Zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu

Ukida li hrvatska Vlada potiho slobodu govora na webu pod krinkom regulacije govora mržnje?


Mia Mitrović
11.01.2019.11:55
Ukida li hrvatska Vlada potiho slobodu govora na webu pod krinkom regulacije govora mržnje?
Denis Jerkovic / CROPIX

sažeto

Vlada je najavila novi zakon kojim bi se regulirao govor mržnje na internetu. Nama se čini da je to još jedan napad na slobodu govora koja ovih dana u Hrvatskoj loše stoji 


Mia Mitrović
11.01.2019.11:55

Na sjednici Vlade održanoj u četvrtak najavljen je Zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu kojim će odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža. Spremaju se i izmjene Zakona o elektroničkim medijima kojima će pod uredničku odgovornost pripasti i komentari koji se objavljuju ispod tekstova.

Ovakav potez Vlade izazvala su dva najnovija slučaja govora mržnje na internetu. Jedan se zbio u ponedjeljak na pravoslavni Božić kada je Ivan Đakić, sin HDZ-ova zastupnika Srbima čestitao blagdan gnjusnom fotografijom ustaše. Samo dva dana kasnije, simpatizer Živog zida Matej Kojić prijetio je smrću psihijatru dr. Hermanu Vukušiću, a Policija je kod Kojića pronašla čitav arsenal oružja.

Ministrica Obuljen smatra da je za regulaciju javnog govora potrebna dosljedna primjena Kaznenog zakona, revizija Zakona o slobodi medija i donošenje novog Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu. Dodala je i da zabrana komentiranja nije dobra, no da urednička odgovornost mora postojati. Najavila je i osnivanje posebnog regulatornog Vijeća za medije koje bi se bavilo ocjenama je li u pojedinim slučajevima došlo do kršenja zakona ili nije.

Put do pakla popločen dobrim namjerama

Sličan je zakon uvela i Njemačka. U vrijeme predizborne kampanje za parlamentarne izbore u jesen 2017. stranke poput AFD-a koristile su društvene mreže kao platformu za negiranje holokausta i antiimigrantsku propagandu što je naljutilo Angelu Merkel. S 1. siječnja 2018. stoga je uveden zakon po kojemu su sve društvene mreže dužne u roku od 24 sata ukloniti sadržaje s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Ovome zakonu podložne su društvene mreže i web stranice s više od dva milijuna korisnika. Onima koji zakon ne budu poštivali, slijede novčane kazne u iznosu od 5 do 50 milijuna eura. Administratori imaju 24 sata da uklone ili blokiraju sadržaje i sedam dana da riješe sporne slučajeve uz obvezu da izvijeste osobu koja je uložila žalbu o tome kako je slučaj riješen.

Hrvatska se na ovaj potez očito odlučila po uzoru na Njemačku. No, valja postaviti pitanje, u želji da spriječi govor mržnje, ukida li hrvatska Vlada potiho slobodu govora na internetu te radi li to namjerno ili nehotice? Put do pakla popločen je dobrim namjerama, a tako je i u ovom slučaju. Vrlo je delikatno ustanoviti gdje je granica slobode govora i govora mržnje, a ovakav bi zakon mogao postati izvrsno sredstvo manipulacije i kontrole medija od strane vlasti. 

Reuters

Novi čavao u lijesu slobode govora?

Valja i primijetiti da se većina stavki iz najave ovog zakona odnosi na urednike i nakladnike medija, a ne na pojedince koji takav sadržaj plasiraju. U svjetlu skandaloznih presuda hrvatskim medijima koje su potresle zemlju u ovih nekoliko dana i najava ovog zakona čini se kao još jedan čavao u lijesu slobode govora koja prema pokazateljima, u našoj zemlji jako loše stoji.

Slažemo se s jednim saborskim zastupnikom koji je izjavio da su internetski komentari 'septička jama društva', no treba li ih zato ukinuti? Svoje nezadovoljstvo općim stanjem, moralnom erozijom i nedostatkom bilo kakvih etičkih vrijednosti, neki građani rješavaju ljutitim komentarima na stranicama medija, ali i državnih institucija. Treba li im ukinuti to pravo? Hoće li u tom slučaju bijes i nezadovoljstvo koje se u njima godinama taloži prerasti u pravo nasilje? Hoće li Vlada kažnjavati i administratore svojih društvenih mreža zbog ljutitih komentara građana? Ili će ih samo brisati i za to imati zakonsku podlogu?

Zbog čega se Vlada umjesto da provodi reforme za što je i dobila povjerenje građana, bavi kozmetičkim zakonima i restrikcijama, umjesto da pljune u ruke i primi se posla? Možda bi u tom slučaju dobili i pokoji pozitivan komentar pa ne bi trebali donositi ovakve dvojbene i potencijalno opasne zakone.

Internet

sloboda medija

Nina Obuljen Koržinek

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter