anketa: treba li otići ili ostati?

Zastupnici u Saboru izglasali povjerenje Kujundžiću, u ove dvije godine puno je toga obećavao, no gdje je zapelo i što je učinio?


Mia Peretić
12.10.2018.11:55
Zastupnici u Saboru izglasali povjerenje Kujundžiću, u ove dvije godine puno je toga obećavao, no gdje je zapelo i što je učinio?
Bruno Konjevic / CROPIX

sažeto

Iako je zaista malo vjerojatno da će Kujundžić danas ostati bez fotelje, ovakve su prilike dobar trenutak da se podsjetimo što je stvarno učinio čovjek na čelu ovog iznimno važnog resora


Mia Peretić
12.10.2018.11:55

U Saboru su danas zastupnici glasovali o povjerenju ministru zdravstva Milanu Kujundžiću.  Sa 77 glasova protiv opoziva i 53 za te nijednim suzdržanim ministar Kujundžić preživio je glasovanje i ostao na dužnosti.

Jučerašnja rasprava o tom pitanju trajala čitavih osam sati. Oporba, koja je pokrenula pitanje povjerenja Kujundžiću, smatra da ministar zdravstva u dvije godine mandata nije napravio baš ništa, dapače Mostovka Ines Strenja Linić rekla je da je zdravstvo danas na nižim granama nego kad je preuzeo funkciju, a ministru se spočitava i što nije napravio dovoljno po pitanju hitne i preventivne medicine, financija i lista čekanja u zdravstvu.

Što je sve propustio napraviti

Iako je zaista malo vjerojatno da će Kujundžić danas ostati bez fotelje, ovakve su prilike dobar trenutak da se podsjetimo što je stvarno učinio čovjek na čelu ovog iznimno važnog resora ili još bolje, što je sve trebao, a propustio učiniti.

Treba biti pošten, problemi hrvatskog zdravstvenog sustava nisu od jučer i ne bi bilo korektno na Kujundžića svaliti svu krivicu za propuste koje su činili i njegovi prethodnici. No, obećano nam je puno, a nakon dvije godine realizirano je vrlo malo.

Liste čekanja

Istraživanje udruge "Sve za nju" pokazalo je da je oko 75 posto žena koje su samopregledom posumnjale na rak dojke prvi pregled obavilo unutar mjesec dana, te da ih je čak 40 posto pregled obavilo privatno.

Nadalje, u zemlji u kojoj od raka dojke godišnje obolijeva više od 2500, a umire 800 žena, još uvijek ne postoji plan za borbu protiv raka, a Hrvatska je posljednja europska zemlja koja nema plan za borbu protiv raka, iako od njega godišnje umire čak 14.000 ljudi.

Nadalje, svjedočili smo ispovijesti Splićanke koja je na ultrazvuk dojke naručena u "bliskoj" 2020. godini, a da su liste čekanja velike, jasno je svima koji se naruče na, primjerice, magnetnu rezonancu, pa na red dođu za dvije godine.

Blamaža s kandidaturom za sjedište Europske agencije za lijekove

Zagreb je imao ozbiljnu priliku da postane sjedište jedne od važnijih institucija nakon što je objavljeno da će se, uslijed Brexita, Europska agencija za lijekove (EMA) seliti iz Londona i novi dom potražiti u jednom od drugih gradova unutar Europske unije. Riječ je o agenciji koja ima 900 zaposlenika, velik utjecaj i ovlasti što se farmaceutskog sektora tiče. Ukratko, nešto za što smo se trebali ozbiljno pripremiti.

A što su napravili Grad Zagreb i ministarstvo zdravstva? Također ukratko, poslali su nepotpunu prijavu, odnosno na važna pitanja logistike i infrastrukture dali su samo općenite odgovore, na što je Europska komisija u dokumentu mogla jedino zaključiti da “The offer does not provide information on…”, odnosno da ponuda ne pruža podatke. Što su sve propustili?

Između ostalog, nisu naveli detaljne informacije o zgradi Sky Office u Zagrebu, koja je trebala biti novo sjedište Agencije za lijekove. Dakle, nedostajali su podaci o uredima, konferencijskim salama, udaljenosti između važnijih lokacija u gradu i datumu dostupnosti zgrade. Također, ponuda je sadržala samo opće informacije o dostupnosti, odnosno nedovoljno je objašnjeno na koji način je Zagreb prometno povezan s ostatkom Europe, detaljnim podacima o letovima, kao i povezanosti zračne luke i predložene lokacije.

Nisu dostavili ni podatke gdje se nalaze vrtići i škole na stranim jezicima, što bi za 900 stranih zaposlenika bilo iznimno važno.

Kako je Hrvatska reagirala na ove negativne ocjene? Povukla je kandidaturu Zagreba za sjedište Europske agencije za lijekove zbog, kako je Kujundžić izjavio, političkih pritisaka koji su Hrvatsku stavili u neravnopravan položaj.

Hodajuća komunikacijska katastrofa

Od ministra zdravstva se prvenstveno očekuje da ustroji funkcionalan zdravstveni sustav na korist svih građana Republike Hrvatske. U tom kontekstu bi se kakva šlampava ili neprimjerena izjava čak mogla provući kao lapsus medicinskog profesionalca koji se loše snalazi u javnim istupima, nabavili bi mu PR stručnjaka i problem bi bio riješen. Osim ako niste Davor Bernardić, ali to je sasvim druga priča.

Milan Kujundžić na našu žalost ne spada u prethodno navedenu kategoriju jer, ruku na srce, zdravstveni sustav nam funkcionira poglavito kad smo zdravi, a čitavim nizom gafova na sebe je uspio navući bijes javnosti ali i vlastitih kolega.

Tako je, komentirajući nedostupnost lijeka za djecu sa spinalnom mišićnom atrofijom, izjavio da nitko nije dovoljno bogat da liječi sve, a i prije mandata u Vladi, zaratio je i s kolegama liječnicima zbog izjave da pedeset posto hrvatskih doktora ne zaradi plaću, niti znaju, niti hoće raditi. Iz svega se izvukao javnom isprikom liječnicima.

Nedugo nakon toga pokazao je da je pravi recidivist po pitanju verbalnih gafova spram vlastite struke, te je na jednom skupu rekao da jedan svećenik u bolnici nekad vrijedi više od 20 doktora.

No, kod Kujundžića je komunikacijski problem opće prirode jer se manifestira i u odnosima s kolegama iz Vlade. Najavu da će rupe u zdravstvenom sustavu pokrpati preventivnim oporezivanjem, odnosno dizanjem cijena alkohola i cigareta za 50 posto, odbacio je ministar financija Zdravko Marić, rekavši da o tome nisu raspravljali i da, ukratko, to tako neće moći.

Hitna pomoć stigla bez liječnika, no Kujundžić tvrdi da je naš sustav na "zavidnoj razini"

Nakon tragičnog slučaja smrti 21-godišnjaka iz Zaprešića kojem je na cesti pozlilo, a na intervenciju mu je prvo stigla ekipa Hitne pomoći bez liječnika, te u kojem se pokazalo da nam sustav hitne medicinske pomoći ne funkcionira, ministar Kujundžić je odbacio svaku odgovornost, tvrdio da je sve bilo u skladu s pravilima struke, da je sustav hitne medicinske pomoći funkcionirao, te da je postupljeno prema hrvatskoj regulativi i standardima.

Nakon što je izrazio sućut obitelji, ponovio je i kako se ne osjeća politički odgovornim, te je nekoliko puta naglasio da sustav u Hrvatskoj funkcionira odlično i da nitko na svijetu nema toliko liječnika u Hitnoj pomoći kao mi:

"Većina Hrvata je zadovoljna sustavom koji imamo. Naš sustav je uistinu na zavidnoj razini", rekao je Kujundžić i poručio:"Neće svi biti spašeni. To je realnost ljudskog postojanja i nestajanja s ovog svijeta".

Dugovi u zdravstvu

Jedan od osnovnih problema hrvatskog zdravstva jest ukratko taj što nitko ne uspjeva pokrpati rupu koja se zove dug od 7,5 milijardi kuna. No, vječni optimist Kujundžić smatra da je i ona ovom polju ostvario pozitivne pomake, jer je dug godinu dana ranije iznosio 8 milijardi kuna:

"Prvenstveno je to postignuto zato što je Vlada ispoštovala svoje zakonske obveze prema zdravstvenom sustavu", rekao je Kujundžić, ali i priznao da je dugoročno ovakav zdravstveni sustav kakav jest je popuno neodrživ. On bi oporezivao cigarete i alkohol:

"Ja sam sklon preventivnim modelima, gdje taksa prvenstveno čuva zdravlje. Što manje djece bude pilo, pušilo, bilo u kockarnicama, time će se njihovo zdravlje i obitelji čuvati. Tamo gdje bolest uđe u obitelj, nema više mira", rekao je u maniri poslovica narodne medicine, a kako smo već ranije napomenuli, s obzirom da se s tim metodama nije složio ministar financija Zdravko Marić, uštede će morati tražiti drugdje.

Iako nitko ne sumnja u Kujundžićeve kompetencije kao liječnika, s obzirom na sve navedeno, postavlja se opravdano pitanje je li zaslužio dovršiti mandat do kraja. Jer osim minimalnog smanjenja duga i uvođenja prioritetnih lista čekanja, konkretnija reforma koja bi hrvatski zdravstveni sustav podigla na stabilne noge se još čeka. 

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter