Kontroverzni članak

Zašto Euronews smatra da će ulazak Hrvatske u eurozonu postati najjače rusko oružje u Europi?


Mia Mitrović
23.01.2019.10:25
Zašto Euronews smatra da će ulazak Hrvatske u eurozonu postati najjače rusko oružje u Europi?
Profimedia

sažeto

Ugledni stručnjak za međunarodne odnose napravio je je zanimljivu analizu posljedica hrvatskg uvođenja eura


Mia Mitrović
23.01.2019.10:25

Ugledni europski medijski kanal Euronews u četvrtak je objavio znakovitu i pomalo zastrašujuću analizu hrvatske ekonomije koja baca sasvim novo svjetlo na veze Hrvatske i Putinove Rusije. U članku naslova 'ako Hrvatska uđe u eurozonu, postat će najjače rusko oružje u Europi' analizirana je Hrvatska i korumpirano gospodarstvo naše zemlje.

Autor teksta eminentni je stručnjak međunarodnih odnosa dr. sc. Theodore Kakasik najprije je hrvatski slučaj usporedio s grčkim to jest, upitao se što se dogodilo posljednji puta kada je visokorizično gospodarstvo priključeno eurozoni. Rezultat je bilo spašavanje grčke ekonomije kroz fondove MMF-a na koje su utrošeni milijarde eura.

"S rastućim zahtjevima svojih najmlađih članova, Bruxelles istražuje nastavak proširenja eurozone. Problem je u tome što bi to moglo ugroziti ne samo stabilnost eurozone, već vjerojatno i budućnost same EU”, smatra Krasik.

Korumpirano pravosuđe

U svibnju je prošle godine premijer Andrej Plenković izjavio kako bi euro mogao biti uveden za sedam do osam godina. U prosincu je guverner HNB Boris Vujčić najavio planove za pokretanje procesa uvođenja eura, a prošlog je tjedna ponovio stajalište Hrvatske da ostanak izvan eurozone 'nema smisla'.

Profimedia

Hrvatsko uvođenje eura Euronews otvoreno naziva 'neizbježnom katastrofom', a kao razlog navodi naše pravosuđe koje 'pati od ukorijenjene korupcije koja se iskorištava kako bi se proširio ruski utjecaj.

EU je, piše dalje Euronews, u 2017. je za dlaku izbjegla Grčku 2.0 obliku u Hrvatske, gdje je najveća kompanija Agrokor spašena državnom intervencijom kako bi se spriječio kolaps. Prihodi Agrokora iznosili su oko 15% hrvatskog BDP-a - isti postotak koji London predstavlja u odnosu na BDP Velike Britanije. Kolaps takve kompanije mogao je brzo uništiti hrvatsko gospodarstvo. S oko 60.000 zaposlenika diljem jugoistočne Europe i godišnjom prodajom od oko 6,5 milijardi eura, Agrokorovo raspadanje moglo je izazvati domino efekt financijske nestabilnosti u regiji, objašnjava Krasik za Euronews.

Ruske banke i ruski plin

„To se, srećom, nije dogodilo, no zapravo zahvaljujući Putinu,” primjećuje se u članku. Spašavanje pokrenuto od hrvatske vlade završilo je ulaskom u vlasništvo dvaju Kremaljskih banaka, Sberbanke i Vneshtorgbanke, s 47 posto udjela u Agrokoru. Ukratko, dodaje se, hrvatska vlada je Putinu dala neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću tvrtku u bivšoj Jugoslaviji.

Srdjan Vrancic / CROPIX

Autor potom primjećuje kako je i Gazprom iskoristio političku klimu prijateljstva za Rusiju potpisivanjem 10-godišnjeg ugovora za godišnju isporuku milijarde kubičnih metara plina u Hrvatsku. Time se zadovoljava 70 posto tržišta plina, a Hrvatska nema potrebu za daljnjim uvozom. Autor upravo u tom činu nalazi i probleme u gradnji LNG terminala na Krku koji podupire i EU, a kojim bi se stvorila konkurencija ruskom plinu.

Euronews podsjeća kako je priča oko lex Agrokora bila prepuna optužbi za korupciju i navodi kako su e-mailovi koji su curili u medije tijekom prošle godine otkrili kako su u Vladi dobro znali za financijske nepravilnosti tvrtke te su „unaprijed dogovorili spašavanje kako bi pokrenuli unosne isplate svojim poslovnim prijateljima pod korumpiranim konzultantskim poslovima”.

Plodno tlo za korupciju

Vlada poriče zloporabe navodi se u članku, ali i dodaje kako je prema studiji Instituta za javne financije u Zagrebu koju financira Europska komisija, Hrvatska „plodno tlo za korupciju” zbog „kronično neučinkovitog i korumpiranog pravnog sustava”. Takva je razina korupcije nesumnjivo pružila Putinu dobru priliku, poentira Karasik za Euronews.

Dok državno tijelo za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj, USKOK, zatvara oči na optužbe o korupciji u slučaju Agrokora koje ciljaju direktno Plenkovićevu vladu, istovremeno neumoljivo vodi slučaj protiv Zsolta Hernadija, šefa mađarske nacionalne naftne tvrtke MOL.

Autor potom podsjeća kako je Hrvatska 2013. optužila Hernadija za podmićivanje bivšeg premijera Ive Sanadera kako bi se navodno ostvario sporazum kojim je MOL preuzeo upravljački udio u hrvatskoj nacionalnoj naftnoj tvrtki INA. USKOK je izdao nalog za Interpolovom tjeralicom za Hernadijevo uhićenje.

Damjan Tadić/Cropix

Ruski interes u tom pogledu nije tajna, zamjećuje Krasik primjećujući kako je samo godinu dana nakon potjernice za Hernadijem Gazprom iskazao interes za INA-u, jednako kao i ubrzo nakon presude UNCITRAL-a, kada je sličnu ponudu iskazao Rosneft.
Zaključuje kako se „čini da je hrvatski gambit dio Putinove velike strategije da se energija upotrijebi kao oružje za zaokruživanje Europe”.

Drugim riječima objašnjava se u članku, tvrdnje Hrvatske da se reformira „su tanke”. Štoviše, endemska korupcija ne igra samo ključnu ulogu u njezinim financijskim nevoljama, već je omogućila i „rusku infiltraciju na Balkan.

„Putinova strategija ostvaruje se u Hrvatskoj, gdje je korupcija u pravosuđu utrla put ruskoj financijskoj i energetskoj dominaciji. S druge strane, EU je ostala iznenađujuće optimistična u pogledu opasnosti da će uzdizanje Hrvatske u eurozonu samo ojačati tempiranu bombu Putinove puzeće subverzije Europske unije”, što bi na kraju, zaključuje autor, moglo ugroziti i samu Europsku uniju.

Hrvatska

Rusija

Agrokor

Putin

Sberbank

Ruska veza

Euronews

ruski plin

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter