kako premijer mami investitore

'Uložite u Hrvatsku jer smo jeftini radnici'. No zeznuo se, neki u EU zarađuju još manje pa bi možda trebao razmisliti da proširi paket i doda 'set noževa'


Mia Peretić
25.09.2018.19:00
'Uložite u Hrvatsku jer smo jeftini radnici'. No zeznuo se, neki u EU zarađuju još manje pa bi možda trebao razmisliti da proširi paket i doda 'set noževa'
Vojko Basic / CROPIX

sažeto

Konačno konkretna strategija Vlade: investitore ćemo upecati jer smo super povoljni


Mia Peretić
25.09.2018.19:00

Premijer Andrej Plenković ponovno se našao na meti kritika jer je ovog vikenda, s najboljom namjerom naravno, odlučio Hrvatima razbiti još koji balončić od sapunice gotovo se pohvalivši novim ingenioznim mamcem za toliko priželjkivane strane investitore. Dragi sugrađani, za slučaj da svoje prihode još uvijek niste usporedili s onima vaših kolega u drugim zemljama Europske unije, niti ne trebate. Premijer je to učinio za vas:

“Trošak rada u Hrvatskoj niži je od prosjeka u EU. Sat rada u Hrvatskoj je dva i pol puta niži od prosjeka u EU, a 3,2 puta niži nego u Njemačkoj, što investitori gledaju. Naš je cilj da nam plaće budu više, ali trenutno to je, ako ulagač bira, svojevrsna komparativna prednost”, izjavio je mrtav - hladan ovog vikenda Plenković.

Eto tako, ako smo već imali određene iluzije gdje se nalazimo, premijer je ovdje da nas prizemlji.

Konačno jedna konkretna strategija Vlade. Nismo rekli dobra, samo konkretna

No, u svemu treba biti pozitivan, s čime bi se složio i sam Plenković koji je svojevremeno izjavio da nije dobro da se u zemlji stvara ozračje pesimizma, pa smo sretni što smo barem prvi puta čuli jednu konkretnu strategiju ove Vlade: strana ulaganja planiramo upecati zato što smo jeftini radnici. 

Iako bi se svaki političar kojem je stalo, pa ako ni do čega drugoga onda do idućeg mandata, bar malo zacrvenio da kao komparativnu prednost tržišta rada u svojoj zemlji, umjesto sposobnih i obrazovanih radnika, istakne njihovu povoljnost, moramo premijeru ukazati na još jednu manu ove strategije vabljenja ulagača.

Naime, iako je za neke Europska unija pravi El Dorado u kojem se mnogo radi, ali i dobro živi, postoje i članice u kojima je cijena sata rada još niža nego kod nas.

Kako nam je jedna tablica istopila jedinu komparativnu prednost

I tako, samo jednim pogledom na statistiku Eurostata  cijela strategija nam pada u vodu, a naša komparativna prednost istopila se kao sladoled na suncu kada se u perspektivu stavi podatak da je u Bugarskoj cijena sata rada 4,9 eura, što je uvjerljivo najniža satnica na razini EU.

Cropix

U Rumunjskoj je satnica 6,3, u Litvi 8, a u Latviji ona iznosi 8,1 eura. U nama nešto bližim zemljama poput Mađarske i Poljske, na čiju se politiku u zadnje vrijeme ugledamo, cijena rada iznosi 9,1 odnosno 9,36 eura po satu. Mi smo se također smjestili negdje pri tome dnu s 10,64 eura po satu.

A ako želimo biti totalni mazohisti, reći ćemo da je sat rada u Danskoj 42,5 eura što je ujedno najviše u EU, u Švedskoj je to 38,33 eura, a u Njemačkoj 34,09 eura.

Možda da u paket uključimo i set noževa?

U redu, sad kada smo zaključili da ćemo teško odigrati na kartu jeftinog rada jer ima onih koji zarađuju i manje, možda bi premijer trebao razmisliti da u strategiju vabljenja poduzetnika uključi i neki dodatni paket. Znate onaj princip "ali ovo nije sve, uz to ćete dobiti i set noževa".

E, pa tako bi možda Andrej Plenković idući puta trebao pristupiti stranim ulagačima jer, nećemo se dati ponižavati, pa imamo se mi za pohvaliti s još nizom pogodnosti za poduzetnike.

Tako bi u prošireni paket Vlada, našalit ćemo se, mogla uključiti i ponudu neisplate plaća jer, iako je od 2013. godine to kazneno djelo, svejedno se dio radnika i dalje suočava s ovim problemom. Prema podacima MUP-a je tijekom prošle godine kaznenih djela neisplate plaća zabilježeno 365, navela je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u izvješću za 2017. godinu.

Jer, još bolji od jeftinog radnika je onaj kojeg ne plaćaš. 

Danijel Bartolic / CROPIX

A da smo na dobrom putu i da smo možda kao ćorava kokoš pogodili zlatno zrno pokazuje podatak da su kršenja prava iz radnih i službeničkih odnosa najčešći su razlozi zbog kojih su se građani u 2017. godini obraćali pučkoj pravobraniteljici. 

Što samo znači da paket za strane investitore može biti puno širi. 

Od iskorištavanja radnika na stručnom osposobljavanju kao jeftine supstitucije zapošljavanju, neisplate prekovremenih sati, isplate plaće na ruke... Ima ovdje prostora za kreativnost i uštedu, a sukladno premijerovoj logici, strani investitori će doslovno poludjeti od sreće i upitati se: "Pa kako već nismo ranije znali za ovu divnu zemlju?".

Također, pravobraniteljica je Izvješću koje je Sabor prihvatio u travnju, po pitanju nesigurnosti ugovora o radu na određeno vrijeme navela primjer osobe koja ih je s bivšim poslodavcem sklopila čak 54 u 15 godina rada. Dakle, i to je moguće. 

Što poduzetnike zapravo muči?

Ako pitate Hrvatsku gospodarsku komoru, a ne premijera Plenkovića, prema provedenom istraživanju o preprekama u poslovanju 76 posto poduzetnika poslovnu i investicijsku klimu u zemlji ocijenilo je nepoticajnom, 23 posto je navelo da je ni poticajna niti nepoticajna, a tek jedan posto smatra je poticajnom. Najviše prepreka u poslovanju vide u pravnoj nesigurnosti, ponajviše u smislu učestalih promjena propisa i neusklađenosti zakonskih i podzakonskih akata. Zatim u području pravosuđa u kojem postupci traju predugo, te poreznim obavezama i drugim poreznim davanjima. Isto misle i strani poduzetnici.

Vidi vraga, baš u svim područjima za koje je izravno odgovorna država, odnosno Vlada i nitko drugi. Stoga nije ni čudo da, i tako jeftini kakvi jesmo, još nismo ponudili dovoljno dobar paket koji bi investitore privukao u Hrvatsku. Osim u turizmu koji je ostao među rijetkim resorima koji se mogu pohvaliti stalnim rastom investicija.

Možda da stvarno probamo sa setom noževa?

Plenković

strani investitori

jeftina radna snaga

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter