SERIJAL KULT(NE) LIČNOSTI

Vladar Irana bio je najveći playboy među vladarima, ljepotice i luksuzni automobili bili su njegov život. A onda ga je sustigla islamska revolucija


Daniel Radman
10.03.2019.14:00
Vladar Irana bio je najveći playboy među vladarima, ljepotice i luksuzni automobili bili su njegov život. A onda ga je sustigla islamska revolucija
Getty Images

sažeto

Posljednji iranski šah triput se ženio, a bio je i strastven za volanom, uživajući u besramno velikoj 'ergeli' automobila


Daniel Radman
10.03.2019.14:00

Mohamed Reza Pahlavi bez ikakvih sumnji je bio jedna od najzanimljivijih političkih figura 20. stoljeća. U povijest nije ostao upisan zbog same činjenice da je bio zadnji iranski šah, već i zbog svog ekstravagantnog života. Iz današnje perspektive gotovo nam nemoguće zvuči da je čelnik Irana bio neka verzija dendija islamskog svijeta, 'celebrity' među svjetskim političarima o kojem su podjednako pisali i tabloidi i ozbiljni politički mediji.

Za to su bile zaslužne žene koje su ga okruživale, enorman luksuz (imao je krunu napravljenu od briljanata, safira, smaragda i rubina koja je bila toliko teška da je nije mogao nositi na glavi) te ogromna kolekcija automobila u kojoj su se nalazili Rolls-Royce, Lamborghini, Cadillac, Chrysler, Ferrari, Porsche, Harley-Davidson, Mercedes...

Supruga mu je bila najfotografiranija žena svijeta

Profimedia

No, vrhunac svjetske slave ponajviše je doživio zahvaljujući braku sa svojom drugom suprugom Sorayom, svojevrsnom 'Lady Di' svog doba s kojom je na redovnoj bazi punio naslovnice. Za Sorayu su govorili da je 'najfotografiranija žena na svijetu', a to sasvim dovoljno govori o pažnji koju su imali.

Na vlast je došao 1941. godine, naslijedivši svog oca, koji je bio prvi šah iz njihove dinastije. Otac mu je bio veliki modernizator zemlje, po uzoru na Mustafu Kemala Ataturka pokušao je europeizirati Iran, tada još Perziju, a njegova vladavina ostala je upamćena i po velikim infrastrukturnim projektima ('Transiranaska željeznica') i po demokratizaciji društva, primjerice još tada se u Iranu govorilo o ženskim pravima. No, imao je iz perspektive velesila koje su odlučivale o sudbini Irana jedan veliki minus, bio je sklon politici Adolfa Hitlera, a to mu se – za razliku od međuratnog razdoblja - u ratnom vihoru nije oprostilo. Tako je 1941. morao abdicirati, pa ga je naslijedio njegov 22-godišnji sin.

Osim simpatija prema Hitleru, između njega i oca nije bilo većih razlika. Mohamed Reza nastavio je s prozapadnom vanjskom politikom i modernizacijom društva. Početak njegove vladavine obilježila je velika politička nestabilnost, vlade su se učestalo mijenjale, sve dok nije na mjesto premijera nije došao reformator Mohammad Mosadek koji je pokrenuo proces nacionalizacije. Iran je taka izgubio političku naklonost Britanaca i SAD-a, pa dolazi do intrigante borbe za prevlast. Britanci kod šaha lobiraju za Mosadekovu smjenu, a Mosadek preko vojnih krugova pokušava izvesti državni udar. U toj bitki šah izlazi kao pobjednik, za uzvrat zapadnjacima vraća koncesije, no dugoročno gubi podršku među širim masama. S jedne strane, tu su bili vjerski lideri, s druge oporbene snage – zagovornicima nacionalne ideje bila je neprihvatljiva eksploatacija iranskih resursa - s kojima se represivno obračunavao.

Tek je u trećem braku dobio sina

Profimedia

Osim borbe s političkim snagama, imao je ogromnih problema i na osobnom planu. Naime, dugo nije imao nasljednika, a kako prema Ustavu nije mogao ostati šah ukoliko ostane bez muškog potomstva, potraga za idealnom ženom i majkom njegove djece imala je pravi filmski scenarij. S prvom suprugom, egipatskom princezom Fawzijom, s kojom se vjenčao iz političkih razloga, imao je kćer. No, njihovo očito neslaganje s vremenom je sve više dolazilo do izražaja, Fawziju su opterećivale borbe za naslijeđe, kao i 'primitivnost' Teherana u odnosu na 'kozmopolitski' Kairo, pa je već 1945., nakon šest godina braka, napustila supruga.

Druga žena, Soraya, bila je potomak ugledne iranske obitelji koja je godinama živjela u egzilu, a u Britaniji ju je 'pronašla' šahova sestra koja je dogovorila susret koji se pokazao – fatalnim. Makar su mu i prvu suprugu zvali 'Azijskom Venerom', tek je u braku sa Sorayom – više zbog konteksta, brak s Fawzijom bio je za vrijeme Drugog svjetskog rata - dobio one zvjezdane razmjere. Imali su jedno od najraskošnijih vjenčanja u povijesti, no idila je prestala kad je postalo očito da sa Sorayom ne može imati djecu. Tako se na kraju skrasio s trećom suprugom Farah koja mu je 1960. rodila sina i time osigurala ostanak na čelu države.

Prvo 'bijela', a potom i islamska revolucija

Getty Images

Tijekom 60-ih Pahlavi kreće s još snažnijim promjenama, proveo je tzv. Bijelu revoluciju, što je podrazumijevalo reformu poljoprivrede, nacionalizaciju šuma, ali i širi društveni kontekst poput davanja političkih prava ženama, masovno opismenjavanje stanovništva... Sa Zapadom je dogovorio novi ugovor o eksploataciji nafte, a iako mu je to osiguralo dodatne prihode javila se pobuna koju je predvodio Ruholah Homeini, no tada joj se uspio odagnati, a svog političkog protivnika poslati u egzil.

No, kretanja svjetskih ekonomskih tokova u idućem desetljeću nisu mu išla u prilog. Morao se suočiti s velikom gospodarskom krizom, politička stabilnost mu se sve više gubila, pa je 1975. prvo uveo jednostranački sustav, a tri godine poslije raspustio je i parlament. No, bilo je već prekasno. Vojska nezadovoljnih, ogorčena na njegovu rastrošnost i raširenost korupcije, početkom 1979. pokreće islamsku revoluciju nakon koje šah odlazi u egzil, a Homeini – kojeg otad pamtimo po prefiksu 'ajatalah' – uspijeva ono što mu nije pošlo za rukom desetljeće prije.

Posljednji iranski šah umro je godinu poslije, obolivši od raka.

kult(ne) ličnosti

Iran

Mohamed Reza Pahlavi

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter