BIVŠI I SADAŠNJI SDP-OVCI OTKRIVAJU

Kako je propala stranka koja je drmala državom: 'Kad se gnjila vrata udaraju ona padaju'


Tomislav Kukec
27.11.2018.21:00
Kako je propala stranka koja je drmala državom: 'Kad se gnjila vrata udaraju ona padaju'
Cropix/arhiva

sažeto

Do jučer najmoćnija oporbena stranka posve se srozala, a naši sugovornici otkrivaju zašto je tako


Tomislav Kukec
27.11.2018.21:00

A bili smo moćna i jaka stranka. 

Tako, s neskrivenom nostalgijom u glasu, danas govore pripadnici nekad najsnažnije oporbene, katkad i vladajuće, Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), nakon što je najnovije istraživanje otkrilo kako se njihovo srozavanje pod predsjednikom Davorom Bernardićem nastavlja, te ih danas tek statistička pogreška drži na drugom mjestu ispred Živog zida.

Radikalne društvene promjene

Ne treba skrivati, SDP je u svom 28 godina dugom putu od Saveza komunista Hrvatske prošao različite rejtinge.

Bilo je i situacija kada ih je podržavalo tek 7-8 posto birača. Od 28 posto na prvim izborima 1990., tada još za parlament tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, stranka je, sa novim imenom, već 1992. pala na samo 5,5 posto glasova, čime je osvojila svega tri zastupnička mjesta, uz osam iz kvote manjina. Činilo se kako je riječ o marginalnoj organizaciji, a gotovo je nepoznato da se SDP-u u travnju 1994. godine pridružila Socijaldemokratska stranka Hrvatske, čiji je predsjednik bio Anton Vujić. 

Inače, član Vujićeve stranke bio je i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman, no o tome drugom prilikom.

Cropix

Kako bilo, stranka je nastavila stagnirati uz vrlo malenu potporu birača, sve do kraja devedesetih, kada je nastupilo vrijeme radikalnih društvenih promjena.  Atmosfera tih dana nije bila najbolja. Zbog autokratskih poteza sve bolesnijeg predsjednika Franje Tuđmana Hrvatskoj je prijetila posvemašnja međunarodna izolacija. Tek je nekolicina medija, poput kultnog Radija 101, zatim Globusa, Jutarnjeg lista, Otvorene televizije, Feral Tribunea... upozoravala na te pojave. 

Bernardić, lanci i Iblerov trg

Predsjednik SDP-a Ivica Račan  bio je u to vrijeme neizostavno lice s naslovnica spomenutih medija. Ideja socijaldemokracije, godinama nepravedno poistojećivana s komunističkim apsolutizmom, doživjela je procvat.

Svi stariji od trideset godina sjećaju se atmosfere koja je vladala krajem devedesetih. Ne samo da je počinjao novi milenij, već se činilo i da je na pomolu nova Hrvatska.  A predvodnik te ideje bio je SDP. Stranka koju danas muče gotovo montipajtonovski problemi. Na primjer, tko drži ključ lanaca kojim se Davor Bernardić vezao za stol na Iblerovom trgu.

Kako je došlo do toga?

Pitamo Biljanu Borzan, koja je u stranku ušla prije punih 20 godina, a danas je jedna od najpopularnijih članova stranke, poznata kao zastupnica u Europskom parlamentu koja je u fokus javnosti dovela temu o različitoj kvaliteti proizvoda unutar Europske Unije. 

Biljana Borzan / Facebook

"Devedesetih se činilo da će HDZ zauvijek vladati. Ali uspjeli smo to promijeniti. To zajedništvo, entuzijazam i dobra atmosfera koji su vladali u doba Račanovog SDP-a, nikad neću zaboraviti. Za mene je to najbolje razdoblje koje je stranka ikad imala", kaže Borzan za 100posto.hr. Kaže kako je, ako se nju pita, atmosfera u stranci bila krajem devedesetih godina. 

"Tada smo osjećali zajedništvo, imali smo neki cilj, radili smo na boljitku društva", 

Ističe kako ju 'silno nervira kada netko kaže da su HDZ i SDP isti. 

"To je devedesetih bilo nemoguće čuti. Birači su znali da je SDP svjetonazorski drugačiji, da zagovara drugačije vrijednosti. SDP je na vlast uvijek dolazio kad je situacija bila najgora. Bio je prisiljen povlačiti nepopularne poteze. Očekivanja naših birača uvijek su bila jako velika, a nekad ih i nismo opravdali. Ali činjenica je da se SDP-u nikad nisu opraštale ni najmanje pogreške", kaže Borzan. 

'Problem su glasne populističke stranke'

Objašnjava to na primjeru vječitog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Sjećamo se kako je još bio u SDP-u kada je pod utjecajem alkohola od 1,6 promila izazvao sudar, te na kraju pobjegao s mjesta nesreće. Bandić je tada dao ostavku na gradonačelničko mjesto. 

"A HDZ nije reagirao ni u najgorim kriminalnim aferama", ističe Borzan. 

Eurozastupnicu pitamo kako je došlo do toga da SDP-u danas prijeti situacija u kojoj se mora boriti za drugo mjesto na političkoj ljestvici države. Iako izrijekom ne spominje Živi Zid, stranku koja je bok uz bok SDP-u, jasno je da na njih misli kada kaže da su problem "glasne populističke stranke".

"To je trend kojeg treba izdržati. Dvanaest godina vodila sam SDP u Osijeku i to mi je iskustvo neprocjenjivo. Populističke stranke vole galamiti, ali nemaju rješenje za prave probleme. Tako je nama u Slavoniji bilo kada se pojavio HDSSB. Ali ljudi su se s vremenom ipak vratili SDP-u, koji je godinama svoj imidž gradio na ljudima koji su najbolji u znanosti, kulturi, gospodarstvu", kaže ova SDP-ovka. 

Mišljenje o temi ima i Dijana Pleština, koju se nepravedno titulira tek udovicom Ivice Račana, iako je kao sveučilišna profesorica i politologinja s američkom karijerom itekako doprinijela rastu SDP-a u njihovo najbolje vrijeme. Pleština je u lipnju ove godine napustila stranku svog supruga, nezadovoljna načinom upravljanja strankom,  ali i nedostatkom jasne politike socijaldemokracije. 

Oleg Moskaljov

Neprepoznatljivi članovi

"Kada se gnjila vrata udare, ona padaju", kaže Pleština komentirajući potonuće SDP-ovog rejtinga.

Pitamo je o slavnim vremenima stranke, kada je SDP bio snažan i moćan, poput 2000., ali i 2011. kada je premijer Republike Hrvatske postao tadašnji čelnik SDP-a Zoran Milanović. Spremno uzvraća kako su SDP uništili "oni" koji unutar stranke nisu dopustili formiranje snažnih ličnosti. 

"Ivica nikada nije htio biti lider niti šef stranke. On je to naprosto bio. Nije htio funkcije i moć, doživljavao ih je kao dužnost. Njemu je puno važnije bilo okupiti kvalitetne ljude. Intelektualce. Jako je pazio, no ne kažem da nikad nije 'fulao'. SDP je napustilo jako mnogo intelektualaca", zaključuje Pleština. Danas, dodaje, stranačko vodstvo na čelu s Bernardićem ne dopušta da se itko unutar stranke istakne. Zbog toga javnost gotovo nijednog člana SDP-a realno ne prepoznaje.

Kaže kako u "ono vrijeme" nije bilo lako skupiti glasove. Zbog toga je SDP često posezao za različitim koalicijskim partnerima, pa čak i onima koji bi ga koštali rejtinga. 

Cropix

"Ne bih rekla da je pritom odstupao od ideje socijaldemokracije. Naprosto je radio kompromise koji su bili nužni kako bi se ostvarile potrebne društvene promjene", govori nam supruga pokojnog Ivice Račana.

Aktualni predsjednik stranke diplomirao je fiziku te svojedobno, kaže legenda, bio proglašen i studentom generacije. Ne čini li ga to intelektualcem?

Slabost unutarstranačke demokracije

"Netko može imati diplomu tehničke struke, ali to ga ne čini intelektualcem, misliocem. To nije dokaz da kvalitetno promišlja društvene probleme", kaže. 

 Sud o ovoj temi potražili smo i od političke novinarke Jutarnjeg lista Ivanke Tome, koja godinama prati uspone i padove ove političke stranke. Po njoj, razloge aktualnog pada rejtinga treba tražiti u SDP-ovim unutarstranačkim sukobima. 

"Na primjeru SDP-a vidjela se pogreška politike 'jedan član - jedan glas', kao i sva slabost unutarstranačke demokracije. Svaka stranka mora imati vođu koji je snažan i karizmatičan, a Bernardić to nije. Problem SDP-a je i kriza socijaldemokracije te kako uopće definirati tu ideju u ovo vrijeme", kaže Ivanka Toma. 

Bruno Konjevic / CROPIX

Ističe kako SDP nikada u svojoj povijesti nije dobio dovoljno glasova da bi samostalno vladao (za razliku od HDZ-a koji je, kažu neki naši sugovornici, položio "pravo na hrvatstvo" i na tom temelju glasove ubire od početka države), ali i da je SDP u više navrata na neki način izdao ideju socijaldemokracije. 

"To je dominantno došlo do izričaja sa Zoranom Milanovićem. Ljevica se u Hrvatskoj uvijek svodila na svjetonazorska pitanja - prava manjina, žena i istostpolnih zajednica. S druge strane, rast SDP-a bio je uvijek vezan na činjenicu da su bili alternativa HDZ-u. SDP je, 2000. i 2011., došao na vlast tako da je HDZ sam sebe srušio. Oni nikada nisu pobijedili svojim programom, već isključivo činjenicom da su oporba HDZ-u", kaže Toma. 

Ključni su izbori za Europski parlament

Ističe kako je negdašnji SDP, naročito u doba Račana, imao 'sposobnog lidera'. 

"Račan je bio lider koji je mogao donositi odluke. Znao je pronaći partnere, artikulirati stavove. Imao je i neke dvojbene poteze. Primjerice, Račan je stvorio Bandića, a bila je tu i koalicija s Stipom Gabrovićem Jambom na lokalnoj razini. Ali uvijek je znao u što i zašto ulazi", govori nam Toma napominjući kako će za budućnost SDP-a biti presudni rezultati predstojećih izbora za Europski parlament. 

"To je prvo realno testiranje stranke i važan pokazatelj odnosa na političkoj sceni", zaključuje novinarka. 

Drugim riječima, budućnost Socijaldemokratske partije u rukama je birača. A njih je, pokazuju sve relevantne ankete, iz dana u dan sve manje. Hoće li stranka koja je, kako kažu naši sugovornici, bila nositelj svih teških društvenih promjena, imati dovoljno snage za unutarnje promjene?

politika

SDP

Davor Bernardić

Biljana Borzan

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter