Veliki intervju

Dubravko Merlić: 'Sve ono što je kvalitetno kod nas se, kao i u svijetu, prebacuje na platforme koje treba plaćati. Nije to baš ni demokratično, trebali bi svi imati pristup kvalitetnim sadržajima'


Barbara Marinović
25.09.2018.14:05
Dubravko Merlić: 'Sve ono što je kvalitetno kod nas se, kao i u svijetu, prebacuje na platforme koje treba plaćati. Nije to baš ni demokratično, trebali bi svi imati pristup kvalitetnim sadržajima'
Foto: CROPIX

sažeto

Dubravko Merlić prekaljeni je medijski profesionalac. Na noge je dizao N1, trebao dovesti treći komercijalni televizijski kanal u Hrvatsku, a usto cijelo vrijeme stvara sjajne sadržaje vlastite produkcije


Barbara Marinović
25.09.2018.14:05

Ime Dubravka Merlića redovito se veže uz stvaranje kvalitetnog domaćeg sadržaja, kakvog uvijek nedostaje na domaćim televizijima. Prekaljeni, nagrađivani profesionalac zahvalan je, stoga, sugovornik kada pričamo o stanju u domaćim medijima - bili oni gledani iz perspektive zabavnog ili informativnog sadržaja. Iza njega su brojne uspješne emisije, među kojima i 'Piramida', 'Kontraplan', 'Putna groznica', ali i zahtjevan posao podizanja kabelske televizije N1, koja je u informativnim gabaritima vrlo brzo dokazala svoju kvalitetu. Ponosan je, priča Merlić u razgovoru za 100posto, što je sudjelovao u takvom poslu, ostvario je time jedan od svojih profesionalnih snova. A sve je počelo sredinom osamdesetih godina, kada se kao mladi profesor hrvatskog jezika javio na natječaj Hrvatskog radija. Počeo je kao pripravnik, tamo upoznao suprugu Željku Ogrestu i krenuo u izgradnju zavidne karijere, koja traje i danas. Njegova producentska kuća Castor Multimedia stvara i nudi televizijama kvalitetne domaće sadržaje, i tako već 15 godina.

'Piramida' stigla do Kanade

Odluku o osnivanju iste donio je kada su supruga i on napustili HTV 2001. godine. Poslovno i privatno s Željkom sjajno funkcionira godinama. 'U principu Željka i ja smo se upoznali krajem '80-ih godina, kada smo zajedno počeli raditi na Radio Sljemenu, tamo smo se upoznali. Ona se uvijek nekako više nalazila u zabavnom, a ja političkom novinarstvu, ali smo to često i miješali, posebno kada bismo radili zajedničke projekte. Kada smo 2001. godine odlazili s HTV-a, bili smo svjesni da kao neku našu prednost imamo znanje da osmislimo formate koji će gledateljima biti zabavni, zanimljivi, ali i informativni. Tako smo osmilili 'Piramidu' -  debatni show u kojem troje ljudi u ograničenom vremenu debatiraju o temama u kojima nisu uvijek eskperti. Kada smo s tim konceptom izašli pred gledatelje, bilo je to nešto potpuno novo, ne samo sadržajno, već i u načinu snimanja, kamerom iz ruke koja se unosi u lice voditeljici, govornicima... Trebalo je neko kraće vrijeme da se ljudi na emisiju naviknu, a onda je sve samo od sebe krenulo', priča Merlić. Ubrzo je došlo i do širenja, pa je emisija obišla 9 zemalja, a došla je čak i do Kanade. Koncept je, ocjenjuje producent, bio dobar, jer je nosio jednu svježu ideju. Stoga ne čudi što je Piramida nagrađena međunarodnim priznanjem - 'Zlatnom ružom' 2007. godine.

Foto: CROPIX

Sjajni dani za domaću, nezavisnu produkciju

Nije mu, priča nam, tada kad su dobili Zlatnu ružu, slava udarila u glavu. 'U načelu je uvijek super dobiti međunarodno priznanje, uvijek mi je drago čuti kada domaća ekipa dobije nagrade. Primjerice, 'Novine' su dospjele do Netflixa, sjajno se probila i serija 'Počivali u miru', ali i Burićeva 'Republika'. Velika je to stvar za neovisnu produkciju i kreativce u Hrvatskoj, ali i za našu zemlju u konačnici. No, znate kako je to s nagradama - dva dana nakon nagrade slavite, a onda sve opet ispočetka, svakodnevna borab za projekte. Sa suprugom Željkom i tada je sjajno surađivao, ona je bila osoba koja je u svakom smislu mogla ovladati ekranom i gostima u 'Piramidi'. Poslovna relacija nikada nije opterećivala njihov obiteljski odnos. 'Mi još od radija zajedno radimo, uvijek smo si korektiv. Kada se navečer dođe kući nakon neke emisije, komentira se kako je bilo, što je moglo bolje... I na 'Piramidi' smo podijelili uloge, Željka je bila urednica i voditeljica emisije, ja sam se bavio produkcijomi bio nam je baš gušt'.

Firmu, priča nam, imaju petnaest godina i zadovoljan je kako im ide. 'Na tržištu smo, borimo se i uvijek tražimo prostor. Kao i svaki posao, i ovaj ima svoje uspone i padove. Željka je prošle godine za HTV radila '2:1 u gostima', što je bilo super. Sada smo HRT-u ponudili dokumentarni serijal o demografiji, temi koja je aktualna i koja se u Hrvatskoj strašno ispolitizirala. Smatram da o njoj treba racionalno pričati, pa ćemo baš tako i pokušati obraditi tu temu. Kroz taj dokumentarni serijal koji sam osmislio sa Stjepanom Štercom i Željkom Matićem pokušat ćemo i ponuditi neka rješenja, nećemo samo taksativno nabrajati probleme. Čekamo hoće li proći na natječaju HRT-a, nadamo se…. Uz to, osmislio sam koncept igrane TV serije koju sad razvijam sa scenaristima Zvonimirom Jurićem i Matejem Merlićem, a u sklopu naš tvrtke trenutno razvijamo i nekoliko kratkih igranih i dokumentarnih filmova. 

Foto: CROPIX

Sporazum s HTV-om i povećanje budžeta: 'Treba utvrditi pravila igre'

Aktivan je Merlić i u 'Hrvatskom društvu nezavisnih producenata' ( HDNP) te ističe da je jako zadovoljan potpisivanjem koregulacijskog sporazuma s HRT-om koji će regulirati odnose između HRT-a i neovisnih producenata te povećati godišnje kvote koji su namijenjene neovisnim producentima. 'U odnosu na prošle godinu, sljedećih godina ti bi se iznosi trebali podići na 70 milijuna kuna godišnje, to su brojke koje je na tribini koju sam vodio na Weekend Media Festivalu iznio pomoćnik ravnatelja HRT-a Damir Novinić. U konačnici to će koristiti gledateljima jer se pokazuje da su brojni dobri sadržaji izašli baš iz radionica neovisnih produkcija (Piramida, Upitnik, Novine, Počivali u miru, Patrola na cesti, Crno bijeli svijet…). Pokušat ćemo takvu regulativu dogovoriti i s komercijalnim televizijama, kao udruga predložit ćemo u tom smislu i neke dopune Zakonu o elektroničkim medijima. Mislimo da bi stvarno bilo dobro da se utvrde obostrano prihvatljiva pravila igre i s komercijalnim televizijama', ocjenjuje Merlić.

Dovođenje trećeg komercijalnog kanala stopirano pod čudnim okolnostima

Svojedobno je radio i na dovođenju trećeg komercijalnog kanala u Hrvatsku. Bio je u timu grčke Antene, koja je htjela ući u hrvatski medijski prostor. Priča nam Merlić da su veliki novci bili u pitanju, a sve je stopirano pod čudnim okolnostima. 'Bio sam ljutit zbog  načina na koji su rješili taj natječaj. U tom trenutku imate Antenu, koja želi u startu uložiti 40 milijuna eura u naše tržište, a onda se u čudnim okolnostima odjednom odluči da se koncesija za treći komercijalni kanal neće dati nikome. Vijeće za elektroničke medije u tadašnjem sastavu objasnilo je da konkurencija  neće donijeti ništa novo gledateljima!?!?. Nije mi bilo jasno zašto ne omogućiti nekome da uloži novac, da gledatelji imaju više programa na slobodno gledanim televizijama. Sve ono što je kvalitetno kod nas se, kao i u svijetu, prebacuje na platforme koje treba plaćati. Nije to baš ni demokratično, trebali bi svi imati pristup kvalitetnim sadržajima. Žao mi je što tada dovođenje 3. komercijalnog kanala u Hrvatsku nije uspjelo, ali možda se ta tema ponovo pokrene jer mjesta ima'. Na glasine da su tada konkurentske komercijalne televizije urgirale kod tadašnjeg premijera Milanovića, Merlić komentira da dokaze za to nema, iako je iste glasine i sam čuo. 'Nemam potvrdu toga, pa tako nešto ne mogu tvrditi. Znam samo da su obje komercijalne televizije gledale s posebnom pažnjom na tada raspisani natječaj', zaključuje priču o Anteni, koja svoj proboj u Hrvatskoj nije uspjela izvršiti.

Podizao N1: 'Pomučili smo se, no danas rade sjajan posao'

No, njegove profesionalne gabarite iskoristili su pri dolasku televizije N1 na naše tržište. Podizao je tamošnji program, što je u varijatni kabelske televizije (i to u Hrvatskoj, op.a.) iznimno teško. 'Otpočetka sam dizao program televizije N1. Bio je to prvi takav tip programa - regionalno, domaće, informativno, bio je pravi izazov, i to me baš veselilo. Pomučili smo se, trebalo je dovesti sve te sjajne profesionalce, od kojih većina do danas rade tamo, i to je bio iscrpljujući, ali sjajan posao. Jako sam ponosan na vrijeme provedeno tamo. Otišao sam zbog obostranog zamora materijala, s njima sam se rastao u prijateljskim okolnostima i jako mi je drago vidjeti kako danas rade', komentira Merlić i upravo program te kabelske televizije ističe u informativnom smislu smislu kao iznimno relevantan. 'To nam je i bio cilj, relevantnost i prenošenje informacija koje donosimo u druge medije, znali smo da u smislu brojki, gledanosti ne možemo konkurirati nacionalnim operaterima'.

Kad je informativa triju televizija - HTV-a, Nove TV i RTL-a u pitanju, ocjenjuje ih Merlić kao dosta različite, s jednom bitnom sličnosti. 'Sva tri središnja dnevnika traju predugo. Premala smo mi zemlja da bi se takav prostor ispunio kvalitetnim domaćim temama. I to se vidi. S druge strane, premalo je na sve tri televizije kvalitetne, analitičke vanjske politike. A ona je trenutačno iznimno zanimljiva, gotova da i Europa i  Amerika, pa i Hrvatska  prolaze kroz sličnu fazu. Doduše, HTV ima dobru vanjskopolitičku redakciju i kad god im se otvori prostor oni ga odlično iskoriste'.

Foto: CROPIX

'Ne smije nam jedini i osnovni kriterij biti brojka'

Općenito, kaže nam, na televizijama nedostaje domaćeg sadržaja, domaće kreativnosti. 'Nedostaje domaćih formata, i to najviše na komercijalnim televizijama. Oni preko tjedna  imaju stripanje, dnevno emitiranje - A i B sapunicu u prime timeu. Meni osobno nedostaje premium sadržaja, kratkih dramskih serija do 10 epizoda po sezoni, kakve su 'Novine' ili 'Crno-bijeli svijet'. Dokazano je da kvalitetan domaći sadržaj donosi rezultate. S druge strane, razumijem da funkcioniraju u financijski zahtjevnim uvjetima, nije im uvijek lako. No, treba rizika i maštovitosti. Nedostaje domaćeg 'toucha', iako moram pohvaliti HTV, koji radi na tome i posebno dramskim serijama diže ponudu kvalitetnih domaćih sadržaja na višu razinu'.

'Doma brijemo na obrazovanje, treba čitati knjige, ne samo buljiti u ekrane'

Iako su mu mediji u profesionalnom smislu ljubav života, dvije godine koje je kao mladi profesor radio u jednoj osnovnoj školi, pamti kao sjajne dane. 'Nisam nikad požalio što sam otišao iz prosvjete, uvijek su mi mediji bili zanimljivi. Ipak, te dvije godine pamtim kao jako zanimljive. Naučite se javnom nastupu, zanimljivoj prezentaciji, znate kako je? Najteže je biti zanimljiv djeci koje u tom trenutku hrvatski jezik nimalo ne zanima. Zanimljivo iskustvo, no htio sam u medije. I volim ih danas, i radio i televiziju', prisjeća se. Na situaciju u prosvjeti danas, Merlić gleda iz perspektive svoje troje djece. Maja Merlić, inače poznata dizajnerica, diplomirala je arhitekturu, sin Matej produkciju, a najmlađa kći Marta osmi je razred. 'Mi doma 'brijemo' na obrazovanje, jako nam je to važno i inzistirali smo na tome, svjesni da djeca neće i ne trebaju sve znanje u školi dobiti. Ali, smatram da su ih škole itekako osposobile za studiranje, na fakultetima su prolazili bez problema. Cijenim ljude iz prosvjete, koji rade u često neadekvatnim uvjetima, a rade jako dobar posao. I da, jesam ja za gadgete, digitalizaciju, STEM i te  stvari, ali smatram da mladi isto tako trebaju što više čitati i humanistički se obrazovati kako bi razvili kritičko mišljenje. Knjiga stvara i razvija posebnu svijest, jako je potrebno čitati i kod nas doma se prije spavanja uvijek čita. Siguran sam da to pridonosi razvoju mlade osobe puno više nego puko, uglavnom pasivno buljenje u ekran', zaključuje slavni producent.

Foto: CROPIX

Današnju društvenu situaciju vidi kao živahnu i zahtjevnu. 'I na ovo cvjetanje, kako neki kažu, neokonzervativizma gledam realistično. Svatko ima pravo reći što misli, a mediji moraju biti mjesto koje će ponuditi prostor za raspravu. Osim 'Otvorenog' takvog formata televizije u Hrvatskoj imaju premalo, a uvijek postoje teme koje treba medijski 'propuhati'. Trebali bi i sugovornici različitih mišljenja ulaziti u duele, a ne odlaziti, što je u posljedne je vrijeme postala žalosna praksa, kod novinara i voditelja s kojima se slažu. Rasprave, duele, debate  zanimljivo je gledati, a onda i ljudi kao gledatelji i javnost lakše donosi svoj sud i o temama i javnim osobama. Ideologije uvijek postoje, i neka ih, no ne smiju kočiti slobode govora i mišljenja. Ničijeg. Ne volim zabrane nikakve vrste, svi imaju pravo artikulirati svoja stajališta ukoliko su u granicama civilizacijski i društveno prihvatljivog diskursa', zaključuje Merlić.

N1

Dubravko Merlić

Željka Ogresta

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter