CRTANI ROMANI ŠOU

U Zagrebu počinje dvadeseti najveći festival stripa u regiji


Vid Barić
12.05.2017.19:00
U Zagrebu počinje dvadeseti najveći festival stripa u regiji
Lana Brčić

sažeto

"Zagreb Comic Con" održava se od 12. do 14. svibnja  u popularnoj "Džamiji" (Dom HDLU-a), a kao i svaki put, ugostiti će najzvučnija imena strip stvaralaštva


Vid Barić
12.05.2017.19:00

Kultni festival stripa u Zagrebu se događa i ove godine. Stripoljupci su došli na svoje - osim prilike za obnavljanje vlastite kolekcije stripova, plakata, majica i serigrafija, svi zaljubljenici u devetu umjetnost kroz iduće će dane putem izložbi, predavanja i promocija novih izdanja upoznati zvijezde stripa, ali i sudjelovati u razgovorima s autorima, crtanjima za publiku i potpisivanju svojih omiljenih izdanja.

Facebook

Ovogodišnji su gosti renomirani crtači, među kojima su Jordi Bernet ('Torpedo', 'Klara', 'Jonah Hex'), Eduardo Risso ("100 metaka"), Alfonso Font ("Clarke i Kubrick", "Zarobljenik zvijezda", "Taxi"), François Boucq ("Bouncer"), crtački kolektiv stripa 'Dylan Dog' – Bonellijevci Eugenio Sicomoro, Giovanni Freghieri, Luigi Piccatto, Marco Nizzoli i Marco Soldi – zatim Julio Radilović - Jules, Goran Parlov, Bernard Kolle, Milorad Vicanović Maza, Željko Pahek, Stevan Subić, i mnogi drugi.

Facebook

Na dan otvorenja festivala porazgovarali smo s Jakovom Novakom, jednim od organizatora i novinarom 100posto.hr.

Kako si se zaljubio u strip?

To je bilo zaljubljivanje u tri faze. Prva je ona gdje me na strip navukao djed koji je donosio stripove iz stare Kinoteke. On je volio pričati priče pa je i mene navukao na dobre narative, u svim medijima, no kao djetetu mi je bilo najlakše pohvatati konce u stripu. U srednjoj školi sam odustao od stripa, hormoni i to... Na faksu sam ga ponovno otkrio, ali ovaj put ne zbog jednostavnosti, već kompleksnosti priča, a treća faza je došla kasnije, kad sam krenuo proučavati Novi kvadrat i shvatio kako su se Mirko Ilić i ekipa igrali s medijem, avangarda...Ali kroz sve te faze su glavne bile priče u stripu i načini na koje su one ispričane, kojih nema u drugim medijima, jer se zaista kompleksni narativi u stripu najlakše i najučinkovitije mogu prikazati.

Facebook

Kako si se uključio u CRŠ?

Na CRŠ sam dolazio otkad sam znao da postoji. Budući da sam imao iskustvo s organizacijom i medijima sam se lagano počeo priključivati tome jer sam htio na jedan način pridonijeti strip sceni u Hrvatskoj, ali i upoznati i družiti se sa svjetski poznatim crtačima i scenaristima. Prvo sam bio moderator, pa osmišljavao program, pa krenuo u produkciju...

Facebook

Kako zagrebačka publika reagira na festival?

Strip publika u Hrvatskoj je raznolika, i po godinama i po zanimanjima: od direktora banaka do uličnih umjetnika, u svim sferama se čita strip, ali u široj populaciji se još uvijek na njega gleda kao na neku nišu koja je zatvorena grupa. Daleko je to od istine. Hrvatska publika je odrasla s festivalom i prosječni čitatelj ima 25-30 godina. Strip već dugo (ako je ikada i bio) nije namijenjen za djecu, iako, naravno, postoje i takvi stripovi. Rade se kompleksne priče i obrađuju teške teme. Kako je izdavaštvo postalo jednostavnije s godinama, još od 60ih godina prošlog stoljeća, strip je sve više ulazio pod radar onima koji su imali nešto za reći. Potreban je jedan čovjek s papirom i olovkom da nastane strip, a njegov status 'niske' umjetnosti omogućio mu je efikasnije komuniciranje s 'nižim' slojevima. Naravno govorimo o underground stripu, art stripu, ne superjunacima. Danas iz te tradicije nastaju odlični stripovi ozbiljnih autora.

Facebook

Koji su bili najvažniji gosti u proteklih 20 godina festivala?

Teško je izdvojiti goste do sada jer smo imali stvarno cijeli niz vrhunskih autora iz cijelog svijeta, što je za naš mali festival u usporedbi s američkim, francuskim ili japanskim jako bitno. Bili su tu i Milo Manara, Stan Sakai, David Lloyd, Zoran Janjetov, R.M. Guera, Enrique Badia Romero, cijela vojska Talijana koji su stvarali Dylan Doga, Martin Misteria, Zagora, Texa, Alan Forda...ma ima ih previše za nabrojati. To možemo zahvaliti pristupu stripu kojega imamo, crtači i autori kada dođu ovdje osjete da je ovo jedno mjesto gdje se strip diše punim plućima, gdje se radi iz entuzijazma i gušta. Tako se i oni sami vrate svojim počecima kada to nije bio njima biznis nego ih je vodila ljubav prema pričanju i crtanju. Kroz godine smo dobili reputaciju među svjetski poznatim autorima koji se rado odazovu našem pozivu ako mogu. Malo im pokažemo Zagreb, nahranimo ih fino, dobro ih ugostimo, njima je to godišnji od 3-4 dana gdje i oni postaju fanovi stripa i osjete se kao da su na počecima karijera.

Facebook

Koje su prednosti stripa kao medija?

Svakakve. Strip u određenim elementima može biti edukacijski. Npr., Divlji Lektor kojega radi Sršen u Jutarnjem listu i kroz taj strip pokušava na zabavan način naučiti ljude o zavrzlamama hrvatskog leksika. No, strip nije samo zabava, niti samo edukacija - on je punokrvan medij za pričanje priča, za naraciju. Ima različite žanrove, kao i žanrovske postavke, ali je poanta u tome da on vizualno dočarava, a ne košta puno za proizvesti. Ljudi koji žele pričati originalne i kompleksne teme pišu strip jer im taj medij odgovara i puno dopušta. Mnogi scenaristi se, primjerice, okreću stripu jer svoje priče ne bi mogli ispričati kroz serije ili filmove.

Facebook

Strip u Hrvatskoj danas?

Hrvatski strip je dvoglava zvijer. Mi smo uvijek imali snažnu i bogatu tradiciju stripa, a tako je i danas. Naši autori su jako poznati i cijenjeni u svijetu. Najveće američke i francuske tvrtke ih angažiraju da im rade najveće projekte. Dalibor Talajić, Esad Ribić, Goran Sudžuka, Igor Kordej, Miroslav Mrva, Ive Svorcina, Frane Petruša, Goran Parlov… Ekipa radi brutalne projekte vani, no tu kod nas nema posla za njih, nema ih tko angažirati, nema produkcije. Tržište stripa je problem u Hrvatskoj . Što je velika šteta. Jer osim vrhunskih autora mi imamo i sjajne izdavače koji stvarno izdaju probrane stripove i to su kontinuirano neka od najboljih izdanja tih stripova u svijetu.  Dobar papir, dobar print, korice, kad autor dobije hrvatsko izdanje svojega stripa u ruke on redovno ostane oduševljen.

Facebook

Kakva je budućnost stripa u Hrvatskoj?

Mislim da je neodgovorno davati prognoze. Ipak treba znati kako ni jedan medij nikada nije umro. Strip će uvijek postojati u Hrvatskoj, u jednom ili drugom obliku, uvijek će biti ljudi koji će raditi strip, jer uvijek će biti ljudi koji imaju neku priču za ispričati ili crtež za izbaciti van iz sebe. Nadam se da ćemo zauvijek imati vrhunske crtače stripa,  koji će na žalost opet zbog veličine tržišta biti više cijenjeni vani nego kod nas. Također, vjerujem da će se, jednom kada ova organizacija otiđe s festa, pojaviti novi klinci koji će to gurati dalje. Nema straha.

festival

Crtani romani šou

Festival stripa

Jakov Novak

trip

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter