ZNATE LI KAKVU HRANU JEDETE?

Živi insekti u pahuljicama, salmonela u mesu, fekalije, otrovi i pesticidi...sve to samo je dio onoga što su inspekcijske službe pronašle ove godine


Tomislav Kukec
22.11.2018.21:00
Živi insekti u pahuljicama, salmonela u mesu, fekalije, otrovi i pesticidi...sve to samo je dio onoga što su inspekcijske službe pronašle ove godine
Bruno Konjević / Cropix / ilustracija

sažeto

Europske organizacije upozoravaju da je 500 milijuna potrošača izloženo potencijalno opasnoj i nekvalitetnoj hrani


Tomislav Kukec
22.11.2018.21:00

Pet stotina milijuna potrošača u Europi, među kojima je i oko četiri milijuna stanovnika Hrvatskoj, u svakodnevnoj je opasnosti zbog nezdrave, zagađene i kontaminirane hrane te od prevara proizvođača, a europski zakoni prilagođeniji su prehrambenoj industriji nego ljudima. 

Koliko god ova tvrdnja, iznesena prije nekoliko mjeseci od strane Thila Bodea, čelnika europske organizacije Foodwatch, djelovala šokantno, činjenica je da podaci o istraživanju uzoraka hrane koja pristiže na Hrvatskoj pokazuju niz ozbiljnih problema sa hranom. 

Opasni kemijski spojevi

Kao članica EU, Hrvatska sve informacije o nedopuštenim tvarima u hrani mora slati europskom sustavu za brzo uzbunjivanje RASFF, a istim putem dobivamo i informacije iz drugih zemalja o opasnostima od hrane koju uvozimo. Samo letimičnim pogledom na RSFF-ove podatke za 2018., do 22.studenog, može se vidjeti niz problematičnih otkrića u hrani koju svakodnevno konzumiramo i kupujemo u trgovinama. 

iStock

Živi insekti pronađeni su u žitnim pahuljicama iz Slovenije koje su se prodavale u Hrvatskoj, bakterija E.coli (koja se prvenstveno nalazi u fekalijama) pronađena je u školjkama, salmonela u mesu, otrovni i štetni aflatoksini, akrilamid, okratoksini...samo su dio otrova i opasnih kemijskih spojeva pronađenih u namirnicama svakodnevne potrošnje. 

Tako je u "organskoj" hrani za dojenčad u siječnju ove godine pronađen klorat, opasan pesticid, u količini od gotovo 29 miligrama po kilogramu, nekoliko dana kasnije otkriven je agresivni insekticid karbaril u sušenim šljivama iz Argentine, a u istom je mjesecu kod konja podrijetlom iz Bugarske, a zaklanih u Hrvatskoj, pronađen jaki veterinarski lijek diklazuril. 

Nastavilo se otkrićem olova u hrani za pse, potom aflatoksina u kikirijima iz Egipta (i to u znatno većim količinama od dopuštenih) bakterija listerija otkrivena je u smrznutom kukuruzu iz Mađarske, salmonela u mješavini začina iz Indije, pa čak i cijanid u košticama iz Marelice koje su, zamislite sad, u Hrvatsku stigle iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su došle iz Pakistana, pakirane su u Uzbekistanu i putovale su preko Turske.

Paraziti u hrvatskim inćunima

Otkrića RASF sustava ove godine pokazuju i visoke razine otrovnog i kancerogenog akrilamida, kemijskog spoja koji nastaje pri visokim temperaturama Maillardovom reakcijom, u keksima iz BiH. U hrani su otkriveni ostaci metala, teški metali, histamin (u inćunima iz Vijetnama), nedopuštene kemijske tvari, morfij u sjemenkama maka, parazitska infestacija crvom Anisakisom u inćunima iz Hrvatske, nedozvoljeni GMO sastojci u hrani iz SAD-a... Popis je podugačak.  Inspekcijski nalazi Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva za 2017. godinu pokazuju da 7,5 posto uzoraka hrane testirane na različite parametre nije bilo sukladno propisima.

Reuters

Foodwatch upozorava da su europski propisi preblagi prema proizvođačima zagađene ili nekvalitetne hrane, te da aktualni zakoni državama čak brane da uopće objave o kojem je proizvođaču ili brandu riječ. Stoga smo za mišljenje upitali Biljanu Borzan, hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu koja se dosad tijekom svog mandata ponajviše bavila upravo pravima potrošača te sigurnošću i kvalitetom hrane na europskom tržištu. Slaže se kako su europski propisi u mnogočemu nedovoljno definirani. 

"Primjerice, propisi definiraju da države članice RASFF-a moraju u što hitnijem roku obavijestiti sustav o nekom incidentu s hranom kako bi se informacija širila dalje. Međutim, ne piše što je to hitno. Nekome je to tri sata, nekom tri dana. U zadnjih par incidenata pokazalo se da zna proći mnogo vremena prije nego što informacija dođe u sustav, a za to vrijeme već može nastati velika šteta", kaže Borzan. 

Biljana Borzan / Facebook

Jaja kontaminirana sredstvima za čišćenje

Ističe kako je nemoguće očekivati da će sva hrana biti apsolutno sigurna. 

"To nije moguće, hrana ne može biti potpuno sterilna u 100 posto slučajeva i greške se uvijek mogu dogoditi, ali bitno je opasnost svesti na minimum. Interesantan je primjer proizvođača jaja iz Nizozemske, koji je u RASFF sustavu završio iz dobre namjere. Naime, riječ je o velikom pogonu koji proizvodi goleme količine jaja i oni su toliko agresivno i često čistili svoje postrojenje, želeći da sve bude čisto, da su jaja naposljetku zatrovana kemijskim spojem iz sredstva za čišćenje", kaže Borzan. 

Ističe kako je važna promjena, a koju će i Hrvatska uskoro morati usvojiti - najkasnije dogodine - izmjene Zakona o inspekcijskim nadzorima, kojim se predviđaju znatno veće kazne za one koji 'muljaju' u biznisu sa prehrambenim proizvodima. 

"Dosad se znalo događati da netko na lošoj, zagađenoj ili nekvalitetnoj hrani, zaradi milijune, a inspekcije ga kazne za nekoliko tisuća. No, sada će se to drastično promijeniti i inspekcije će procjenjivai koliku je zaradu ostvario na tome te na taj način računati kaznu, a moguće je i da oduzmu apsolutno sav novac zarađen prodajom takvih proizvoda", objašnjava Borzan novost europskog zakonodavstva koja će se morati primjenjivati i u Hrvatskoj. 

zdravlje

hrana

Biljana Borzan

sigurnost hrane

RASFF

prehrambeni proizvodi

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter