Di si rejvao '91?

'Prve techno partije održavali smo pod uzbunama i policijskim satom. Jednom je tip u KSET-u izvadio osigurač iz bombe jer mu nismo pustili pjesmu koju je tražio pa je došla vojna policija'


Ines Madunić
17.07.2019.17:00
'Prve techno partije održavali smo pod uzbunama i policijskim satom. Jednom je tip u KSET-u izvadio osigurač iz bombe jer mu nismo pustili pjesmu koju je tražio pa je došla vojna policija'
Ranko Šuvar/Cropix

sažeto

Kako se stvarala hrvatska scena elektronske glazbe ispričali su nam DJ-evi koji su organizirali prve partije početkom devedesetih


Ines Madunić
17.07.2019.17:00

Prije 25 godina vlada Ujedinjenog Kraljevstva zabranila je rave partije. Britanski je parlament 1994. godine donio zakon prema kojem je zabranjeno u javnosti puštati glazbu repetitivnog ritma, a policija je imala pravo uhititi ljude koji su se u tim okolnostima nalazili i oduzimati sound sisteme. Upravo je to tema škotskog filma "Beats" koji će se filmofilima predstaviti na ovogodišnjem Motovun film festivalu koji se u istarskom gradiću održava od 23. do 27. srpnja.

Film Briana Welsha prati dvojicu prijatelja koje spaja ljubav prema elektronskoj glazbi, a razdvaja praktički sve drugo. U trenutku kad se rave kultura rađa u njihovoj zemlji i istovremeno se zakonom zabranjuje, Johnno i Spanner odlučuju iskoristiti ono malo zajedničkog vremena koje im je ostalo i organiziraju ilegalni parti, odnosno prosvjed.

Početkom devedesetih u cijeloj je Europi počela ludnica techna, stvarala se nova supkultura koja je danas kulminirala mainstream festivalima kao što je, primjerice, Ultra Europe, koja u Split dovodi tisuće mladih iz cijeloga svijeta.

A kako je to izgledalo u Hrvatskoj? Elektronska glazba pojavila se krajem osamdesetih, no prvi službeni techno party u Zagrebu organiziran je krajem 1991. godine u KSET-u. Miljenko Rajaković, odnosno DJ Mary bio je organizator tog partija i tamo je puštao glazbu.

"Sjećam se acid house partija u Kulušiću osamdesetih, ali to je druga priča. Bilo je i nekih 'ilegalnih' partija, bio sam na jednom, ali to je bilo za svega nekoliko ljudi, više kao kućna zabava. Svirao je DJ Maminjo iz Zagreba. Prvi techno parti u KSET-u i uopće u Hrvatskoj bio je 26. prosinca 1991. Imali smo gosta Vanju Balogha, inače sina modne dizajnerice Keti Balogh iz Zagreba, koji je tada živio u Londonu i bavio se i DJ-ingom. Bio je pravo osvježenje jer je donio novu techno glazbu i prezentirao je na našem partiju", kaže Rajaković.

No, sve to, kao što je već spomenuo, krenulo je još kasnih osamdesetih.

"U KSET-u smo tada, '87., '88. krenuli puštati nešto čega u gradu nije bilo dostupno i odmah smo se izdvojili i postali mjesto 'pod muss' dolaska, o čemu se godinama poslije među alternativcima pričalo, pa i do danas. Naš program je bio radikalan i progresivan pogled na tadašnju industrial i dark elektro scenu, a u skladu s tim puštali smo glazbu na koju su ljudi voljeli doći svaki tjedan jer je bila izvan svih tokova. Radio sam u KSET-u od 1988. do 1993. kada sam prešao u klub 'Đuro Đaković', kasnije 'Gjuro 2', gdje su počeli rave i techno partiji", kaže Rajaković.

Iako nije bilo tako dramatično kao u Velikoj Britaniji, odnosno techno nije bio zabranjen, bilo je to ratno vrijeme u Hrvatskoj koje je sa sobom nosilo određene opasnosti.

"Mogu reci da smo u doba KSET-a, to ratno početno vrijeme, znači 1990. i 1991., dosta partija radili pod uzbunama i kao nekim policijskim satom. Bilo je ponekad pritiska policije, ali nismo se dali. Bila je jedna situacija kad su neki vojnici zbora narodne garde došli u KSET pijani i tražili neku muzičku želju i bio je izvađen osigurač iz bombe, pa je ubrzo došla vojna policija i ispratila ih van. Ali, uz taj događaj nikad nije bilo nikakvih problema", priča Rajaković.

Miljenko Rajaković/DJ Mary (Privatni album)

Marijan Felver, i danas cijenjeni DJ, početkom devedesetih puštao je glazbu u Gjuri 2, a također kaže da problema s policijom nije bilo.

"Gjuro je bio sklonište i ponekad bismo odlazili na partije pod uzbunama i u situacijama kad vjerojatno nismo trebali jer je bilo opasno, ali jednostavno nismo mogli odoljeti. Tad nas jednostavno nije bilo briga. S današnjom pameti i odgovornosti to sigurno ne bismo radili, ali tad nismo tako razmišljali", kaže Felver.

On u KSET-u 1991. nije bio, a prvi veliki parti koji mu je ostao u sjećanju bio je onaj u tunelu Grič 1993. godine.

"Sjećam se da smo bili potpuno ekstatični, uzbuđeni, nismo, zapravo, imali pojma što nas unutra čeka. Poseban je bio i ambijent jer u tunelu Grič nikad nismo bili, a tamo se nikad prije nisu događali takvi eventi. Možda to nije bio najbolji parti na kojem sam bio, ali svakako jedan od najupečatljivijih jer je bio prvi. Najjači klubovi bili su Aquarius i kasnije Best, a sjećam se i dobrih partija u Kašini, to je bilo jako popularno. Taj podrum danas se ne bi mogao ni nazvati klubom, teško je uopće opisati kako je to tad izgledalo", ispričao nam je Felver.

Taj kultni prvi rave u Griču pamti se na sceni jer nitko nije očekivao da će se pojaviti više tisuća ljudi. Policija je u jednom trenutku htjela prekinuti sve, no ipak su pustili ekipu da "odradi" do kraja.

Osim u klubovima, partiji su se održavali i "ilegalno", po kućama i vikendicama.

"To se nigdje praktički nije oglašavalo, eventualno su se dijelili letci, ali više-manje su to bile insajderske informacije za koje je znala ekipa koja je aktivna na sceni. Ponekad bismo se skupljali na benzinskim postajama pa bismo krenuli na nepoznato mjesto kad bismo se svi skupili. Dogodilo se da sam puštao glazbu na partiju, a nisam imao pojma gdje idemo. Ponekad su se organizirali i partiji po šumama, negdje usred Gorskog kotara, ali uvijek smo to prijavljivali policiji pa ne možemo reći da su bili ilegalni", kaže.

Svim je sugovornicima, čini se, najteže bilo izdvojiti najbolji parti na kojem su bili.

"Meni su bile najbolje Stereo studio večeri u Tvornici, legendarne zabave u Valentino klubu u Hotelu Holliday i Dvoru u Mikulićima, o kojima se i danas priča", kaže Rajaković.

Miljenko Rajaković/DJ Mary (Privatni album)

Glazbu su tad nabavljali u inozemstvu.

"Znam da je dosta njih išlo u München, a ja sam najčešće putovao u Beč, gdje sam nabavljao puno britanske i američke glazbe koja mi je bila zanimljiva. Svatko je otkrivao neke svoje stvari koje bismo onda nosili u Zagreb i puštali, a čim bismo se vratili štedjeli smo za iduće putovanje i nabavku", kaže Felver.

"Moji prvi dodiri s elektronskom glazbom krenuli su sa Kraftwerkovim albumom 'Man Machine' koji sam dobio početkom '80-ih i koji me prilično impresionirao i zapalio za elektronsku glazbu. Zatim tu su bili još Jean-Michel Jarre, new wave techno-pop scena s bendovima Human League, Soft Cell, stari Depeche Mode materijali, Visage, Ultravox, Japan, Blancmange, itd.

Nisam baš tipičan slučaj techno ili kako me već želiš nazvati DJ-a jer korijeni me vežu za neke skroz drukčije stvari od drugih. Odrastao sam uz skroz drugačiju glazbu, počevši od dosta eksperimentalnog zvuka do industrije, neobičnih, bizarnih stvari i uvijek sam težio prezentirati neku glazbu koja se ne može čuti na previše mjesta", rekao nam je Rajaković, dodajući da je glazbu počeo puštati u KSET-u još na kasetama, i to prije nego što se počela razvijati klupska scena.

Miljenko Rajaković/DJ Mary (Privatni album)

"Koristili smo sve, od kaseta preko ploča do originalnih CD-ova koji su tada tek dolazili i moram reći da se onda kupovala glazba. Bilo je to doba kad sam dobivao puno promo materijala od labelova iz cijelog svijeta, pratio koncerte i ostala događanja", kaže Rajaković.

Što se tiče droge, koja se uvijek povezivala s elektro scenom, bilo je, kažu naši sugovornici, svega.

"Tko je htio tako nešto, mogao je nabaviti, sigurno. Nikad nisam to koristio, uvijek sam bio onaj dosadni tip koji je samo htio pričati o muzici", kroz smijeh kaže Felver.

Rajaković kaže kako je sve tada bilo potpuno novo i nitko nije znao puno o drogama, za razliku od danas.

"Sigurno je svatko tko već 10 ili 20 godina ide na partije probao nešto, barem u nekom trenutku", kaže.

A kakva je situacija sa scenom danas? Felver kaže kako mu je drago da svi danas puno surađuju i drže se skupa jer nije uvijek tako bilo.

Miljenko Rajaković/DJ Mary (Privatni album)

"Mislim da je zagrebačka scena jaka, ali fali nam klubova. No, to je već druga priča. Povezani smo i mogu reći da sam zadovoljan", kaže, dok je Rajaković više pesimističan.

"Prije sedam, osam godina mi je sve na ovoj techno i house sceni počelo biti dosadno, od partija, nove ekipe koja ne razumije previše o toj glazbi na koju je došla plesati pa do same glazbe koja je postala također u većini slučajeva dosadna ili izlizana, bar meni. Sve zvuči prilično isto i svi sviraju istu glazbu, hoćeš techno ili tech-house. Sad se nešto unatrag dvije-tri godine ponovno počelo događati i partija ima više nego ikada, ali ne mogu reći je li to dobro ili loše. Rijetki su partiji za koje mogu reći da su baš ono 'dobri dobri', da ispunjavaju sve kriterije i parametre dobrog partija.

Negdje je definitivno otišlo u neželjenom smjeru, nismo, ili bar ja nisam očekivao da će se naći tu gdje je sada. Ok, ima tu dosta aspekata koji su utjecali na to, pojava Zrća i cijele globalizacije i mainstreama je dosta utjecala na to kamo idu stvari i tko sve dolazi na partije danas. A najgore je to što danas ama baš svatko može biti DJ i to ruši cijelu sliku koja je bila na početku 90-ih i kad je to još uvijek bila glazba proizašla iz nekog art kuta", zaključuje.

elektronska glazba

DJ

techno

techno party

Marijan Felver

Miljenko Rajaković

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter