjom opijuma, s obzirom na to da se radilo o raširenoj poljoprivrednoj praksi u njegovom području. Odnosi s ocem postali su prisniji te su počeli surađivati, a kada bi dječak donio proizvod, otac bi novac od prodaje opijuma i marihuane potrošio na alkohol i žene sumnjiva morala.

Prvu plantažu 'žiže' vodio je s 15

Kada je to dojadilo malenom Guzmanu, u dobi od samo 15 godina napravio je vlastitu plantažu marihuane s rođacima, te je počeo uzdržavati svoju obitelj novcem od dilanja. Otac ga je izbacio iz kuće, a on se skrasio kod jednog od djedova i nastavio posao. Sve to bilo je priprema za ozbiljan kriminalni posao koji će uslijediti. Guzmana je najprije zaposlio narkolord Héctor "El Güero" Palma povjerivši mu ozbiljnu zadaću transporta droge zrakoplovom preko američko-meksičke granice. Ambiciozni mladić od početka je htio raditi sve više, tražeći od šefova da mu povjeravaju sve veće i veće količine narkotika. Suvremenici kažu da je pritom bio brutalan i surov, pa je dilere koji bi ga "zeznuli" vlastoručno ustrijelio u glavu. Oni oko njega pritom su dobili jasnu poruku da se s 'El Chapom' nije za igrati.

Eduard Garidu/REUTERS

A na težak način naučili su to i predstavnici vlasti. Nakon tragične pogibije agenta američke DEA-e Enriquea Camarena Salazara. Događaj s kraja 1984. sablaznio je SAD. Agent je bio doušnik blizak mnogim visokopozicioniranim članovima različitih kartela, a kada je meksička vojska u studenom pokrenula veliku akciju na plantaži marihuane, temeljem informacija koje im je on pružio, nije dobro završilo.

Vlasnik plantaže, zloglasni Felix Gallardo, u potrazi za osvetom brutalno je smaknuo američkog agenta pa je SAD krenuo u brutalnu odmazdu u kojoj su nastradali brojni kriminalci povezani s kartelima. Guzman je to vidio kao priliku za rast svoga carstva.

Posao se brzo razvijao. Inovativni narkodiler dosjetio se pakirati kokain u konzerve čili papričica, te su tako skrivene goleme količine droge putovale u SAD vlakom. Očekivano, počeli su i međukartelski sukobi, od kojih je najkrvaviji onaj iz listopada 1992. kada je u Iguali poginulo devet ljudi, pripadnika obitelji Arellana Felixa i njegovih odvjetnika, inače velikih Guzmanovih rivala. Meksičke vlasti slučaj su shvatile iznimno ozbiljno te čak formirale i posebnu policijsku jedinicu, no slučaj je brzo zaboravljen, a postoji više dokaza kako je Guzman policijske vlasti potplatio s oko deset milijuna dolara kako bi istraga završila"u ladici".

Majstorski bijeg iz zatvora

Rat skupina nastavio se još nekoliko mjeseci, tijekom kojih je Guzman u više navrata čudesno izbjegao smrt.

Legendarni narkodiler prvi je put uhvaćen 1993. u Gvatemali, te je izručen Meksiku na izdržavanje kazne od dvadeset godina zatvora. Tu je upoznao svoju partnericu, bivšu policajku Zulemu Hernandez, koja je u zatvoru služila zbog pljačke. Između njih rodila se velika ljubav, ali i partnerski odnos, sve dok njeno tijelo pod nikad razjašnjenim okolnostima nije pronađeno 2008. Tijekom boravka u meksičkom zatvoru Guzmanu se sudilo za krivotvorenje dokumenata, prijevaru i krijumčarenje kokaina. No, u još jednom svojem čudesnom manevru uspio je potplatiti čuvare i pobjeći. Vjeruje se da je u spektakularnom, filmskom bijegu imao oko 80 pomagača. Jedini policajac koji je Guzmana pokušao spriječiti u bijegu, pronađen je mrtav desetak godina kasnije. Bijeg u kojem je potplatio čitavu zatvorsku administraciju kako ne bi provjerili košaru za rublje kojim je prokrijumčaren iz zatvora, koštao ga je oko 2.5 milijuna dolara.

iStock

Jedna od El Chapovih tehnika kojima je postigao da bude godinama nedodirljiv povremena je suradnja s DEA-om kojoj je redovno plasirao informacije o svojim suparnicima i njihovim operacijama.

Krvavi rat među meksičkim kartelima počeo je 2008. kada su braća Beltrán Leyva mnogobrojnim rafalima iz kalašnjikova ubili Chapova sina Edgara. Od početka svibnja kada je ubijen, nastradalo je 118 ljudi, od kojih 26 policajaca. U lipnju ubijeno je još 128, a u srpnju njih 143 pa je u regiju poslano još 2.000 pripadnika snaga reda.

Kada je počeo lov na njega, Guzman se uspješno skrivao u zabačenom planinskom području Sierre Madre. Tjedan prije uhićenja, policija je dobila dojavu da je Chapo viđen na obiteljskoj fešti u Sinaloi, kao i da je ljetovao u obalnom gradiću Mazatianu. Uspjeli su ga locirati, no kada su ga pokušali uhititi, pobjegao je. Policija ga je ulovila u krevetu s ljubavnicom pa je pobjegao kroz tunele izrađene za svrhu bijega, gol kao od majke rođen.

Ipak, 22. veljače, 2014. uhićen je u hotelu u blizini Mazatina. I ovoga puta bio je gol u krevetu sa suprugom, bivšom misicom Emmom Coronel Aisupro. kako su u blizini bile i njegove kćeri, predao se bez suviše otpora. Smješten je u najstrože čuvani zatvor iz kojeg je uspio pobjeći 11. lipnja 2015. Kako je jedini dio njegove ćelije koji nije bio pod nadzorom kamera bio tuš, ispod tuš kabine iskopao je tunel dug 1.5 kilometara, opremljen umjetnom rasvjetom i malim motorom s kojim se uspio udaljiti u nepoznatom pravcu.

reuters

Trgovina kokainom u porastu

Ono što stvara osnovanu sumnju da je ponovno imao pomagače u zatvoru je činjenica da je njegov bijeg otkriven u 21:22, no 'crveni se alarm oglasio tek u ponoć. Meksička vlada našla se zbog ovog na udaru kritika pa su raspisali nagradu za informacije u njemu u vrijednosti 60 milijuna dolara.

Kada je pobjegao, njegov odvjetnik obratio se meksičkoj glumici Kate del Castillo koja je Chapu uputila otvoreno pismo u kojem mu je savjetovala da svoje carstvo droge pretvori u 'carstvo ljubavi'. Guzmanu se pismo svidjelo pa je predložio da se sastanu kako bi napravili film o njegovom životu. Preko zajedničkog poznanika za to je čuo i Sean Penn pa su se sastali 22. listopada i proveli s Chapom sedam sati.

Želja za slavom koštala ga je slobode jer su ga uspjeli locirati u gradu Los Mochisu u sjevernoj Sinaloi, 8. siječnja 2016, no ponovno je uspio pobjeći. I ovoga je puta koristio tunel, no policija ga je zaustavila u bijegu,a ovoga ih puta nije uspio podmititi. Prevezen je u isti zatvor iz kojeg je nekoliko godina ranije pobjegao te vrlo brzo izručen SAD-u.

iStock

Usprkos tome što je Chapo uhićen, to nije zaustavilo tržište i proizvodnju bijelog praha. Štoviše, procjenjuje se da proizvodnja zbog povećane potražnje iz godine u godinu raste. U Kolumbiji je tako 2017. godine postojalo 171 tisuća hektara zemlje na kojoj se sadi koka, što je za 25 tisuća hektara više nego godinu ranije. Okvirne brojke za 2018. godinu govore da je površina zemljišta za sadnju koke još narasla i dosegla rekordne razine, baš kao i potražnja kako u Americi, tako i u Europi, usprkos tome što cijene rastu. Usprkos katastrofalnoj situaciji u zemlji, kokain se masovno šmrče i u Hrvatskoj. Cinici bi rekli, ima se, može se.

Chapovo uhićenje nije smanjilo ni broj ubojstava povezanih s trgovinom droge u Meksiku, a Express piše da je broj ubijenih u 2018. porastao za 18%, što i ne čudi. Velikog gazde nema pa je u tijeku borba tko će preuzeti njegovu (ne)slavnu titulu.

Meksiko

kokain

El Chapo

Joaquin Archivaldo Guzman Loera

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter